Siemens se nada arapskom kapitalu

FRANKFURT - Njemački industrijski konglomerat "Siemens" je pregovarao sa suverenim investicionim fondovima iz zemalja Persijskog zaliva, Rusije i drugih regiona u nastojanju da proširi investitorsku bazu i poveća pristup na brzorastuća tržišta, izjavio je finansijski direktor kompanije Džo Keser.

"'Siemens' bi veoma srdačno pozdravio aktivno učešće tih fondova. Mi smo široko otvoreni za svakoga ko želi da nam se pridruži kao investitor", rekao je Keser.

Izgledi za učešće suverenih investicionih fondova u nekoj tako značajnoj kompaniji kao što je "Siemens" mogli bi se, međutim, pokazati politički nepodobnim u Njemačkoj, gdje je rastući uticaj takvih finansijskih struktura predmet žestokih rasprava. Njemačka vlada je, naime, prošle sedmice usvojila Nacrt propisa koji predviđa mogućnost blokiranja pokušaja investitora van Evropske unije da kupuju više od 25 odsto udjela u nekoj njemačkoj istaknutoj ili strateškoj kompaniji.

Sporazum bi, međutim, mogao povećati poslovne mogućnosti "Siemensa" u nekim regionima svijeta s najvećim privrednim rastom. Zainteresovanost te kompanije za takav korak je povećana nakon što je prošlog mjeseca američki "General Electric" (GE) objelodanio sporazum sa sve moćnijom investicionom firmom "Mubadala" iz Abu Dabija, što je naročito teško palo izvršnom direktoru "Siemensa" i bivšem rukovodiocu GE Peteru Lešeru.

Tim sporazumom je predviđeno da "Mubadala" kupi udio u GE i oformi zajedničko preduzeće, vrijedno 12 milijardi dolara, s finansijskom podružnicom GE na Bliskom istoku, što je Keser ocijenio kao "značajan i pametan potez".

On, međutim, nije precizirao s kojim fondovima je "Siemens" vodio pregovore, ali je ukazao da se među njima nalaze oni iz Persijskog zaliva i drugih regiona, uključujući Rusiju. Ta njemačka industrijska grupacija već sarađuje s ruskim magnatom u sektoru čelika Aleksejem Mordašovom, u zajedničkom preduzeću za proizvodnju komponenti za elektrane.

Suverene investicione fondove, koji dostižu i vrijednost od više stotina milijardi dolara, sada imaju, uglavnom, svi vodeći izvoznici nafte i drugih energenata (zemlje - članice OPEC-a i Rusija), ali i države, poput Kine, sa ogromnim spoljnotrgovinskim viškovima.