PODGORICA - Finansijski sistemi BiH, Srbije i Crne Gore stabilizovani su, a negativni efekti globalne ekonomske krize preneseni su na privredu, ocijenili su u četvrtak guverneri centralnih banaka tri države nakon sastanka u Podgorici.
Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, rekao je da se najveći problemi globalne krize trenutno osjećaju u realnom sektoru, koji je, između ostalog, pogođen i gubitkom radnih mjesta, kojih je u BiH prošle godine zatvoreno oko 35.000.
"Kriza je najviše uticala na one koji su najslabiji i najmanje zaštićeni, odnosno na građane", ocijenio je Kozarić i dodao da centralne banke žele da očuvaju monetarnu stabilnost, saopšteno je iz Centralne banke BiH.
On smatra da su banke uspjele da sačuvaju povjerenje građana, iako je u oktobru 2008. godine "bilo nervoze", kao i da bi saradnja centralnih banaka regiona trebalo da doprinese stabilizaciji situacije izazvane ekonomskom krizom.
Kozarić je dodao da je na trenutnu likvidnost i stabilnost bankarskog sektora u BiH pozitivno uticalo i zaključivanje aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), kao i da se trenutni problemi u toj oblasti odnose na kvalitet kredita. On je podsjetio da u BiH posluje 30 komercijalnih banaka, sa oko 85 odsto stranog kapitala.
"To znači da se strateške odluke donose u inostranstvu i da nemamo dovoljno uticaja na njih, zbog čega smo, kroz Bečku inicijativu, pokušali da obavežemo vlasnike banaka da ostanu kreditno aktivni u BiH", objasnio je Kozarić.
Guverner Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović smatra da bi zajednički trebalo ustanoviti način na koji bi se sopstvenim mehanizmima pospješio kreditni rast na sva tri tržišta, što je osnov oporavaka realnog sektora u cjelini. On smatra da bi, nakon precizne računice u kojoj bi se sabrale i oduzele sve prednosti i nedostaci, za Crnu Goru najbolje rješenje bilo sklapanje aranžmana s MMF-om, ali i kombinacija tog i modela emitovanja evroobveznica.
"Kada uporedimo kolika je bila izloženost stranih banaka na kraju prošle i 2008. godine, razlika je oko 200 miliona evra, a to je otprilike iznos koji bi dobili od MMF-a", objasnio je Krgović.
Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, naveo je da se prednosti sklapanja aranžmana s MMF-om ogledaju u vođenju transparentne i odgovorne politike, koja se svaka tri mjeseca provjerava. On je dodao i da se način finansiranja, koji se ogleda u pomoći i povoljnim kreditima Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i MMF-a otvara brojne mogućnosti.
Mješovite banke problem u sukcesiji SFRJ
Kemal Kozarić je ocijenio da su sve zemlje uradile mnogo kada je riječ o raspodjeli finansijske imovine bivše SFRJ, tako da su sredstva podijeljena među državama sukcesorima, ali da je ostao problem mješovitih banaka.
"Moguće je da će taj problem doći do suda, jer očigledno da nema novca, iako se u ugovoru o sukcesiji nalazi kao stavka tih oko 480 miliona evra", rekao je Kozarić.
On očekuje da će na sljedećem sastanku biti riješen problem takozvanog libijskog duga, kada bi trebalo da bude određena zemlja sukcesor.
Manje kredita za 404 miliona KM
Kreditne aktivnosti banaka u BiH u 2009. godini zabilježile su pad od tri odsto, odnosno za 404 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, konstatovano je na jučerašnjoj sjednici Skupštine Udruženja banka BiH.
"Ovaj podatak treba da animira nadležne institucije u BiH da se zapitaju zašto je došlo do tog pada", saopšteno je iz Udruženja.
Skupština Udruženja zahtijeva od vlasti i institucija da se određeni zakonski i podzakonski akti ne donose bez mogućnosti davanja mišljenja bankarskog sektora.