Nezavisne novine - Diskusije
25. 05. 2012. 04:41 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Vesti:
 
   Početna   Pomoć Članovi Links Kontakt Prijavljivanje Registracija  
Stranice: [1] 2 3   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Општа тема о Првом свјетском рату  (Pročitano 6820 puta)
autsajder
Elitni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1020


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
MS Internet Explorer 7.0 MS Internet Explorer 7.0


« poslato: 03. 11. 2009. 12:06 »
Podeli temuIdi gore

и како је почео, како се одвијао и шта је све донио побједницима и пораженима. Ко је побиједио, а ко изгубио? Како је утицао на догађаје који су донијели Други Свјетски рат?

Само Српска!
miskotes
Veteran foruma
**********
Na mreži Na mreži

Poruke: 8203


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
MS Internet Explorer 6.0 MS Internet Explorer 6.0


« Odgovor #1 poslato: 03. 11. 2009. 12:29 »
Podeli temuIdi gore

Mada su bili pobjednici Srbi su najviše izgubili trećina stanovništva radno aktivnog i reproduktivnog je nestalo sa lica zemlje.
Humanitarci iz Beča su pravili masakre i u Srbiji kao i na poručju federacije i RS naravno nad Srpsim narodom.
Srbi su odvođeni u logore ubijani, vješani, zemlja je davana saradnicima okupatora na području federacije i RS.
Mnoge su porodice i imena zatrvena.
Germani to nisu zaboravili, sad slično rade ne više kalaj nego incko.
I opet na početku sa tim da je Srpski nacionalni korpus oslabljen.

Nezavisna Srpska!!!
Il si, znaš već šta!
autsajder
Elitni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1020


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
MS Internet Explorer 7.0 MS Internet Explorer 7.0


« Odgovor #2 poslato: 03. 11. 2009. 12:35 »
Podeli temuIdi gore

о Бањој Луци на самом почетку ПСР, са Википедије:

...За почетак Првог свјетског рата везана је једна занимљивост. Наиме, по објављивању рата Србији, Аустро-Угарска је у Бањој Луци похапсила све виђеније Србе и оптужила их за велеиздају. Слободу за њих је успио да издејствује Алфонсо XIII, тадашњи краљ Шпаније, и то преко своје мајке, Марије Кристине, која је била поријеклом са аустријског двора. Захвална Бања Лука и данас има улицу у самом центру града која носи име овога владара. Аустро-Угарска власт у Бањој Луци окончана је уласком српске војске у град 21. новембра 1918. године.

Само Српска!
miskotes
Veteran foruma
**********
Na mreži Na mreži

Poruke: 8203


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
MS Internet Explorer 6.0 MS Internet Explorer 6.0


« Odgovor #3 poslato: 03. 11. 2009. 01:04 »
Podeli temuIdi gore

Pa o tome ti i govorim kad zapad takve stvari radi to je legitimno a kad Srbi rade to je neprimereno i genocid.
Germani ne zaboravljaju!

Nezavisna Srpska!!!
Il si, znaš već šta!
autsajder
Elitni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1020


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
MS Internet Explorer 7.0 MS Internet Explorer 7.0


« Odgovor #4 poslato: 03. 11. 2009. 01:25 »
Podeli temuIdi gore

Први свјетски рат је започео због тежњи Аустро-Угарске за ширењем на исток. Када то није могла од Србије, најприје јој је увела жестоке економске санкције, да би због убиства престолонаследника Фердинанда и отпочела рат након сулудог захтјева да њени истражиоци траже виновнике и налогодавце убиства по Србији. У исто вријеме на све стране стране, посебно Европе, свијета су тињале мржње између пријашњих непријатеља. Француске и Енглеске с једне и Њемачке с друге стране. Грчке и Турске, руске буржоазије и комуниста, Русије и Јапана, Италије и њених жеља за простирањем на другу страну Јадрана....

Само Српска!
autsajder
Elitni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1020


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
MS Internet Explorer 7.0 MS Internet Explorer 7.0


« Odgovor #5 poslato: 03. 11. 2009. 01:40 »
Podeli temuIdi gore

кад томе додамо све колоније и борбе за њихову независност или даљње поробљавање, добијамо да је кључ тог рата био једино и искључиво територије и економска добра.
срби су у том тренутку имали помоћ и симпатије цијелог свијета, због борбе(и првобитних побједа) давида над голијатом. отјеравши са балкана једну империју попут турске, уз помоћ црногораца, румуна, бугара и грка, имали смо одријешене руке да направимо за вријеме рата и после њега, први пут после више од 500 година јаку српску државу на великој и богатој територији. на нашу жалост, краљ александар није био довољно интелигентан као што је то био његов отац краљ петар, који је у ранијем периоду био и официр француске војске, и пружио је руку спаса каснијим српским крвницима. до тада је сарадња словенских народа била минимална и осим ослобођења српског народа није било потребе за помоћ другима. поготово јер се велики дио њих борио у оквиру АУ војске.
али краљу је требало поданика, краља су новоподаници после ријешили главе, а у наставку нанијели страховите патње његовом народу. може се рећи да срби данас плаћају данак мегаломаније краља александра другог и мањим дијелом николе пашића, који је био његов први савезник.

Само Српска!
miskotes
Veteran foruma
**********
Na mreži Na mreži

Poruke: 8203


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.4 Firefox 3.5.4


« Odgovor #6 poslato: 03. 11. 2009. 07:42 »
Podeli temuIdi gore

Zahtjevi KNK monarhije su bili isti zahjevi nata.
I kad je dogovor postignut nato je sve izigrao.Germani ne zaboravljaju.
Napominjem Germani ne zaboravljaju.
« Poslednja izmena: 03. 11. 2009. 07:52 Luka »

Nezavisna Srpska!!!
Il si, znaš već šta!
brzi
Gost
« Odgovor #7 poslato: 05. 11. 2009. 02:24 »
Podeli temuIdi gore


I kad je dogovor postignut nato je sve izigrao....

koji jadan dogovor, sta je to dogovoreno i tko je izigrao, pojasni malo....?.?
ili je to jo jedna srpska bajka..??.?
miskotes
Veteran foruma
**********
Na mreži Na mreži

Poruke: 8203


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.4 Firefox 3.5.4


« Odgovor #8 poslato: 07. 11. 2009. 08:51 »
Podeli temuIdi gore

Dogovor i rezolucija 1244, jedna od stavki je bila da se vrati Srpska vojska ne kosovo tj na granice.

Nezavisna Srpska!!!
Il si, znaš već šta!
brzi
Gost
« Odgovor #9 poslato: 07. 11. 2009. 11:51 »
Podeli temuIdi gore

Dogovor i rezolucija 1244, jedna od stavki je bila da se vrati Srpska vojska ne kosovo tj na granice.

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije:
''Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 usvojena je 10. juna 1999. godine, odmah posle rata na Kosmetu kako bi se obezbetio osnov za stravanje posleratne kosmetske uprave i eventualno određivanje budućeg političkog statusa Kosmeta.''

sta je ovdje NATO izigrao, potpisana kapitulacija u kumanovu i to je to....
nikad se posramljeni kapitulant nije pitao za nesto, nego je morao ponizno da prihvati sve uvjete silnog... Wink
Sunny day
Glavni urednik
*****
Na mreži Na mreži

Poruke: 13791


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.5 Firefox 3.5.5


WWW
« Odgovor #10 poslato: 07. 11. 2009. 12:21 »
Podeli temuIdi gore

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije:
''Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 usvojena je 10. juna 1999. godine, odmah posle rata na Kosmetu kako bi se obezbetio osnov za stravanje posleratne kosmetske uprave i eventualno određivanje budućeg političkog statusa Kosmeta.''

sta je ovdje NATO izigrao, potpisana kapitulacija u kumanovu i to je to....
nikad se posramljeni kapitulant nije pitao za nesto, nego je morao ponizno da prihvati sve uvjete silnog... Wink

hahah,svojstveno razmisljanje avazovaca;dadnu samo dijelic informacije koji odgovara njihovoj konstrukciji pa na osnovu njega prave neke svoje istine Cheesy


Rezolucija SB UN 1244 (1999)

Savet bezbednosti,

Imajući u vidu principe i ciljeve Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući primarnu odgovornost Saveta bezbednosti za očuvanje međunarodnog mira i bezbednosti,

podsećajući na svoje rezolucije 1160 (1998) od 31. marta 1998, 1199 (1998) od 23. septembra 1998, 1203 (1998) od 24. oktobra 1998. i 1239 (1999) od 14. maja 1999,

izražavajući žaljenje zbog toga što nije došlo do potpunog poštovanja zahteva iz ovih rezolucija,

odlučan da razreši ozbiljnu humanitarnu situaciju na Kosovu, u Saveznoj Republici Jugoslaviji, i osigura bezbedan i slobodan povratak svih izbeglica i raseljenih lica njihovim domovima,

osuđujući sve akte nasilja protiv stanovnika Kosova kao i terorističke akte bilo koje strane,

podsećajući na saopštenje generalnog sekretara UN od 9. aprila 1999. u kome se izražava zabrinutost zbog humanitarne tragedije koja se odvija na Kosovu,

ponovo potvrđujući pravo svih izbeglica i raseljenih lica da se vrate svojim domovima u bezbednosti,

podsećajući na nadležnost i mandat Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju,

pozdravljajući opšte principe o političkom rešenju za kosovsku krizu koji su usvojeni 6. maja 1999. godine (S/1999/516, aneks 1 uz ovu rezoluciju) i takođe pozdravljajući to što SR Jugoslavija prihvata principe koji su navedeni u tačkama 1-9 u papiru koji je podnet u Beogradu 2. juna 1999. godine (S/1999/649, aneks 2 uz ovu rezoluciju) i saglasnost SR Jugoslavije na taj papir,

ponovo potvrđujući privrženost svih država članica suverenitetu i teritorijalnom integritetu SR Jugoslavije i drugih država regiona, kako je navedeno u Helsinškom dokumentu i aneksu 2,

ponovo potvrđujući apel iz prethodnih rezolucija za široku autonomiju i suštinsku samoupravu za Kosovo,

utvrđujući da situacija u regionu i dalje predstavlja pretnju međunarodnom miru i bezbednosti,

odlučan da obezbedi sigurnost i bezbednost međunarodnog osoblja i sprovođenje obaveza koje proističu iz ove rezolucije od strane svih na koje se ona odnosi, i delujući u tom cilju u skladu sa Glavom VII Povelje Ujedinjenih nacija,

   1. Odlučuje da političko rešenje za krizu na Kosovu treba da bude zasnovano na opštim principima iz aneksa 1 i kako je dalje razrađeno u principima i drugim traženim elementima iz aneksa 2;
   2. Pozdravlja to što SR Jugoslavija prihvata principe i druge tražene elemente koji se pominju u gore navedenom stavu 1, i zahteva punu saradnju SR Jugoslavije u cilju njihove brze primene;
   3. Naročito traži da SR Jugoslavija odmah obustavi nasilje i represiju na Kosovu na način koji se može verifikovati, i da započne i okonča povlačenje u fazama sa Kosova, na način koji se može verifikovati, svih vojnih, policijskih i paravojnih snaga, u skladu sa hitnim rasporedom, sa čim će biti sinhronizovano raspoređivanje međunarodnog bezbednosnog prisustva na Kosovu;
   4. Potvrđuje da će posle povlačenja, dogovorenom broju jugoslovenskog i srpskog vojnog i policijskog osoblja biti dozvoljen povratak na Kosovo radi obavljanja dužnosti u skladu sa aneksom 2;
   5. Odlučuje o raspoređivanju civilnog i bezbednosnog prisustva na Kosovu, pod pokroviteljstvom UN, sa odgovarajućom opremom i osobljem, kako se to traži, i pozdravlja saglasnost SR Jugoslavije za takvo prisustvo;
   6. Traži od generalnog sekretara da imenuje, nakon konsultacija sa Savetom bezbednosti, specijalnog predstavnika koji će kontrolisati implementaciju civilnog prisustva i dalje traži od generalnog sekretara da da instrukciju svom specijalnom predstavniku da vrši koordinaciju sa međunarodnim bezbednosnim prisustvom kako bi se obezbedilo da oba prisustva rade u pravcu istih ciljeva i da se međusobno pomažu;
   7. Ovlašćuje države članice i odgovarajuće međunarodne organizacije da uspostave međunarodno bezbednosno prisustvo na Kosovu, kako se navodi u stavu 4 aneksa 2 uz sva neophodna sredstva kako bi moglo da obavi svoje odgovornosti iz dole navedenog stava 9;
   8. Potvrđuje potrebu za hitnim i što skorijim raspoređivanjem efikasnog međunarodnog civilnog i bezbednosnog prisustva na Kosovu, i zahteva da strane u potpunosti sarađuju prilikom njegovog raspoređivanja;
   9. Odlučuje da će odgovornosti međunarodnog bezbednosnog prisustva koje će biti raspoređeno i delovati na Kosovu uključivati:

         1. odvraćanje od obnove neprijateljstava, održavanje i prema potrebi, nametanje prekida vatre, obezbeđivanje povlačenja i sprečavanja povratka na Kosovo snaga savezne i republičke vojske, policije i paravojnih jedinica, osim kako je predviđeno u tački 6 aneksa 2;
         2. demilitarizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i drugih naoružanih grupa kosovskih Albanaca, kako se zahteva u stavu 15;
         3. uspostavljanje bezbednog okruženja u kome izbeglice i raseljena lica mogu da se vrate svojim kućama u bezbednosti, a međunarodno civilno prisustvo može da funkcioniše, u kome privremena uprava može da bude uspostavljena i humanitarna pomoć isporučivana;
         4. osiguranje javne bezbednosti i reda dok međunarodno civilno prisustvo ne preuzme odgovornost za sprovođenje tog zadatka;
         5. nadgledanje uklanjanja mina dok međunarodno civilno prisustvo, prema potrebi, ne preuzme odgovornost za taj zadatak;
         6. odgovarajuću podršku i blisku koordinaciju sa radom međunarodnog civilnog prisustva;
         7. obavljanje dužnosti nadgledanja granice kako je traženo;
         8. obezbeđenje zaštite i slobode kretanja za sebe, za međunarodno civilno prisustvo i druge međunarodne organizacije;

  10. Ovlašćuje generalnog sekretara da uz pomoć odgovarajućih međunarodnih organizacija, uspostavi međunarodno civilno prisustvo na Kosovu, kako bi se obezbedila privremena uprava na Kosovu, pri čemu će narod Kosova moći da uživa suštinsku autonomiju u okviru SR Jugoslavije, i koje će obezbediti prelaznu upravu pri ćemu će uspostavljati i nadgledati razvoj privremenih demokratskih institucija samouprave, kako bi se obezbedili uslovi za miran i normalan život svih stanovnika Kosova;
  11. Odlučuje da će glavne odgovornosti civilnog prisustva uključivati:

         1. unapređenje uspostavljanja, do konačnog rešenja, suštinske autonomije i samouprave na Kosovu, uzimajući u potpunosti u obzir aneks 2 i sporazume iz Rambujea (S/1999/648);
         2. obavljanje osnovnih civilno-upravnih funkcija tamo gde je i koliko je to potrebno;
         3. organizovanje i nadgledanje razvoja privremenih institucija za demokratsku i autonomnu samoupravu, do konačnog političkog rešenja, uključujući i održavanje izbora;
         4. prenošenje, u skladu sa uspostavljanjem tih institucija, svojih administrativnih zadataka, a nadgledajući i podržavajući učvršćivanje lokalnih privremenih institucija Kosova i drugih aktivnosti u pravcu građenja mira;
         5. olakšavanje političkog procesa čiji je cilj definisanje budućeg statusa Kosova, uzimajući u obzir sporazume iz Rambujea (S/1999/648);
         6. u konačnoj fazi, nadgledanje prenosa vlasti sa privremenih institucija Kosova na institucije koje će biti uspostavljene u skladu sa političkim rešenjem;
         7. podršku rekonstrukciji ključnih objekata infrastrukture i drugoj ekonomskoj rekonstrukciji;
         8. podršku saradnji sa međunarodnim humanitarnim organizacijama, i humanitarnoj pomoći unesrećenima;
         9. održavanje civilnog reda i zakona, uključujući i uspostavljanje snaga lokalne policije, a u međuvremenu, putem raspoređivanja međunarodnog policijskog osoblja koje će raditi na Kosovu;
        10. zaštitu i unapređenje ljudskih prava;
        11. osiguranje bezbednog i neometanog povratka svih izbeglica i raseljenih lica u njihove domove na Kosovu;

  12. Ističe potrebu koordiniranih operacija humanitarne pomoći, kao i da SR Jugoslavija dozvoli neometan pristup Kosovu humanitarnim organizacijama za pružanje pomoći i sarađuje sa takvim organizacijama kako bi se obezbedila brza i efikasna dostava humanitarne pomoći;
  13. Podstiče sve države članice i međunarodne organizacije da daju doprinos ekonomskoj i socijalnoj obnovi kao i bezbednom povratku izbeglica i raseljenih lica, i ističe, u tom kontekstu, značaj sazivanja, što je pre moguće, međunarodne konferencije donatora, (naročito za ciljeve u gore navedenom stavu 11g);
  14. Zahteva punu saradnju svih na koje se to odnosi, uključujući i međunarodno bezbednosno prisustvo, sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju;
  15. Zahteva od OVK i drugih naoružanih grupa kosovskih Albanaca da odmah prekinu sa svim ofanzivnim akcijama i da se povinuju zahtevima za demilitarizaciju kako to traži šef međunarodnog civilnog prisustva, u konsultacijama sa specijalnim predstavnikom generalnog sekretara;
  16. Odlučuje da se zabrane koje su nametnute u stavu 8 rezolucije 1160 (1998) neće odnositi na oružje i srodnu vojnu opremu koje koristi međunarodno civilno bezbednosno prisustvo;
  17. Pozdravlja rad koji je u toku u EU i drugim međunarodnim organizacijama u cilju razvijanja sveobuhvatnog pristupa ekonomskom razvoju i stabilizaciji regiona koji je pogođen kosovskom krizom, uključujući i implementaciju Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu, uz široko međunarodno učešće, kako bi se podstaklo unapređenje demokratije, ekonomskog prosperiteta, stabilnosti i regionalne saradnje;
  18. Zahteva od svih država u regionu da u potpunosti sarađuju u sprovođenju svih aspekata ove rezolucije;
  19. Odlučuje da se međunarodno civilno i bezbednosno prisustvo uspostavi za početni period od 12 meseci, koje će se nastaviti posle toga ukoliko Savet bezbednosti ne odluči drugacije;
  20. Traži od generalnog sekretara da u redovnim intervalima podnosi Savetu izveštaje o sprovođenju ove rezolucije, uključujući i izveštaje rukovodstva civilnog i bezbednosnog prisustva, pri čemu prvi izveštaj treba da bude podnet u roku od 30 dana od usvajanja ove rezolucije;
  21. Odlučuje da se i dalje aktivno bavi ovim pitanjem.



Aneks 1

Izjava predsedavajućeg o zaključcima sa sastanka ministara Grupe 8, održanog u Petersburgu, 06. maja 1999. godine

Ministri Grupe 8 su usvojili dole navedene opšte principe o političkom rešenju krize na Kosovu:

    * trenutna i proverljiva obustava nasilja i represije na Kosovu;
    * povlačenje vojske, policije i paravojnih snaga sa Kosova;
    * raspoređivanje efikasnog međunarodnog civilnog i bezbednosnog prisustva na Kosovu, koje će podržati i usvojiti Ujedinjene nacije, sposobnog da garantuje ostvarivanje zajedničkih ciljeva;
    * uspostavljanje privremene administracije za Kosovo o čemu će doneti odluku Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, kako bi se obezbedili uslovi za miran i normalan život za sve stanovnike Kosova;
    * bezbedan i slobodan povratak svih izbeglica i raseljenih lica i neometan pristup humanitarnih organizacija Kosovu;
    * politički proces ka uspostavljanju sporazuma o privremenom političkom okviru, koji će obezbediti suštinsku samoupravu na Kosovu, uzimajući u potpunosti u obzir sporazume iz Rambujea i principe suverenosti i teritorijalnog integriteta SR Jugoslavije i drugih zemalja u regionu, i demilitarizaciju OVK;
    * sveobuhvatni pristup ekonomskom razvoju i stabilizaciji kriznog regiona.



Aneks 2

Sporazum treba da bude postignut na osnovu dole navedenih principa kako bi se krenulo u pravcu rešavanja krize na Kosovu:

   1. Trenutna i proverljiva obustava nasilja i represije na Kosovu.
   2. Proverljivo povlačenje svih vojnih, policijskih i paravojnih snaga sa Kosova, u skladu sa hitnim rasporedom.
   3. Raspoređivanje na Kosovu, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, efikasnog međunarodnog civilnog i bezbednosnog prisustva, sposobnog da garantuje postizanje zajedničkih ciljeva, koje će delovati, ako se tako odluči, u skladu sa Glavom VII Povelje.
   4. Međunarodno bezbednosno prisustvo uz suštinsko učešće NATO mora da bude raspoređeno pod jedinstvenom komandom i kontrolom i ovlašćeno da uspostavi bezbedno okruženje za sve ljude na Kosovu, kao i da olakša bezbedan povratak svih raseljenih lica i izbeglica njihovim domovima.
   5. Uspostavljanje privremene administracije za Kosovo kao dela međunarodnog civilnog prisustva pod kojim će narod Kosova moći da uživa suštinsku autonomiju u okviru SR Jugoslavije o čemu će odluku doneti Savet bezbednosti UN. Privremena administracija treba da obezbedi prelaznu upravu, i da pri tome uspostavlja i nadgleda razvoj privremenih demokratskih samoupravnih institucija kako bi se obezbedili uslovi za miran i normalan život svih stanovnika Kosova.
   6. Nakon povlačenja, dogovorenom broju jugoslovenskog i srpskog osoblja će biti dozvoljeno da se vrati i obavlja sledeće funkcije:
          * vezu sa međunarodnom civilnom misijom i međunarodnim bezbednosnim prisustvom;
          * obeležavanje/čišćenje minskih polja;
          * održavanje prisustva na mestima srpske kulturne baštine;
          * održavanje prisustva na glavnim graničnim prelazima.

   7. Bezbedan i slobodan povratak svih izbeglica i raseljenih lica uz nadzor UNHCR (Visokog komesara UN za izbeglice) i neometan pristup humanitarnih organizacija Kosovu.
   8. Politički proces u cilju uspostavljanja sporazuma o privremenom političkom okviru koji će obezbediti suštinsku samoupravu za Kosovo, uzimajući u potpunosti u obzir sporazume iz Rambujea i principe suvereniteta i teritorijalnog integriteta SR Jugoslavije i drugih zemalja regiona, kao i demilitarizaciju OVK. Pregovori između strana u pravcu postizanja rešenja ne treba da odlažu ili ometaju uspostavljanje demokratskih samoupravnih institucija.
   9. Sveobuhvatni pristup ekonomskom razvoju i stabilizaciji kriznog regiona. Ovo će uključiti sprovođenje Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu, uz široko međunarodno učešće kako bi se dalje podsticalo unapređenje demokratije, ekonomskog prosperiteta, stabilnosti i regionalne saradnje.
  10. Suspenzija vojnih aktivnosti će zahtevati prihvatanje gore navedenih principa, uz saglasnost za druge već identifikovane tražene elemente, koji su sadržani u dole navedenim napomenama.


Zatim će biti hitno zaključen vojno-tehnički sporazum koji će, između ostalog, precizirati dadatne modalitete uključujući uloge i funkcije jugoslovenskog-srpskog osoblja na Kosovu:

Povlačenje

Procedure povlačenja, uključujući i povlačenje u fazama, detaljni plan i razgraničenje tampon zone u Srbiji iza koje će snage biti povučene;

Osoblje koje se vraća

    * Oprema osoblja koje se vraća;
    * Okvir za funkcije koje će obavljati;
    * Raspored njihovog vraćanja;
    * Geografsko razgraničenje oblasti u kojima će oni delovati;
    * Pravila koja će regulisati njihov odnos sa međunarodnim bezbednosnim prisustvom i međunarodnom civilnom misijom.


Rezoluciju 1244 (1999) Savet bezbednosti usvojio je na svom 4011-om sastanku održanom 10. juna 1999.

Drugi traženi elementi:

    * Brz i precizan raspored povlačenja što znači, npr. 7 dana za okončanje povlačenja; povlačenje oružja za vazdušnu odbranu 25 km izvan zone bezbednosti u okviru 48 sati;
    * Povratak osoblja za četiri gore navedene funkcije obaviće se uz nadzor međunarodnog bezbednosnog prisustva i biće ograničeno na mali dogovoreni broj (stotine, ne hiljade);
    * Obustava vojne aktivnosti po otpočinjanju proverljivog povlačenja;
    * Razgovori i postizanje Vojno-tehničkog sporazuma neće prekoračiti ranije dogovoreni rok za okončanje povlačenja.
autsajder
Elitni član
******
Van mreže Van mreže

Poruke: 1020


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.4 Firefox 3.5.4


« Odgovor #11 poslato: 07. 11. 2009. 07:24 »
Podeli temuIdi gore

много сте прескочили догађаје. тем је први свјетски рат. давно прије модерне косовке битке.....

Само Српска!
miskotes
Veteran foruma
**********
Na mreži Na mreži

Poruke: 8203


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
MS Internet Explorer 6.0 MS Internet Explorer 6.0


« Odgovor #12 poslato: 09. 11. 2009. 11:55 »
Podeli temuIdi gore

Raskrinkavamo lažove iz tamnog vilajeta.
Al džaba nemaju oni ni stida ni srama.
« Poslednja izmena: 11. 11. 2009. 08:03 miskotes »

Nezavisna Srpska!!!
Il si, znaš već šta!
lutrija
Zaslužni član
****
Van mreže Van mreže

Poruke: 476


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.5 Firefox 3.5.5


« Odgovor #13 poslato: 09. 11. 2009. 12:27 »
Podeli temuIdi gore

kakve ovo veze ima sa temom?
miskotes
Veteran foruma
**********
Na mreži Na mreži

Poruke: 8203


OS:
Windows XP Windows XP
Browser:
Firefox 3.5.5 Firefox 3.5.5


« Odgovor #14 poslato: 11. 11. 2009. 08:09 »
Podeli temuIdi gore

BiH jedinice u I svjetskom ratu


 

Na prostoru BiH do 1914 godine bile su formirane 4 regimente i to:

Prva regimenta -domicil Sarajevo
Druga regimenta -domicil Banjaluka
Treca regimenta -domicil Tuzla
Cetvrta regimenta -domicil Mostar

Pocetkom rata 1915 osnovana je 5. BH regimenta, a u toku rata jos i 6., 7. i 8. regimenta

Bosansko-hercegovacke jedinice su bile rasporedjivane na frontovima sirom Austro-Ugarske monarhije. Neke od njih bile su na Galiciji, Soci, Piavi, Karpatima i regionu Alpa. Soski front je ostao specifican zbog ogromnih zrtava koje su na njemu pale,a ciji veliki dio su nasi preci-Bosnjaci. Dobio je ime po rijeci Soci koja se nalazi u zapadnom dijelu Slovenije, na granici prema Italiji.

Bosnjacki vojnici (u to vrijeme Bosnjacima su se nazivali svi koji su bili iz BiH) su imali posebne uniforme i posebne kape-fesove. Te uniforme su poslije koristili svi vojnici koji su bili iz Bosne i Hrcegovine. Boja uniformi i fesova je bila zeleno-siva. U ratu su BH regimente i imale napadacku ulogu i smatrale su se jednim od najelitnijih dijelova austruogarske armije, zajedno sa tirolskim carskim stijelcima i nekim austro-njemackim i hrvatskim (dalmatinskim) regimentama. Bosnjaci su se pored uniformi isticali i posebnim oruzjem. Pored pusaka u borbi su rado koristili nozeve i buzdovane. U borbi prsa u prsa bili su nepobjedivi.

Od svih regimenti posebna paznja se pridaje 2. BH. regimenti koja je u toku rata dobila 42 zlatne medalje. Zlatna medalja je bila najvise odlikovanje u austrougarskoj vojsci.
2. BH regimenta je slovila za najodlikovaniju jedinicu. Odlikovanja i ordenje su inace bili u obliku raznih krizeva, dok su odlikovanja dodjeljivana Bosnjacima iz postovanja prema njima bila posebnog oblika.

Bosnjacki vojnici zakletvu su davali nad Kur'anom, a svoje mrtve su pokopavali kao sehide. Bosnjaci su u svojim jedinicama imali imame i mujezine koji su kako se spominje i nakon povlacenja BH jedinica ostali i pet puta dnevno ucili ezane kojima su opominjali Italijane da su jos na frontu.

Najveci uspjeh 2. BH regimente je proboj kroz italijanske linije u julu 1916 godine na Monte Melleti, koji je poslije omogucio austrougarsku pobjedu. U toj regimenti su bili oni koji uopce nisu nosili puske, nego samo bombe i nozeve ili buzdovane. Cijena hrabrosti i odlikovanja koja su primali bila je mnostvo mrtvih.

Bitka na Kobaridu (Caporetto), inace dvanaesta i posljednja koju je dobila Austrougasrka naziva se »Cudom na Kobaridu«. Bitka je pocela 24. oktobra 1917. artiljerijskom paljbom i plinskim granatama. Talijani su protjerani preko rijeke Tilment (Tilmento). U toj bitci je sudjelovalo 64.000 Bosnjaka i Hrvata, sto zajedno iznosi 38 bataljona. Gubici su bili nejveci za tri udarne austrougarske divizije (1., 50. i 55.) u koje su bile ukljucene i bosanske jedinice (Bosnjaci, Hrvati i Srbi). U akciju su stupili s nedovoljnim brojem mitraljeza i slabom topnickom podrskom, sto je bio razlog tolikom broju mrtvih. Samo 1. divizija je na kraju drugog dana borbi imala 40 mrtvih oficira i 1.550 vojnika. U operacijama od 24. 10. do 27. 11. 1917, zivote je izgubilo izmedju 3000 i 4000 Bosnjaka i Hrvata.

Od ostalih bitnijih operacija BH regimenti u 12. soskoj bitci mogu se izdvojiti:

a) 3.BH lovacki bataljon je u popodnevnim satima 24. 10. zauzeo greben Cemponov i prodro do glavne italijanske odbrambene linije na Srednjem. Sljedeci dan se sa 22. gorskom brigadom zauzeli Globocak.

b) Bosnjaci iz 2. BH regimente su u ranim jutarnjim satima 25. 10. zauzeli Miju (Monte Mio) i nastavili napredovati prema Stupici.

c) Bosnjaci iz 1. BH regimente su zajedno sa Hrvatima i Nijemcima u krvavoj bitci savladali odbrambene jedinice u Morteglianu i Pozzuolu di Friulli. Gubici su bili ogromni, 5 oficira i 250 vojnika.

d) Bosnjaci iz 4. BH regimente su u noci između 2. i 3. novembra presli preko rijeke Tilment kod Cornina, kao prva udarna jedinica. Uprkos jakom otporu uspjeli su uspostaviti most. Zarobili su 3.000 Talijana i zaplijenili su 13 topova. Poslije su im pomoc pruzila dva bataljona iz 2. BH reg.

U dolini rijeke Soce, u Julijskim Alpama i jos na sirem podrucju su prije skoro devet decenija umirali Bosnjaci. Njih na hiljade! Danas na njih podsjecaju samo vojna groblja kojih je samo na podrucju Slovenije na desetine. Jedno od tih grobalja je i ono u Logu pod Mangartom. U tom groblju je ukopano oko 1330 vojnika, od kojih su vecinom Bosnjaci.
Porazno je to sto oni danas leze pod krizevima, sto je u suprotnosti s islamskim propisima. Za razliku od Bosnjaka koji su sahranjeni na podrucju Slovenije, a poginuli su u Prvom svjetskom ratu, Bosnjaci u Austriji imaju mezaristan koji im je dostojan. Groblje muslimasnkih boraca poginulih u Prvom svjetskom ratu, koje se nalazi u Grazu je uskladjeno sa propisima njihove vjere i njihovom tradicijom. Nadajmo se da ce nepravda ucinjena hrabro poginulim muslimanskim borcima na S. Frontu biti ispravljena.

Dzamija u Logu pod Mangartom

Kada je 1915 godine Italija stupila u rat, na zapadnoj je strani Austougarske granice uspostavljen Soski front. U sklopu austrougarskih jedinica u proljece 1916 godine na front su pristigle i jedinice iz Bosne i Hercegovine. Najveci procenat u tim jedinicama bili su muslimani.

Prva jedinica koja je stigla na Soski front bila je 4. BH. Regimenta koja je imala polozaje na Rombonu. U malom selu Log pod Mangartom u dolini Koritnice sebi su sagradili malu dzamiju. Dzamija nije bila velikih gabarita. Imala je jedno kube (kupolu) i munaru. Njena boja je bila bijela. Nalazila se otprilike 100 metara od Donjeg Loga. O dzamiji imamo sasvim malo podataka. Jedina svjedocanstva da je ona tu bila jesu dvije fotografije koje je napravio nepoznati austrijski oficir i ono što kazu tamosnji mjestani, a to je kako su njima prenijeli njihovi stariji da je tu nekada bila moseja (dzamija).

Italija koja je Prvi svjetski rat okoncala kao pobjednik, a inace saveznik Srbije je nakon povlacenja kako to neki tvrde zbog mrznje koju je imali prema Bosnjacima koji su joj u toku rata zadavali velike nevolje je srusila dzamiju. Poslije u kraljevini SHS okolnosti su bile takve da nije bilo pozeljno isticati zasluge BH regimenti protiv Talijana.

Spomenut cemo ovdje i Eleza Dervisevica, djecaka koji je sa kao cetrnaestogodisnjak postao najmladji korporal u K.und K. armiji. Nakon devetnaest mjeseci provedenih na frontu je ranjen nakon cega je lijecen u bolnici u Becu. U bolnicu mu je mahsuz u posjetu dosla nadvojvotkinja Isabelle, koja je mu je obezbjedila skolovanje i vjersku pouku pred imamom kasarne Rossauer. Elez je dobio nekoliko odlikovanja. Jedno vrijeme poslije je proveo sa majkom Muneverom i bratom Osmanom u Bosni. Preselio je na ahiret pocetkom devedesetih godina proslog stoljeca u Damasku. Bio je major sirijske vojske u rezervi. Kompletno kazivanje o Elezovom herojstvu na S.frontu i jednom dijelu njegovog zivota koji uistinu dojmi lahko mozemo naci u knjizi DIE BOSNIAKEN KOMMEN , od Wernera S.

Ovako pišu saradnici okupatora i njihove sluge.
Samo da se zna ko je bio na čijoj strani  Wink .
Srbi danas slave pobedu!

ps :

"Čega se pametan stidi budala se ponosi".
« Poslednja izmena: 11. 11. 2009. 08:10 miskotes »

Nezavisna Srpska!!!
Il si, znaš već šta!
Stranice: [1] 2 3   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  


Nezavisne novine | Powered by SMF 1.1.16 | SMF © 2006-2008, Simple Machines | Sitemap

Google visited last this page 18. 05. 2012. 03:30