Nezavisne novine - Diskusije
11. 02. 2012. 10:21 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Vesti:
 
   Početna   Pomoć Članovi Links Kontakt Prijavljivanje Registracija  
Stranice: [1]   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Без револуције, Американци су прошлост -Колико је близу пропаст Америке?  (Pročitano 1394 puta)
Matovilo
Počasni član
********
Van mreže Van mreže

Poruke: 3394



« poslato: 20. 08. 2010. 06:59 »
Podeli temuIdi gore

Екстаза Империје: Колико је близу пропаст Америке?


Пол Крег Робертс   
 19. август 2010. (Global Research, 16.8.2010)

Без револуције, Американци су прошлост

Сједињене Државе имају све мање времена да ставе под контролу буџет и трговински дефицит. Упркос хитности те ситуације, 2010. година је изгубљена у продавању магле око непостојећег опоравка привреде. Пре само неку недељу, другог августа, министар финансија Тимоти Ф. Гајтнер насловио је свој текст у Њујорк Тајмсу: "Добродошли у опоравак."

Џон Вилијамс (shadowstats.com) је више пута објаснио да је привид опоравка створен дуплираним бројањем запослених и потцењивањем инфлације. Упозорења Вилијамса, Џералда Селентеа и моја прошла су незапажено, али наша упозорења недавно су изазвала реакцију професора Универзитета у Бостону Лоренса Котликофа и Дејвида Стокмана, који оптужују Републиканску партију да се претварају у велике трошаџије налик Демократама.

Охрабрујуће је видети да постоји трачак спознаје да овога пута Вашингтон неће моћи да извуче привреду из рецесије простим трошењем. Дефицити су већ превелики да би долар могао да опстане као резервна валута, и дефицитарно финансирање не може вратити Американце на радна места која су у међувремену премештена у offshore зоне.

Међутим, решења која нуде они који почињу да признају постојање проблема су све само не охрабрујућа. Котликоф сматра да решење лежи у оштром кресању издвајања за социјално осигурање и здравство, или у великом повећању пореза, или у хиперинфлацији којом би се обезвредила масивна дуговања.

Можда економистима недостаје маште, или пак не желе да се лише Вол Стритових и корпоративних субвенција, али социјално и здравствено осигурање су недостатни чак и на садашњем нивоу, поготово с обзиром на ерозију приватних пензија услед пуцања три балона: dot-com, тржиштa деривата и некретнина. Резање буџета социјалног и здравственог осигурања, за које су људи уплаћивали 15% од зараде целог живота, имало би за последицу масовно гладовање и умирање од излечивих болести.

Повећање пореза има још мање смисла. Зна се да већина домаћинстава не могу да преживе са приходима само једног запосленог. Муж и жена су најчешће обоје запослени, а често један од партнера има два посла да би некако саставили крај с крајем. Повећање пореза учиниће да ће још теже да састављају крај с крајем – отуда ће уследити пораст активираних хипотека на куће, пораст захтева за бонове за храну, пораст бескућништва. Какав то економиста или хуманиста може мислити да је ово решење?

Ах, али ми ћемо опорезовати богаташе. Уобичајени идиотизам. Богати имају довољно новца. Они ће просто престати да зарађују.

Будимо реални, ево шта ће влада највероватније учинити. Када вашингтонски идиоти схвате да је долар у опасности и да више не могу да финансирају своје ратове задуживањем у иностранству, Влада ће или увести порез на приватне пензије на основу тога што те пензије имају акумулиране дугове у условима одложеног плаћања пореза, или ће влада захтевати од менаџера пензијског фонда да нашим пензијама покрију дугове Трезора. Ово ће купити влади нешто више времена док се рачуни пензијског фонда буду пунили безвредним папирима.

Последњи буџетски дефицит Бушове администрације (2008. године) је био у опсегу од 400-500 милијарди долара, приближно величини кинеског, јапанског и ОПЕК-а трговинског суфицита са САД. Традиционално, ове трговинске суфиците су САД рециклирале и њима финансирале савезни буџетски дефицит. У 2009. и 2010. дефицит САД скочио је на 1400 милијарди долара, дакле, повећање од 1000 милијарди долара у року од годину дана. Нема довољног суфицита трговинског биланса да би се финансирао овако велики дефицит. Откуд тај новац?

Одговор: од бројних појединаца који беже са тржишта деоница у "безбедне" државне обвезнице (обвезнице Trezora) и од фондова за спасавање угрожених ’банкстераАмерички војни издаци одражавају неостварљив и недокучив суманути неоконзервативни циљ – Америка као империја и њена светска хегемонија. Која будала у Вашингтону мисли да ће Кина финансирати америчку хегемонију над Кином?

Једини начин да САД поново имају привреду је враћање радних места измештених у иностранство. Губитак ових послова осиромашио је Американце, и довео до преувеличаних добитака за Вол Стрит, акционаре и корпоративне руководиоце. Ови послови могу бити враћени назад где припадају опорезивањем корпорација према томе где је додата вредност на њихов производ. Ако је вредност додата на њихову робу и услуге у Кини, корпорације би имале високу пореску стопу. Ако је вредност додата на њихову робу и услуге у САД, корпорација би имале ниску стопу пореза.

Ова промена у корпоративном опорезивању би ограничила бенефите од јефтине стране радне снаге која је усисала послове из Америке, и поново би изградила лестве вертикалне покретљивости становништва које су од Америке и направиле друштво могућности.

Ако ратови не буду одмах заустављени и измештени послови не буду враћени у Америку, САД ће завршити у историјској канти за смеће.

Очигледно је да ће корпорације и Вол Стрит користити финансијску моћ и донације за изборне кампање да блокирају било који закон којим би се смањиле краткорочне зараде и бонуси тиме што би се измештени послови вратили назад Американцима. Американци немају већих непријатеља од Вол Стрита и корпорација, те њихових политичких проститутки у Конгресу и Белој кући.

Неоконзервативци у савезу са Израелом, који контролишу обе странке и већину медија, су у кризи, навучени на екстаз

{alt}
Matovilo
Počasni član
********
Van mreže Van mreže

Poruke: 3394



« Odgovor #1 poslato: 20. 08. 2010. 07:15 »
Podeli temuIdi gore

Slom dolara, građanski rat, raspad Amerike


Ruski akademik i futurolog Igor Panarin ovih dana ponovio svoju prognozu od pre deset godina, i objavio za početak leta

Pre više od deset godina, ruski akademik Igor Panarin je za 2010. predvideo raspad SAD – ekonomski i moralni kolaps pokrenuće građanski rat i eventualno rasparčavanje moćne Amerike. U poslednjih nekoliko sedmica ovaj futurolog je opet svetska medijska zvezda jer ga intervjuišu bar dva puta nedeljno.


Profesor Panarin ima 50 godina i nikako se ne može reći da je marginalna ličnost u Rusiji. Nekad analitičar KGB, danas je dekan Ruske akademije spoljnih posloa, koja školuje buduće diplomate. Čest je gost na prijemima u Kremlju, predaje studentima, objavljuje knjige i u medijima se pojavljuje kao ekspert za odnose Amerike i Rusije.

SAD će se, predvideo je Panarin, raspasti na pet delova, a novoformirane teritorije izgledaće ovako:

    * - Sadašnja američka država Kalifornija formiraće jezgro koje je Panarin naziva „Kalifornijska Republika“, a biće deo Kine, ili pod njenim neposrednim uticajem.

    * Teksas će predstavljati srce „Republike Teksas“ koju će formirati grupa država pod kontrolom ili uticajem Meksika.

    * Vašington i Njujork biće u sklopu takozvane „Atlantske Amerike“, koja će se pripojiti Evropskoj uniji.

    * Kanada će prigrabiti neke od severnih država. Taj savez će se zvati „Republika centralne i severne Amerike“.

    * Havaji će najverovatnije biti pod prorektoratom Kine ili Japana, a Aljaska će, po svoj prilici, pripasti Rusiji.


Da su ovakve tvrdnje ipak zasnovane na stvarnosti kroz koju Amerika trenutno prolazi, svedoči i izjava novoizabranog guvernera Teksasa Rika Perija, koji podseća da su se 1845. Teksašani pridružili Savezu, ali pod uslovom da mogu da se otcepe kad god požele.

Perijeva izjava je duboko potresla američke, ali i svetske medije koji se bave globalnom politikom. Nedavno je napravljena i video igrica koja simulira raspad saveza američkih država, a u planu je snimanje velikog i skupog filmskog projekta koji će se baviti temom dezintegracije SAD.

„Za Rusiju bi bilo pametno da uzme Aljasku, koja je dugo bila deo Ruske carevine. Uostalom, Aljaska im je, zapravo, data u zakup“ – s lakoćom konstatuje Panarin, a za uramljeni satelitski snimak Beringovog moreuza, priodne granice između Rusije i Aljaske, koji preteći visi na zidu njegoovg kabineta, značajno kaže: „Ta fotografija nije tu bez razloga, zar ne!?“

U najtraženijem ruskom dnevniku „Izvestija“ prošle jeseni pojavio se tekst profesora Panarina u kome ponavlja svoju teoriju, ali i dodaje da je američki spoljni dug kao „piramida“ koja će se, neminovno, uskoro srušiti, proces koji je već započeo slomom berze. U nastavku prognozira da će Rusija i Kina preuzeti ulogu Vašingtona ko svetskog finansijskog kontrolora:

Amerikanci čvrsto veruju da predsednik Barak Obama može da čini čuda. Ali, kad dođe proleće, svima će postati jasno da čuda ne postoje. Ne treba zaboraviti da je u februaru prošle godine čak sedam američkih država proglasilo državni suverenitet, a 12 trenutno ozbiljno razmatra tu opciju. Po svemu sudeći, a najviše po Panarinovim predviđanjima, Ameriku u vrlo bliskoj budućnosti, umesto dosadašnje federacije, očekuje konfederalna država.

Upoređujući svoje političke prognoze sa onima koje je 1976. izrekao njegov kolega, čuveni francuski analitičar Imanuel Tod, o sve prisutnijoj mogućnosti raspada Sovjetskog Saveza, Panarin podseća da su se u to vreme svi smejali Todu, baš kao i njemu protekle decenije. Stoga ne treba zaboraviti onu staru: ko se poslednji smeje...

Izbor iz nedeljnika „Nedeljni telegraf“, 13. januar 2010, broj 716


{alt}
Vedoni
Stariji član
***
Van mreže Van mreže

Poruke: 307


« Odgovor #2 poslato: 20. 08. 2010. 10:03 »
Podeli temuIdi gore

Ja mislim da je u zadjih 50 godina, svake godine izdavacke kuce izbacivale jedno 1.000.000 knjiga koje prognoziraju raspad Americke moci. Recimo, za vrijeme rata u Vijetnama si svugdje mog'o nac hrpe ovih gluposti po knjizarama Roll Eyes

21.vijek je Americki vijek. Amerika je mlada drzava, njena moc je jos u usponu i nije dozivjela ni svoj klimaks. Nijedno carstvo u istoriji covjecanstva nije imalo ovoliku ekonomsku, tehnolosku i geostratesku prednost nad ostalim drzavama i perspektive da se ta prednost samo uveca, pa ni Rimsko carstvo u svojim najboljim godinama.



Matovilo
Počasni član
********
Van mreže Van mreže

Poruke: 3394



« Odgovor #3 poslato: 26. 08. 2010. 04:25 »
Podeli temuIdi gore

Ja mislim da je u zadjih 50 godina, svake godine izdavacke kuce izbacivale jedno 1.000.000 knjiga koje prognoziraju raspad Americke moci. Recimo, za vrijeme rata u Vijetnama si svugdje mog'o nac hrpe ovih gluposti po knjizarama Roll Eyes

21.vijek je Americki vijek. Amerika je mlada drzava, njena moc je jos u usponu i nije dozivjela ni svoj klimaks. Nijedno carstvo u istoriji covjecanstva nije imalo ovoliku ekonomsku, tehnolosku i geostratesku prednost nad ostalim drzavama i perspektive da se ta prednost samo uveca, pa ni Rimsko carstvo u svojim najboljim godinama.






Za prvi deo mogao bih se delomicno sloziti.

Za drugi deo skroz si promasio.Ameriak je u XX veku i pred kraj tog veka dozvela svoj zenit-vrhunac moci a u XXI vek ulazi u razdoblje opadanja i po svemu sudeci odalzi na bunjiste istorije.Nema vise proizvodnje,otisla u Kinu i druge drzave nema love a $$$ u kurcu niko $ vise ne zeli d aima u dzepu.AMeriak omrazena,procitana ...u minusu svakojakom a ti minusi izrazeni su fantasticnim brojem O-nula.

Nekada simbol proizvodnje,sjaja,moci ,neverovatnog napretka .....bio je grad proizvodnje auta Detroit koji je proizvodio i do 10 milona auta.

A danaske Detroit izgleda ovako zastarsujuce propast uzassss:

Napustane zgrade,ulice,avenije

Abandoned Detroit Skyscrapers



Detroit geto
A Tour Of Detroit's Ghetto


A Tour Of Detroit's Ghetto: Part 2 (Dec. 2006)



PS I nije smao ovako Detroit vec mnogo toga je slicno i jadno u drugim gradovima i drzavama Amerike.Jedna kalifornija nekada najnaprednija u SAD i svetu danaske grca u dugovima bedi i svasta nesto lose.


A Tour Of Detroit's Ghetto


PS
Nemas ti pojma o pojmu i ne vidis i neznas dalje od svoga nosa ......


{alt}
bojan
Redovni član

Van mreže Van mreže

Poruke: 69


« Odgovor #4 poslato: 26. 08. 2010. 09:27 »
Podeli temuIdi gore

ma dajte ljudi, Americi samo moze Bog nanijeti stetu i vise niko, extremnih slucajeva ima svugdje, ali njihov prosjecan radnik zaradi za 1 mjesec ko nas za 5 godina
Tommy Gavin
Urednik
*****
Na mreži Na mreži

Poruke: 4284



WWW
« Odgovor #5 poslato: 26. 08. 2010. 10:39 »
Podeli temuIdi gore

americi su jedinu štetu nanijeli njihovi tajkuni koji su svu tešku proizvodnju iznijeli u kinu, vijetnam, indoneziju... pa je nastalo dosta sirotinje kao posledica toga. ali daleko su oni od propasti...ako oni propadnu, šta će tek biti s nama?  Huh?
Matovilo
Počasni član
********
Van mreže Van mreže

Poruke: 3394



« Odgovor #6 poslato: 26. 08. 2010. 03:56 »
Podeli temuIdi gore

ma dajte ljudi, Americi samo moze Bog nanijeti stetu i vise niko, extremnih slucajeva ima svugdje, ali njihov prosjecan radnik zaradi za 1 mjesec ko nas za 5 godina

Hehehhe koje stupidarije ahahahahhaaa
Prosecan radnik u SAD jedva satavlja kraj s krajem,zivotarenje sve na kredu a trci se raditi i vise psolova .......mmm
To je 101% tako istina i provereno a ti anstavi prdoklaciti gluposti i alzi.

Tommy Gavin

Ahaha vec je ovo realnost i opstepoznato nasiroko i naokolo .

Pa pitas:"ako oni propadnu, šta će tek biti s nama?"
I ja se pitam,bice svasta nesto lose a sve zavisi gde se nalazis u kojoj drzavi zivis....jer nece svakome isto biti.
Ja opet kazem nece biti tako neka velika katastofa u svetu jer Ameriak amlo sta proizvodi.Puno bi veca katastrofa bila npr.kada bi Kina,Njemacka riknula zato sto Kinezi i Germani mnogo sta proizvode.AMerikanci proizvode smao zlo ,ratove,nestabilnosti,debilnosti........i slicno.Nakon americke propasti svetu ce ubrzo biti puno bolje G A R A N T. Zapleši

{alt}
Matovilo
Počasni član
********
Van mreže Van mreže

Poruke: 3394



« Odgovor #7 poslato: 26. 08. 2010. 03:58 »
Podeli temuIdi gore

40,8 miliona Amerikanaca prima bonove za hranu.

Novi izvestaj Americke vlade pokazuje da rekordnih 40,8 miliona Amerikanaca prima bonove za hranu. To je vise od jedne osmine celokupne populacije države, a procenjuje se da će do 2011. godine taj broj narasti do 43,3 miliona. Nezaposlenost u SAD-u popela se na najvisi nivo u proteklih 27 godina. U Julu je stopa nezaposlenosti u SAD-u iznosila 9,6 posto, procenjuje Bloomberg prije sutrasnjeg sluzbenog izvestaja.


The Boston Globe.
http://www.boston.com/news/nation/washington/articles/2010/08/05/food_stamp_use_hit_record_408m_in_may/

{alt}
Stranice: [1]   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  


Nezavisne novine | Powered by SMF 1.1.15 | SMF © 2006-2008, Simple Machines | Sitemap

Google visited last this page 10. 02. 2012. 02:47