Usporavanje kreditnog zaduživanja

SARAJEVO - Svaki građanin BiH prosječno je kreditima zadužen oko 1.550 KM, rečeno nam je u Centralnoj banci BiH.

Nakon kreditne ekspanzije krajem 2007, najveće u posljednje dvije godine, u ovoj godini je zaustavljen ubrzani tempo zaduživanja.

"U prva četiri mjeseca ove godine ukupni krediti iznosili su 12,3 milijarde KM, od čega na stanovništvo otpada 6,1 milijardu, a na preduzeća 5,9 milijardi", kazao je Amir Hadžiomeragić, rukovodilac Odjeljenja CB BiH za ekonomska istraživanja, statistiku i publikacije.

U sektoru za stanovništvo blago usporavanje bilježe dugoročni krediti koji su u aprilu rasli po godišnjoj stopi od 30 posto, dok su u novembru prošle godine imali rast od 31,4 posto. Kod preduzeća je primjetan naglašeni rast kratkoročnih kredita, koji preduzeća koriste za obrtna sredstva i nabavku sirovina u uslovima globalnog rasta cijena.

Na trend blagog obuzdavanja kreditne ekspanzije uticala je odluka CB BiH o povećanju obavezne rezerve banaka sa 15 na 18 posto.

"Banke su viškove novca pretvorile u rezerve, o čemu govori podatak da je višak iznad obavezne rezerve u aprilu iznosio 595 miliona KM, dok je na kraju 2007. premašivao milijardu KM. To istovremeno govori da banke nalaze način da angažuju sredstva umjesto da ih čuvaju na rezervnim računima", kazao je Hadžiomeragić.

U Udruženju banaka BiH naglašavaju da je naše tržište u izgradnji i da visoka stopa rasta kredita ne treba da brine, ali da je bitna struktura kredita.

"Problem je za šta se krediti upotrebljavaju. Tu se mnogo toga može i treba popraviti", naglašava Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH.

Najbitnije od svega ipak je očuvanje monetarno-finansijske stabilnosti BiH, koja, kako tvrde naši sagovornici, za sada nije ugrožena.

Neefikasni instrumenti monetarne politike

Ekonomski stručnjak Fikret Čaušević ističe da je povećanje obavezne rezerve jedini, ali i najneefikasniji instrument monetarne politike CB BiH za obuzdavanje kreditnog rasta.

Dodaje da je to logična posljedica nerazvijenosti finansijskog sistema, koji je oslonjen na komercijalne banke i jednim manjim dijelom na mikrokreditne organizacije.

"Razvijanjem tržišta kapitala, reformom PIO i osnivanjem penzionih fondova, te razvojem drugih finansijskih instrumenata, krediti banaka prestaće biti jedini izvor finansiranja", pojašnjava Čaušević.