тик, так, тик, так....откуцава, пожурите коњи моји....
Dobroslav Ćuk: Trebinje će postati turistički centar regiona
Vesna Duka 16.06.2007 21:46
Trebinje će uskoro biti veliko gradilište jer će početi izgradnja turističkog naselja i aerodroma, a za nekoliko godina postaće veoma značajan turistički centar u regionu.Potencijale za bavljenje turizmom, pogodan strateški položaj i klimatske uslove ima odavno, pa bi turizam, prema riječima načelnika opštine Trebinje Dobroslava Ćuka, mogao postati vodeća privredena grana ovoga, po mišljenju mnogih, najljepšeg grada Republike Srpske.
Prvi čovjek opštine već sklapa ugovore vezane, ne samo za velike turističke nego i za ostale projekte koji će podići nivo života u Trebinju, ali i mnogo šire.
NN: Nedavno ste potpisali ugovor o nastavku saradnje sa slovenačkom firmom "Hosting" d.o.o., koji se odnosi na projekat izgradnje turističkog naselja nadomak Trebinja. Šta to konkretno podrazumijeva i koliko će doprinijeti razvoju grada?
ĆUK:
Ukoliko projekat bude realizovan prema zamisli, on neće unaprijediti samo grad Trebinje, već i čitavu istočnu Hercegovinu, ali i region, jer bismo, prema planu, za pet do sedam godina na lokalitetu u dubrovačkom zaleđu, odnosno između Trebinja i Ivanice, mogli imati savremeni turistički kompleks visoke klase koji bi zapošljavao između 1.500 i 2.000 radnika.Budući da je poznato da će na tome mjestu biti turistički kapaciteti od 5.000 do 8.000 kreveta u hotelima, apartmanskim i rezidencijalnim vilama, u kategoriji četiri do pet zvjezdica, sa svim potrebnim ugođajima modernog turizma, ovakva očekivanja nisu nerealna. Pružiće se mogućnosti novog, tako da kažem, posrednog zapošljavanja u pomenutom projektu, poput poljoprivrednih proizvođača, distributera hrane i niz drugih uslužnih djelatnosti vezanih za turizam.
U narednim godinama, dok kompleks ne bude doveden u funkcionalno stanje, ovdje će posla biti najprije za građevinsku operativu, ali i za razne druge djelatosti, a zaposlenje i adekvatna zarada je ono što je najprioritetnije da obezbijedimo narodu.
NN: Kako će se projekat odvijati?
ĆUK: Naša radna grupa je model pristupa razvoju projekta razradila do u detalje, gdje poslije potpisivanja ugovora slijedi osnivanje preduzeća "Trebinje resort" d.o.o, u kome će u početku "Hosting" biti vlasnik, odnosno osnivač 85 odsto, a opština Trebinje 15 odsto.
Ova firma će biti investitor u projekat na način da traži svjetske finansijske investitore, među kojima su Slovenci već stupili u vezu sa nekima od njih. Ulagaće i vlastita sredstva u razvoj ili upravljanje sličnim projektima, jer su oni, u stvari, međunarodna grupacija za konsalting i inženjering na području turizma i razvoju turističkih grinfild investicionih projekata.
Opština Trebinje će, sa svoje strane,
pored 5.000 maraka početnog uloga 
, kao suvlasnik uložiti i 400 hektara zemljišta, dok će još oko 160 hektara biti otkupljeno onda kada finansijske konstrukcije budu zatvarane. Pored toga, počeće i pripremne aktivnosti na obezbjeđenju infrastrukture, za što će slovenački partner uložiti početnih 1,5 miliona evra.
Naše je mišljenje da je ovakav projekt u skladu sa najsavremenijim turističkim trendovima, gdje se sve više traže atraktivne, nove lokacije, gdje se traže veoma bogati i strukturisani sadržaji na jednom mjestu koji su povezani sa bogatom tradicijom i vrlo jakom prirodom, a mi sve to imamo na jednom mjestu, što je Slovence, kako su rekli, pored prirodne gostoljubivosti prirođene ovom kraju i ovim ljudima, i privuklo.
NN: Izgradnja aerodroma kod Trebinja bi takođe uskoro trebalo da počne. Kada se može očekivati da on bude u funkciji?
ĆUK:
Kada su se Slovenci počeli interesovati za ovaj lokalitet, nisu ni znali da je u neposrednoj blizini ovog mjesta planirana izgradnja aerodroma, u mjestu Zupci. Tako se poklopilo da je i aerodrom bio argument više da se odluče za turistički projekat.
U svakom slučaju, i oni skeptici kojih je u Trebinju bilo mnogo, a kojih, doduše, ima i sada, uvjerili su se nedavnim predstavljanjem Studije izvodljivosti da sve nisu samo prazne priče i da će vrlo brzo i na ovom mjestu biti otvoreno još jedno gradilište, a uskoro i aerodrom. Kada kažem uskoro, onda to podrazumijeva relativno skori period, s obzirom da je u pitanju zaista megalomanski projekat, a radi se o periodu od svega četiri godine, odnosno aerodrom bi trebalo da bude otvoren 2011. godine. Svjesni činjenice da je za otvaranje ovakvog jednog objekta potrebno i mnogo sredstava, mi u lokalnoj vlasti, sa naše strane, pokušavamo naći zainteresovane investitore kada su u pitanju i naše kompanije, ali i naši ljudi, ovdašnji biznismeni ili oni koji imaju uspješan biznis u dijaspori, jer realizacija projekta je u velikoj mjeri zamišljena da se realizuje putem koncesija. Sa druge strane, osim materijalne dobiti koja se u Studiji opravdanosti izgradnje pokazala valjanom, imamo zajednički cilj, unapređenje Trebinja.
Aerodrom bi takođe bio alternativa susjednim takvim objektima u regionu, dubrovačkim Čilipima i aerodromu u Tivtu, koji nemaju idealne pozicije za slijetanje u svako doba dana, u bilo kojim vremenskim uslovima i sa bilo koje strane svijeta, što bi naš imao, a što stvara samo jedan preduslov više za njegovu izgradnju i to ne samo u turističke, nego i u privredne svrhe. Primjera radi, aerodrom će i te kako dobro doći
novoj investiciji "Češke elektroprivrede" u Gacku i svim drugim evropskim i svjetskim kompanijama koje žele s nama sarađivati.
NN: Aerodrom bi bio alternativa aerodromima u Tivtu i Dubrovniku. Kakva je saradnja s ovim gradovima?
ĆUK: Iako tenzije popuštaju i ljudi iz Trebinja, naročito u ovim ljetnim mjesecima, odlaze u Dubrovnik, dok oni dolaze kod nas u šoping, sveukupni odnosi između dva grada ipak nisu onakvi kakvi bi trebalo da budu i kakvim se očekuje da budu, naročito ako hoćemo da živimo jedni pored drugih kao dobre komšije i da međusobno sarađujemo onako kako smo to do rata činili.
Ako želimo realizovati pomenuti turistički projekat i sagraditi rentabilan aerodrom, onda je potrebno obezbijediti i stabilnost u cijeloj regiji, u smislu da se ne dešavaju ni najmanji incidenti, a da ne govorim o bezviznom režimu na ovom prostoru, prohodnim i adekvatnim graničnim prelazima na svim stranama s kojih se ulazi u Bosnu i Hercegovinu, kada je u pitanju opština Trebinje. Zbog svega toga moramo se truditi da unaprijedimo i naše odnose sa Dubrovnikom, od čega ja nikada nisam odustao i za šta sam se zalagao u protekle više od dvije godine, koliko ima da je SNSD u Trebinju na vlasti.
Ja sam odlazio u Dubrovnik, u svojstvu načelnika opštine Trebinje, ali u smislu učešća u projektu prekogranične saradnje. Međutim, nisu učinjeni zadovoljavajući politički pomaci koji bi obezbijedili neometan protok robe i ljudi na graničnom prelazu Ivanica, kao i generalno dobre komšijske odnose.
NN: Šta je Trebinju u ovom trenutku najneophodnije?
ĆUK: Mislim da nam nedostaje bolja infrastruktura. Potrebno je u cijeloj regiji najprije poboljšati putne komunikacije, unutar šest istočnohercegovačkih opština i njihovu povezanost sa okruženjem, a onda, kada je konkretno Trebinje u pitanju, rekonstruisati i vodosnabdijevanje i kanalizacionu mrežu.
S obzirom da opštinski budžet ne može pokriti sve ove potrebe, išli smo s kreditnim zaduženjima kada je u pitanju kanalizaciona mreža, a probleme sa vodosnabdijevanjem planiramo riješiti sredstvima koja će nam biti dodijeljena od prodaje "Telekoma Srpske". Ovaj projekat, zajedno sa putnom obilaznicom koja se, ukoliko želimo postati ozbiljan turistički grad, mora hitno riješiti da se teretni saobraćaj ne bi odvijao centralnim gradskim ulicama, istakli smo u više navrata kao najneophodniji za utrošak pomenutih sredstava.
Neophodno je asfaltirati i rekonstruisati svaki dio lokalnih puteva, prvenstveno seoskih, gdje se to može, zbog stanovnika sela, ali i onih koji se sve češće vraćaju selu kao dodatnom izvoru prihoda, gdje se odvajkada proizvodila najkvalitetnija zdrava hrana i najprepoznatljiviji hercegovački brend - med.
U posljednje vrijeme u tom pogledu razvoja poljoprivrede imamo niz pozitivnih primjera, gdje se seljaci udružuju u poljoprivredne zadruge, prave sami projekte i konkurišu za međunarodne donacije, poput Poljoprivredne zadruge "Popovka", nekih udruženja za korištenje vode za navodnjavanje i slično. Opština im u tome mora pomoći.
NN: Koja je turistička ponuda grada?
ĆUK: Trebinje je svakako jedan lijep grad koji se nalazi i koji se nalazio na raskršću različitih civilizacija i kultura, pa se, shodno tome, danas ubraja u gradove sa baštinom na kojoj bi mu pozavidjeli mnogi evropski centri.
Tu postoji jedna tradicija, kulturna i prirodna baština Trebinja, koje je i duhovno i istorijsko središte s posebnim značenjem i svim bogatstvima kakvi su manastiri i ostali sakralni spomenici i objekti.
Sa druge strane, postoji karakteristična urbana sredina, ugodna mediteranska klima pomiješana sa kontinentalnom, bogat hidropotencijal, izrazito povoljni uslovi za poljoprivredu, te blizina prirodnih, a ne samo istorijskih atrakcija, poput Jadranskog mora, nacionalnih parkova Republike Srpske i Crne Gore.
Kada se svemu ovome doda i ona kulturna dimenzija, odnosno kulturni sadržaji bez kojih je nezamisliva ponuda grada, onda boravak u ovome gradu, bilo da su u pitanju prolaznici, bilo oni koji se u njemu zadržavaju za vrijeme odmora ili oni koji tu žive, mora biti ugodan.
Zbog toga mi u Trebinju njegujemo davno započeti Dučićev projekat Trebinje - grad kulture, u okviru koga je najznačajnija manifestacija "Trebinjsko kulturno ljeto", koje započinje još u maju i traje sve do oktobra, sa nizom kvalitetnih sadržaja. Ove godine smo u tu svrhu iz budžeta izdvojili oko 220.000 maraka, ali bez značajnijih republičkih sredstava, ovo neće biti dovoljno i tu očekujemo pomoć.
Tu je i niz sportskih manifestacija, među kojima je Ljetni sportski kamp koji se u Trebinju odvija šestu godinu zaredom i koji će i ove godine, u deset smjena okupiti više od 1.000 sportista iz Republike Srpske, Međunarodni košarkaški kamp "Dejan Bodiroga" i slične sportske manifestacije zbog kojih vrijedi doći u Trebinje.
I na kraju, ono što želim s ponosom naglasiti, jeste okončanje osmomjesečnog projekta renoviranja sale SO Trebinje, jedne od najmodernijih u BiH, u koju je uloženo oko 400.000 maraka.
Ona predstavlja i jedinstven kompjuterizovan sistem pomoću koga će se sjednice lakše pratiti i prenositi, tako da će pružati i veću efikasnost u radu opštinske administracije, kako bi ova institucija bila transparentan servis svih građana, a mi u lokalnoj vlasti mogli bolje sarađivati sa građanima i doprinositi napretku ovog grada.
Taj napredak moramo ostvariti preko povećanja broja zaposlenih, jer je nezaposlenost veliki problem grada, ali će, sasvim sigurno, biti riješen kroz realizaciju projekata o kojima smo govorili.
"Dobar rad policije, a ne porast kriminaliteta"
NN: Kakvo je stanje bezbjednosti u Trebinju?
ĆUK: Stanje je na zavidnom nivou, ponajprije zahvaljujući uspješnim akcijama pripadnika MUP-a Republike Srpske, odnosno, pripadnicima Centra javne bezbjednosti Trebinje koji u protekle dvije godine imaju niz uspješnih akcija kada je u pitanju borba protiv zloupotrebe i preprodaje narkotičkih sredstava, kao i borba protiv krijumčarenja raznim vrstama akcizne robe, trgovina ljudima, a naraočito javni red i mir.
U cilju prevazilaženja problema, kada su bezbjednosne stvari u pitanju, imamo koordinisan rad lokalne uprave i policije u Trebinju, što je dalo i dobre rezultate na prevenciji u borbi protiv raznih vrsta pošasti savremenog doba. Zato, kada se u medijima često pojavljuju policijski izvještaji koji pune hronike iz Trebinja, to treba posmatrati kao dobar rad policije, a ne kao porast kriminaliteta.
