SARAJEVO - U prva tri mjeseca ove godine BiH je ostvarila izvoz u vrijednosti 1,23 milijarde KM, što je za 21 posto manje nego u istom periodu prošle godine i uvoz od 2,79 milijardi KM, što predstavlja pad od 23,9 procenata.
"U prva tri mjeseca trgovinski deficit iznosio je 1,55 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom popela se na 44,3 posto", kazao je juče Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.
Pojasnio je da je najveće učešće u izvozu ostvareno u sektoru metala i proizvoda od običnih metala, a u uvozu u sektoru mineralnih tvari.
"U prva tri mjeseca najviše smo izvozili u Hrvatsku, u vrijednosti 220,9 miliona KM, te u Srbiju u vrijednosti 156 miliona KM. Najviše smo uvozili iz Hrvatske, i to u vrijednosti 405 miliona KM i Srbije, u vrijednosti 252,8 miliona KM. Najveći pad zabilježili smo u trgovini sa Slovenijom 38,8 posto, Srbijom 26,1 posto i Italijom 21,8 posto", naveo je Milinović.
Govoreći o prilikama na tržištu rada, Milinović je istakao da je u februaru u BiH bio zaposlen 726.741 radnik, što je 0,1 posto manje u odnosu na januar, dok se broj zaposlenih žena povećao za 0,3 posto. Istovremeno, nezaposlenih je bilo 491.672, a njihov broj povećao se za 0,7 posto u odnosu na januar. Prosječna plata u februaru bila je 790 KM, što predstavlja nominalni pad za jedan procenat u odnosu na decembar 2008. godine.
Milinović je kazao da je mjesečna deflacija u martu bila 0,1 posto, a godišnja inflacija za ovaj mjesec 0,7 posto i znatno je manja nego u zemljama regije. Inflacija u Hrvatskoj u martu je iznosila 3,8 posto, u Sloveniji 1,8 posto, a u Srbiji 9,4 posto.
"U martu su u odnosu na februar najviše porasle cijene rekreacije i kulture (0,5 posto), usluge restorana i hotela (0,3 posto), alkoholnih pića i duhana i ostalih dobara i usluga (0,2 posto)", istakao je Milinović.
Do sniženja cijena došlo je samo u oblasti prevoza 1,7 posto, na što je uticalo pojeftinjenje novih automobila, usluga popravki vozila i transportnih usluga.
Ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić konstatuje da prvi kvartal ove godine pokazuje smanjenje privrednih aktivnosti, a što je izraženo ne samo kroz smanjenje uvoza i izvoza, nego i pad potrošnje i zaposlenosti i usporenog priliva investicija, što će se zajedno odraziti na bruto domaći proizvod.
"Posebno zabrinjava pad izvoza i pogoršanje njegove strukture, jer sve veće učešće ostvaruju poluproizvodi i sirovine", istakao je Hasić ukazujući i na opasnost od deflacije koja je u aktuelnoj krizi karakteristična za sve zemlje u razvoju.