FRANKFURT - Evropska centralna banka (ECB) bi do kraja ove godine mogla da olabavi kamatnu politiku, uprkos sadašnjim uvjeravanjima njenog predsjednika Žan-Klaoda Trišea da će se, zbog rekordno visoke inflacije u zoni evra, bančine interesne stope tokom narednih mjeseci možda i uvećati.
Triše je, poslije sastanka čelnika ECB u operativnom sjedištu banke u Frankfurtu, izjavio da bitka protiv inflacije u zoni evra, koja je trenutno oko četiri odsto na godišnjem nivou, ostaje i dalje "vrhunski prioritet" i da zbog toga i nije promijenjena bazna bančina kamata od 4,25 procenata.
ECB je prošlog mjeseca, zbog sve žešćih inflatornih pritisaka u zoni evra, bila prinuđena da baznu kamatu uveća za četvrt procenta, a Triše je tada rekao da bančina kamatna politika "jeste i ostaje osnovno oružje u borbi protiv inflatorne opasnosti".
Šef valutnih analitičara filijale UniCredit banke u Minhenu Gerhard Švarc upozorava, međutim, da se na finansijskim tržištima umnožavaju glasine da bi ECB prije kraja ove godine trebalo da snizu postojeću baznu kamatu i tako pomogne oživljavanju sve tromije privrede zone evra. Većina tržišnih igrača na evropskim deviznim i efektnim berzama sve više je, međutim, uvjereno da će ECB i sa postojećim nivoom bazne kamate uspjeti da obuzda dalji skok inflacije.
Privreda zone evra je, sudeći prema podacima Statističke službe Evropske unije i procjenama nezavisnih ekonomista, sasvim blizu recesivne faze, jer se stopa rasta kreće ka nivou ispod jedan odsto godišnje, što je suštinski dokaz da je krizni period već u toku. Agencija "Bloomberg" je ranije ove nedjelje objavila mišljenje neimenovanog američkog bankarskog eksperta koji smatra da su privrede svih sedam najrazvijenijih zapadnih zemalja (SAD, Japan, Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija i Kanada) "praktično u recesivnom ili predrecesivnom stanju", iako "to niko još ne priznaje".
Američka centralna banka (Fed) je, za razliku od ECB, od septembra minule do aprila ove godine sedam puta smanjivala baznu kamatu, za ukupno 3,25 odsto, pa je sada ta kamata niža od realne inflatorne stope u SAD, što znači da u narednim mjesecima prije treba očekivati rast nego pad interesnih stopa pod kontrolom Feda.