Tržište

Povećana potražnja za radnicima u BiH: Zidari traženiji od programera

Povećana potražnja za radnicima u BiH: Zidari traženiji od programera
Foto: Ilustracija | Povećana potražnja za radnicima u BiH: Zidari traženiji od programera

SARAJEVO - Čak za 41 posto povećala se potražnja za radnicima u BiH u prošloj i u prvom kvartalu ove godine.

Ovo su podaci koje su danas u Sarajevu objavili predstavnici "Networksa" i portala Posao.ba, a nakon analize koju je napravio ovaj portal, na kome su, dodali su oni, u prošloj godini objavljena 8.052 oglasa za posao, što je za 23 posto više u odnosu na 2017. godinu.

Nerma Ajanović-Hajdarpašić, predstavnica portala Posao.ba, kazala je da je najveća promjena bila, što je i očekivano, kada je u pitanju potražnja za radnicima iz BiH u inostranstvu.

"Na jednu radnu poziciju tokom 2018. godine u prosjeku prijavljivalo se 15 osoba, što je pad za pet u odnosu na isti period 2017. godine. Međutim, to nije uslovljeno padom interesa poslotražilaca, već značajnim rastom potražnje", pojašnjava Ajanović-Hajdarpašićeva.

Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija bile su komercijala - prodaja, turizam i ugostiteljstvo i proizvodnja.

Najtraženija zanimanja u 2018. godini bila su: prodavač/trgovac (8%), radnik u proizvodnji (7,6%), građevinski radnik (6,3%), call-agent/agent u pozivnom centru (4,9%), konobar/šanker (4,8%), vozač (3,4%), komercijalista/unapređivač prodaje (3,3%), programer (2,9%), električar (2,8%) i kuhar (2,6%).

"Promjene vidimo na drugom mjestu liste, gdje je 2017. godine bilo zanimanje call agent (agent u pozivnom centru), dok je to u 2018. radnik u proizvodnji, te na trećem mjestu liste, gdje je u 2017. bilo zanimanje komercijalista, a u 2018. građevinski radnik", objašnjava Ajanović-Hajdarpašićeva.

Iz BiH, ističe, najviše odlaze električari, konobari, prodavači, građevinski i proizvodni radnici.

"Broj oglasa iz inostranstva iznosio je 10% od ukupnog broja, što je povećanje za 58,4% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je broj radnih mjesta objavljen za inostranstvo povećan za 154%", kazala je Ajanović-Hajdarpašićeva, ističući da iz Hrvatske dolazi čak 50 posto svih radnih mjesta objavljenih u inostranstvu, a slijede Njemačka, Slovenija, Malta i Crna Gora.

Broj prijava za rad u inostranstvu iznosio je 11.289 i veći je za 98,5% u odnosu na isti period 2017. godine, kada je iznosio 5.686.

Najtraženije kategorije poslova za rad u inostranstvu bile su: građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, elektrotehnika i mašinstvo, proizvodnja i zdravstvo. Najveći broj prijava za rad u inostranstvu bio je u kategorijama: elektrotehnika i mašinstvo, turizam i ugostiteljstvo, komercijala i prodaja, građevinarstvo i proizvodnja.

Istraživanje o mobilnosti radne snage, koje je portal Posao.ba proveo u saradnji s najvećom svjetskom grupom portala "The Networks" i konsultanskom kućom "The Boston Cosulting Group" i u kojem je prošle godine učestvovalo blizu 400.000 ispitanika iz 197 zemalja svijeta, kako je rečeno, govori da je 80 posto ljudi spremno otići iz BiH, a najvažniji razlozi su: bolji životni standard, ekonomska nesigurnost u zemlji u kojoj žive, bolja plata.

"Za naše ljude najatraktivnije su evropske zemlje: Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska i Norveška", kaže Ajanović-Hajdarpašićeva.

Tvrdi da se tržište rada u BiH značajno promijenilo u 2018. godini, a ove promjene najviše su pogodile poslodavce, te da se broj nezaposlenih nije smanjio s obzirom na to da skidanje sa biroa ne znači da je neko pronašao posao.

"Zbog fluktuacija zaposlenih, odlaska ljudi u inozemstvo te potreba za novim vještinama, problem nedostatka kvalifikovane radne snage postao je još izraženiji. Sve je teže pronaći odgovarajuće kandidate te poslodavci moraju posebnu pažnju posvetiti privlačenju kandidata i procesu zapošljavanja, zbog čega se nerijetko obraćaju profesionalnim agencijama i regruterima", navela je Ajanović-Hajdarpašićeva.

Ono što je pozitivno u svemu tome, prema njenim riječima, je da poslodavci sve više pažnje posvećuju dobrom upravljanju ljudskim potencijalima, te izgradnji brenda poslodavca kako bi privukli i zadržali ljude.

Opalo samozapošljavanje

Uprkos sveukupnom porastu zaposlenosti, broj samozaposlenih smanjio se na zapadnom Balkanu za oko 8%, ili 125.000 ljudi između drugog kvartala 2017. i drugog kvartala 2018. godine, navodi se u izvještaju "Trendovi tržišta rada na zapadnom Balkanu u 2019", kojeg su objavili Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča (wiiw).

Samozapošljavanje u regionu opalo je u prosjeku za 21,3 posto. Najviše je opalo u Srbiji, na Kosovu i u BiH, a neznatno je poraslo u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

U 2018. godini, samozapošljavanje je bilo najviše u Albaniji (34,2% ukupne zaposlenosti), zatim na Kosovu (21,2%), u Srbiji i Crnoj Gori (oko 19%). Nasuprot tome, sa oko 14% i 16% ukupne zaposlenosti, samozapošljavanje je bilo najniže u Sjevernoj Makedoniji i BiH.

NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA

Prodavač/trgovac (8%)

radnik u proizvodnji (7,6%)

građevinski radnik (6,3%)

call-agent/agent u pozivnom centru (4,9%)

konobar/šanker (4,8%)

vozač (3,4%)

komercijalista/unapređivač prodaje (3,3%)

programer (2,9%)

električar (2,8%)

kuhar (2,6%)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije