Jakšić: Možemo pretrpjeti ogromnu štetu

BANJALUKA - Direktor Ekonomskog instituta Banjaluka Duško Jakšić upozorio je juče da se u RS i BiH mora shvatiti ozbiljnost finansijske krize, najveće u zadnjih 50 godina, koja će se neminovno proširiti na cijeli svijet i koja ovim prostorima može nanijeti dosta štete.

BiH i zemlje u okruženju koje su još u tranziciji i nisu članice EU, kazao je, ulaze u red zemalja povećanog rizika kojima se može desiti ono što se zemljama EU ne mora i vjerovatno neće desiti.

"Taj povećani rizik se ogleda u velikom spoljnotrgovinskom deficitu koji se pokriva doznakama ljudi koji rade u inostranstvu i drugih oblika prihoda iz inostranstva i može ga umanjiti svaka kriza u zemljama iz kojih novčani priliv dolazi, a može doći i do pada izvoza", ističe Jakšić.

Kao opasnost navodi i moguće zaustavljanje procesa privatizacije i dokapitalizacije privatizovanih firmi.

"Krediti, među kojima i investicioni, biće mnogo skuplji, povećaće se kamate, pooštriće se selekcija koja će suziti finansijski izbor i to može jako uticati na privatizaciju i modernizaciju firmi", naveo je Jakšić.

Ilustrujući ove tvrdnje navodi primjer brodske Rafinerije nafte, gdje je tokom procesa privatizacije došlo do zastoja usljed toga što kupac nije mogao realizovati neke svoje kreditne aranžmane kod ruskih banaka.

"To je bilo riješeno. Ali, zamislimo situaciju da je u pitanju bio neki zapadni partner i da je situacija bila kao sada, taj problem bio bi mnogo teže, ako ne i nemoguće rješiv", dodao je Jakšić.

On je upozorio da će krediti postati skuplji za državu, preduzeća i fizička lica, dodajući da na to nemamo uticaja, jer su banke koje posluju na ovim prostorima samo filijale stranih banaka, čija nam je poslovna politika, kao i krajnji vlasnici nepoznanica.

"Na ovo ni Centralna banka BiH nema bilo kakvih mogućnosti uticaja, jer sve i da hoće ona nema mogućnost davanja finansijskih injekcija", istakao je Jakšić.

Prema njegovim riječima, svijetla tačka su značajne rezerve Centralne banke BiH kojima, u situaciji velikog spoljnotrgovinskog deficita, pokriva deficit negdje do šest mjeseci, a sve preko tri mjeseca pokrića se smatra dobrim. On je istakao da garancije za štedne uloge građana do 5.000 KM predstavljaju nizak nivo i da sadašnja situacija može zaustaviti štednju koja je bila u porastu.

"Možemo se samo nadati, a ništa učiniti, da banke na ovim prostorima neće biti na udaru svojih centrala ili njihovih vlasnika", rekao je Jakšić.

On smatra da je Vlada RS u relativno dobroj poziciji, jer u ovoj krizi može preko Investiciono-razvojne banke (IRB) premostiti osnovne infrastrukturne, neke socijalne, kao i razvojne projekte.

"Sad treba IRB ojačati i njena sredstva racionalnije koristiti, pošto zaduživanje ne dolazi u obzir određeno vrijeme", upozorio je Jakšić.

Konstatovao je da je RS u boljoj poziciji od FBiH, jer je u tom entitetu "zapela" privatizacija najkrupnijih kapaciteta, što je RS ranije obavila i po tom osnovu sada raspolaže značajnim sredstvima.