Napraviti za marku, a da izgleda kao da vrijedi hiljadu maraka. Ova nemoguća formula jedan je od glavnih kriterija koje bosanskohercegovački scenografi imaju na umu prije nego što prionu poslu i prije nego što naprave vizualni okvir za film, seriju ili neki TV program.
"Kao i mnoge druge stvari u našoj državi, scenografi su prvenstveno uslovljeni budžetom. Mi smo u stvari tu da ideju filma, koju ima režiser ili scenarista, pretočimo u konkrene filmske slike. Rješavamo vizuelni identitet nečega što se snima. Nažalost, često naše ideje ne budu realizovane zato što nema dovoljno novca. Nerijetko prije samog razgovora o idejama počenemo priču o novcu. Producent nam da novčani okvir u koji se moramo uklopiti i onda se snalazimo", kaže Marijela Hašimbegović, scenograf sarajevskog Narodnog pozorišta.
U vrijeme posjete ekipe "Nezavisnih" praktično smo se u radionici Narodnog pozorišta mogli uvjeriti kako izgleda "uklapanje" u budžet.
Za potrebe snimanja nove predstave potreban je bio veliki kristalni luster koji će ukrasiti scenu. Umjesto da se ide na skuplje varijante saradnici scanografa su kod kineskih trgovaca kupili zastor s lažnim kristalima od kojeg će se kasnije napraviti "bogati" luster.
"Ovakve situacije su nam najveće opterećenje. Često zbog razmišljanja o novcu ne možemo da do kraja izrazimo svoju kreativnu crtu tako da djelo gubi na originalnosti", kazala je Hašimbegovićeva.
Osim problema sa budžetima, ni školovanje za profesionalnog scenografa u Bosni i Hercegovini nije moguće jer ne postoji takav studij u našoj zemlji.
Najbliža takva visokoškolska ustanova nalazi se u Beogradu, tako da scenografi koji danas rade na ovom poslu su ili arhitekte ili diplomirani slikari.
"Od srednje škole imala sam afinitete ka scenografskom pristupu rješavanja problema. Kasnije na Arhitektonskom fakultetu profesori su me ohrabrivali da se nastavim baviti scenografijom. Na Akademiji scenske umjetnosti u Sarajevu postoji samo predmet scenografije, ali tu se ne obrazuju scenografi nego se budući režiseri upoznaju sa scenografijom", kazala je Hašimbegovićeva.
U modernom filmu, posebno holivudskom, scenografiji se pridaje ogromna pažnja. Čak i u mnogim visokobudžetnim filmovima glavnina budžeta otpada na scenografiju. Tako su, samo za poređenje, prilikom snimanja trilogije "Gospodar prstenova", koji je više puta dobio "Oskara" za scenografiju, za potrebe snimanja jednog od sela u filmu godinu dana ranije na Novom Zelandu hektari zemljišta zasađeni cvijećem da bi se dobio efekat potreban za snimanje određenih scena.
Bosanskohercegovački scenaristi mogu samo sanjati o ovakvim uslovima rada. Zbog malo novca koji je na raspolaganju za scenografiju ali i nedostatka kvalitetnog kadra često se na našim TV stanicama prikazuje svašta.
"Ne želim loše da govorim o kolegama, ali scenografija, posebno na TV-u, često je ispod svih nivoa. Ne posvećuje se dovoljna pažnja. Svako danas radi scenografiju, tako da i gledaoci primijete da je to improvizacija", kazala je Hašimbegovićeva, koja je kao scenograf radila na domaćoj seriji "Viza za budućnost".
Prema njenim riječima, za serije se uglavnom napravi trodimenzionalni studio s nekoliko scena koje se prikazuju. Obično se scena postavi na nekoj lokaciji koja je neiskorištena i gdje se ne mora često pomjerati. Tako je "Viza za budućnost" rađena u neiskorištenim poslovnim prostorima stadiona "Koševo", a "Lud, zbunjen, normalan" snima se u bivšem Domu kulture u Vogošći.
Slikar Zlatko Brodić, koji je naslikao lik predsjednika SAD Bila Klintona i druge rekvizite za film Pijera Žalice "Gori vatra", imao je priliku da uživo vidi kako se radi u velikim produkcijama. Radio je na filmu Ričarda Šeparda "Odmor u Bosni", u kojem je glumio i slavni holivudski glumac Ričard Gir.
"Razlika je ogromna. Na ovom filmu jednostavno smo imali sve što poželimo. Ako ti treba za scenografiju neki dio koji se može samo naći u Japanu taj dio će ti i donijeti iz Japana. Nama iz BiH je bilo neobično raditi na ovako velikom projektu. Produkcija te prati šta god da zamisliš. Čak su uspjeli i cijeli aerodrom iznajmiti za potrebe snimanja", kazao je Brodić.
Iako ograničeni budžetom, za neke od bh. filmova poput filma "Go vest" ili "Gori vatra" ili filmova koji su snimani u BiH "Sveti Georgije ubiva aždahu" napravljena su cijela naselja. Nakon što se snime te kuće i setovi se razmontiraju i nisu više u upotrebi.