Tržište

Organska hrana: Srbija zaradi 20 miliona evra, Austrija milijardu

Organska hrana: Srbija zaradi 20 miliona evra, Austrija milijardu
Organska hrana: Srbija zaradi 20 miliona evra, Austrija milijardu

BEOGRAD - Ministarstvo poljoprivrede Srbije podsticaće organsku proizvodnju koja sada zauzima svega 0,44% ukupnih obradivih površina, odnosno 15.800 hektara, a od koje se na izvozu zaradi oko 20 miliona evra, rekao je resorni ministar Branislav Nedimović.

Srbija organsku hranu najviše izvozi u Njemačku, ali i na tržišta SAD, Japana i skandinavskih zemalja.

Nedimović je novinarima u Privrednoj komori Srbije rekao da je cilj da se Srbija u proizvodnji organske hrane takmiči sa Slovenijom i Austrijom.

"Austrija od izvoza organske hrane godišnje zaradi milijadu evra i Srbija želi da se ugleda na takve zemlje jer nema problema u plasmanu robe, tržište postoji", rekao je Nedimović.

Proizvodnja organske hrane u Srbiji ima trend rasta i treba je podsticati i to u najtežem periodu kada se sa konvencionalne prelazi na organsku proizvodnju, a to je period od oko tri godine.

"Subvencije za organsku proizvodnju su 70% veće od subvencija za intenzivnu proizvodnju i one će se prilagođavati zahtevima proizvođača. U ovom tenutku se skoro celokupna proizvodnja voća izvozi, a povrće se prodaje samo u Srbiji, pa tu proizvodnju treba podstaći da bi se obezbedile količine i za izvoz", rekao je Nedimović.

Dodao je da je veoma važna obuka potencijalnih proizvođača i promocija organske hrane kako bi potrošači bili upoznati s prednostima tih proizvoda.

Srbija najveći dio organske hrane proda na njemačkom tržištu, a izvozi i u SAD, Japan i skandinavske zemlje. On je rekao da će uskoro biti završen akcioni plan za razvoj organske proizvodnje, koji se pravi od 2009. godine, od kada se promijenilo sedam ministara poljoprivrede.

Uskoro bi, kako je naveo, trebalo da bude formiran i savjet za bezbjednost hrane, koji će, uz konsultacije sa stručnjacima, donijeti stav o tome kakve su posljedice proizvodnje i upotrebe genetski modifikovane soje, kako bi se odlučilo da li će biti dozvoljena ta proizvodnja i u Srbiji, što je uslov za članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Rukovodilac Centra za organsku proizvodnju u Privrednoj komori Srbije Veljko Jovanović rekao je da je PKS prošle godine formirala centar koji će pomoći u edukaciji i koordinisati aktivnosti da bi se napravili inkubatori u lokalnim zajednicama koji bi koristili neobrađenu državnu zemlju.

"Razgovaraćemo i sa bankarima kako bi se napravio adekvatan finansijski proizvod za finansiranje organske proizvodnje", rekao je Jovanović.

Generalni sekretar udruženja Serbia organika Ivana Simić istakla je da u Srbiji za sada ima 2.200 sertifikovanih proizvođača organske hrane i da se ona uzgaja na parcelama u prosjeku od dva hektara, ali da ima i proizvođača koji je proizvode na 100 hektara.

"Srbija izvozi organske maline, kupine, jabuke i voćne kaše. Ti proizvodi su u svetu skuplji za 20 do 30%, a u Srbiji tričetiri puta više od hrane koja je proizvedena na konvencionalni način", rekla je Simićeva.

(EurActiv.rs)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije