Uprkos domaćim resursima uvezeno voća i povrća za 475 miliona KM

[Sunny day]

TitleBox

BANJALUKA - U našu zemlju je od početka 2009. do oktobra ove godine uvezeno voća i povrća u vrijednosti od 475 miliona KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Dok domaći voćari i povrtlari muku muče sa plasmanom njihovih proizvoda, u UIO BiH smo saznali da je u BiH samo u prvih deset mjeseci ove godine uvezeno voće i povrće vrijedno 142 miliona, a teško 179.118 tona.

Uvoznim povrćem tokom ove godine najviše smo se snabdijevali iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Srbije, a prodaju nam najčešće krompir, paradajz, luk i kupus.

Voće koje smo uvozili na svojim voćnjacima uglavnom su uzgajali Italijani, Hrvati, Slovenci i Turci, a pored citrusnog voća i banana, koje iz inostranstva najčešće dolazi na bh. trpeze, jer ih, istina, ne možemo proizvesti, postavlja se pitanje zašto u BiH cvjeta prodaja uvezenih jabuka i krušaka.

Odgovor na ovo pitanje traže bh. voćari i povrtlari, koji se čude što punimo tuđe budžete, a država ne preduzima ništa da zaštiti domaću poljoprivredu. Štaviše, tvrde da potrošači konzumiraju plodove iz dalekih zemalja, izrasle "zahvaljujući" brojnim pesticidima, koje su lijepe za oči, ali štetne za organizam.

    Voće koje smo uvozili uglavnom su uzgajali Italijani, Hrvati, Slovenci i Turci, a pitanje je zašto u BiH cvjeta prodaja uvezenih jabuka i krušaka

"Sve što mi proizvedemo mnogo je zdravije, jer ne upotrebljavamo hemiju, a i voda i zemlja nisu zagađene. Uprkos tome, povrća i voća uvozimo mnogo, iako izuzetno velike količine sami proizvedemo. Mi smo šljive izvozili u Njemačku, ali Nijemci štite svoje proizvođače, pa su nam uveli carine. Postavljam pitanje: zašto i naša država ne štiti nas", kategoričan je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS.

Njegovo mišljenje dijeli i Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, Sektor Tuzlanskog kantona, koji kaže da politika koja se zagovara u BiH ne misli o razvoju poljoprivredne proizvodnje.

"Svi su izgubili obraz, sjede i smiju se, a poljoprivrednici se muče. Osim toga, nijedna banka u državi neće da stane iza voćara, povrtlara, stočara... Šanse da se borimo sa zemljama u okruženju nemamo, a pogotovo sa državama članicama Evropske unije. U EU se za podršku poljoprivredi ulaže do 44 odsto budžeta, a kod nas ni dva procenta", kritikuje Hasanović.

    U EU se za podršku poljoprivredi ulaže do 44 odsto budžeta, a kod nas ni dva procenta

S druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da na uvoz ne mogu direktno da utiču, ali da zato domaće poljoprivrednike pomažu sredstvima kojim raspolažu.

Poljoprivrednici, međutim, tvrde da pomoć koju dobijaju od vlasti nije dovoljna, pa pozivaju potrošače da u trgovinama i na pijacama trgovce pitaju gdje su ubrani poljoprivredni proizvodi koje kupuju, i to iz dva razloga: pošto su domaći zdraviji, ali se i njihovom kupovinom podržava bh. poljoprivreda.

 

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI UVEZENI U BiH

(Napomena: Navedeni iznosi su u KM)

PERIOD                          VOĆE                POVRĆE                     UKUPNO

I - X 2011. godine        89 miliona         53 miliona                     142 miliona

2010. godina                108 miliona       55 miliona                    163 miliona

2009. godina                114 miliona       56 miliona                     170 miliona

 

417.873 tone uvezenog voća u posljednje tri godine

209.284 tone povrća uvezeno od 2009. do oktobra 2011.

 
Najviše uvozimo:

-           Jabuke

-           Kruške

-           Krompir

-           Paradajz

-           Luk

-           Kupus

http://www.nezavisne.com/posao/privreda/Uprkos-domacim-resursima-uvezeno-voca-i-povrca-za-475-miliona-KM-116859.html

samo uvodjenje carina na ove proizvode i izlazak iz cefta ovu zemlju moze spasiti od bankrota...

[miskotes]

To nindža :

samo uvodjenje carina na ove proizvode i izlazak iz cefta ovu zemlju moze spasiti od bankrota...

Uz ti bi dododao da svaki proizvod koji se može proizvesti u 100 % kapacitetu zabraniti uvoz.
Primer vodu, mineralnu vodu, pivo.
Strane centre dovesti da ne mogu imati više od 15 % tržišta.

Il si, znaš već šta !

[padobranac]

To nindža :
Uz ti bi dododao da svaki proizvod koji se može proizvesti u 100 % kapacitetu zabraniti uvoz.
Primer vodu, mineralnu vodu, pivo.
Strane centre dovesti da ne mogu imati više od 15 % tržišta.

Il si, znaš već šta !

izolacija i protekcionizam su najbolji put ka odlicnom zivotnom standardu. pogledaj kako sjajno funkcionise na kubi i sjevernoj koreji.


zasto potrosac treba da bude uskarcen slobode izbora? zasto potrosac mora subvencirati preduzeca koja nisu sposobna da naprave kvalitetan proizvod? ko ih hebe ako nisu konkurentni nek propadnu, dosta je napaceni narod slepao privredne invalide i nesposobnjakovice.

[miskotes]

To nindža :
Ti si stvarno ekonomski diletant, nisi jedini ima ih mnogo !
Pogledati u australiji, koji je max da pojedini lanac može imati učešće na tržištu ?
Sloboda izbora, šta je to ?
Voda baš me interesuje kako to firma utiče na njen kvalitet.
Država finansira proizvode u EU, pa kad država da pola vrednosti krajnjeg proizvoda kako se to zove ili učestvuje sa 50 % ili više u tom proizvodu kako se to zove ?
Tako je pivo prehrambeni proizvod a i vino je u francuskoj prehrambeni proizvod.
Kako se to zove nego protekcionizam.

Zašto rusija ili saudi arabi ne uvoze sirovu naftu ?
A mi moramo uvoziti pitku vodu ili mineralnu vodu ?
Voće ili povrće, hoćeš reći da je jabuka koje inače imamo za izvoz zaostaje za kvalitetom jabuka koje su pune hemikalija ?

Il si, znaš već šta !

[padobranac]

To nindža :
Zašto rusija ili saudi arabi ne uvoze sirovu naftu ?
A mi moramo uvoziti pitku vodu ili mineralnu vodu ?
Voće ili povrće, hoćeš reći da je jabuka koje inače imamo za izvoz zaostaje za kvalitetom jabuka koje su pune hemikalija ?

Il si, znaš već šta !

zato sto im je jeftinije da koriste sopstveno. da imaju sposobne i pametne kao sto su republici srpskoj sigurno bi uvozili jer bi im bilo jeftinije.

kad vec spominjes australiju evo u jednog primjera; posto su nasli jeftinijeg proizvodjaca uniforma policija u republici u kojoj ja zivim odlucila je da uvozi uniforme iz azije. vidis oni dobiju sredstva za budzet i gledaju sto efikasnije da ih potrose. boli ih ona stvar za domacu proizvodnju i protekcionizam kad im ostaje vise novca. imaj na umu da ce iduce financijske godine australija imati suficit, vjeruj mi da se ovdje gleda kvalitet i cjena. vecinu ne interesuje porijeklo. prosjecan australijanac razmislja ovako: ako moze domaca firma da proizvede kvalitetan proizvod sa odgovarajucom cjenom to je super ako ne ko ih sisa nek propadnu. to ti je svijet u kojem zivimo misko.

de ako ti nije tesko okaci te podatke o kolicinama jabuka koje potvrdjuju to o izvozu. 

[zelengradjanin]

prosjecan australijanac razmislja ovako: ako moze domaca firma da proizvede kvalitetan proizvod sa odgovarajucom cjenom to je super ako ne ko ih sisa nek propadnu. to ti je svijet u kojem zivimo misko.

Da li imaš podatak iz Australije...Kolike su kamate za stambene kredite ?
Samo ovdje padobranac imaš jednu vrlo izraženu činjenicu da je masa
ljudi svoj kapital uložila u mrtvi kapital...te su ostali zbog toga bez aktivnog
kapitala....ovo niko neće prizna.
Ovdje ljudima ne možeš objasniti da Australac ne može imati penziju ako
ima nekretnine veće od ne znam tačno koje vrednosti.
Sistem vrednosti posložen u Australiji je za nas u ravni odlaska na mesec,
te sa te pozicije je nemoguće odnosno smješno posmatrati naša shvatanja.

[miskotes]

To nindža :

Ako roba košta 1 novčanu jedinicu  a država učestvuje 0,5 novčanih jedinica stvarna vrednost te robe je ustvari 1,5 novčanih jedinica a ne 1 koliko se prodaje.
nebi ja baš bio siguran, kad bi neko u australiji prodavao ovce jeftinije od domaćih.
Našla bi vlast da optereti te ovce tako da bi bile skuplje ili bi donacijama pomogle da domaće budu jeftinije.

Il si, znaš već šta !

[zelengradjanin]

To nindža :

Ako roba košta 1 novčanu jedinicu  a država učestvuje 0,5 novčanih jedinica stvarna vrednost te robe je ustvari 1,5 novčanih jedinica a ne 1 koliko se prodaje.
nebi ja baš bio siguran, kad bi neko u australiji prodavao ovce jeftinije od domaćih.
Našla bi vlast da optereti te ovce tako da bi bile skuplje ili bi donacijama pomogle da domaće budu jeftinije.

Il si, znaš već šta !

Nisam sam te dobro razumeo ti si " za " ili " protiv " subvencija ?

Subvencija...definicija!

Subvencija  je oblik financijske pomoći koju država daje ustanovama i gospodarstvenicima (poticanje proizvodnje, zaštita standarda stanovništva) za strogo određenu namjenu. Ovisno o svrsi razlikuje se velik broj subvencija: prema trajnosti (stalne i povremene), prema vrsti organizacije/korisnika (privrednim i neprivrednim organizacijama), prema izvoru sredstava (iz budžeta, iz različitih fondova), prema namjeni (dotacije, regresi, premije za cijene pod društvenom kontrolom, izvozne premije, razvojne premije, porezne olakšice, oslobađanje poduzeća od plaćanja poreza, doprinosa, carina i sl.). Subvencije su svojevrsni instrumenti ekonomske i socijalne politike.

[padobranac]

kamata je oko 7.5%, ima tu i jeftinijih a i skupljih kredita, sve zavisi od nacina otplacivanja i od koga se posudjuje novac.

slazem se za mrtvi kapital.

sto se tice penzija tu je problem sto to nije klasicna penzija vec je neka vrsta pomoci ovim sto su dosli po stare dane i lokalnim nesposobnjakovicima. ta penzija je oko $280 sedmicno sto je recimo za gradove kao sto je sidnej sica. to je tek toliko da ne crknu od gladi, vjeruj mi da samac penzioner ne moze sebi da priusti cigare (prosjecan paket od 25 je sesnaest dolara ili dvadest cetiri marke) i gajbu piva (najjeftnija domaca je cetrdeset dolara ili sezdeset maraka). australijski sistem funkcionise ovako, od svake plate radniku se odbija 9% od plate i to odlazi u fondove financijskih institucija (koje radnik sami bira) koje ulazu taj novac (radnik moze da bira u kategoriju, veci rizik veca dobit) u infrastrukturu, nekretnine,akcije i ostalo. recimo uloze u autoput onda skupljaju putarinu i prave profit ili recimo naprave trzni centar i izdaju poslovne prostore itd. radnik kad ode u penziju (sa 67 godina) dobije isplatu u sto nas narod kaze komadu, obican gradjevinac (uzmimo njih kao primjer jer nasi ljudi se uglavnom sa tim bave) dobije oko pola miliona i ako je bio bar malo pametan odplatio je sebi kucu (posto znas gdje je bonaring uzmimo to kao primjer) koja vrijedi oko $700 000 i stan koji je imao kao investiciju (nasi ljudi cesto kupuju stanove i stavljaju na kiriju, sa nekim minimalnim izdvajanjima i kirijom to se odplati za trideset godina) vrijednosti $300 000. recimo da je tom gradjevincu i zena radila neki slabije placen posao i da je ona dobila $200 000. u takvim slucajevima drzave odbija da daje penziju i zahtjeva da penzioner brine sam o sebi. kad ima toliko novca na raspolaganju penzioner to opet ulaze u nekretnine i zivi od kirije ili moze da ulozi u nesto drugo ako hoce, njegove su pare moze sa njima sta hoce. ko spadne na to da zivi od penzije koja drzava daje tesko njemu, ako je proveo vise od dvadeset godina u australiji a nije puno stekao moze da se vrati kuci a da mu oni i dalje daju tu penziju.

sistem vrijednosti je daleko od naseg balkanskog, meni je trebalo vremena da se naviknem. ovdje ne postoji lojalnost musterije prema proizvodu ili usluzi, ako postoji slican proizvod ili usluga istog kvaliteta za manju cjenu tu se australijanci ne dvoume ni sekund. hebe se njima za patriotizam, lokalnu industriju i ostale budalestine na koje mi padamo. evo recimo ja kad kazem australijancu da platim devet dolara za pekmez iz bijeljine samo zato sto je iz moje zemlje on me prvo cudno pogleda i onda me pita jesam li u redu. kad naidjem na vodu (knjaz milos) i platim je pedest posto vise nego on domacu on mi kaze da nisam normalan. to je sistem u kojem je musterija na prvom mjestu a onda dolazi sve ostalo dok je kod nas sve ostalo pa tek musterija.

@miskotes

australija je jedan od najvecih proizvodjaca hrane na svijetu i pored toga ja sam evo za rucak jeo ribu iz vijetnama a evo sad jedem trenutno kruske iz kine. ja kao musterija imam slobodu izbora, i ne samo ja vec svi koji zive ovdje. boli me ona stvar za lokalnim proizvodjacima, ako hoce moj novac nek mi ponude jeftiniji i kvalitetniji proizvod ako im je to tesko ko ih hebe moj novac im ne dam. 

smijem se kladiti da nema jeftinijh od ovih lokalnih, koliko je trenutno janje od nekih desetak kila ocisceno i spremno za razanj? imaj na umu da australija izveze izmedju tri i cetri miliona godisnje. znaju ljudi sta rade, ne treba im drzava. moglo bi se to i republici srpskoj (ne mislim bukvalno na milione ovaca) ali niko nece da podigne kredit i posveti se tome, lakse je biti filozof i kukati za titom nego stvarati bolju buducnost za sebe i svoju djecu. buducnost za male ne razvijene drzave je u hrani i vodi ali to nikako da skontaju kod nas. ne mozemo proizvoditi racunare jer nemamo ljude i tehnologiju za to ali zato imamo pustih sela i potencijalnih cobana u ogromnim kolicinama ali sta mozes kad ljudi to nece.

[miskotes]

To nindža :

Da si pratio postove znao bi !
Oporezivati onaj dio koji ulazi u strani proizvod a direktno koji utiče na cenu proizvoda.
Da pojasnim ako mi imamo za neki proizvod 1 novčanu jedinicu subvencija, a strani proizvod 5, znači da razliku od 4 novčane jedinice treba ukalkulisati u krajnju cenu proizvoda.
tako da to više nije subvencija kad se izvozi nego prelazi u damping.

Damping cena je specijalno kreirana cena, utvrđena na veoma niskom nivou sa namerom osvajanja tržišta. Ovakve cene su često niže i od troškova proizvodnje, pa može da se dogodi da prodavac posluje i sa gubitkom.

Damping cene se koriste uglavnom pri osvajanju inostranih tržišta, kada strana kompanija želi da istisne domaću konkurenciju ili čak da je uništi. Damping cene će sigurno voditi do gubitaka u kratkom roku, ali kada se privuku potrošači ili konkurenti istisnu sa tržišta, povećanjem cena se kompenzuje gubitak, i pozitivno poslovanje je omogućeno na dugi rok.

Il si, znaš već šta !

[zelengradjanin]

To nindža :

Da si pratio postove znao bi !
Oporezivati onaj dio koji ulazi u strani proizvod a direktno koji utiče na cenu proizvoda.
Da pojasnim ako mi imamo za neki proizvod 1 novčanu jedinicu subvencija, a strani proizvod 5, znači da razliku od 4 novčane jedinice treba ukalkulisati u krajnju cenu proizvoda.
tako da to više nije subvencija kad se izvozi nego prelazi u damping.

Il si, znaš već šta !

Osvajanje novih tržišta je legitimno i koristi se širok spektar aktivnosti da bi se neki proizvod
pozicionirao na nekom novom tržištu i to svaka ozbiljna država treba da prepozna.Svaki
proizvođač teži da proizvede što više proizvoda kako bi učešće troškova po jedinici bilo što
manje...ako ne težiš većoj proizvodnji rizikuješ da ti u dvorište uleti konkurencija sa nižim
cjenama....a ti počneš kukati i tražiš od države monopolsku zaštitu jer nemaš rješenja za
konkurenciju....to nisu miško dugoročno pozitivna rješenja.
Ozbiljne države uvode standarde da bi zaštitile domaće proizvođače....pa izmišljaju razno
razne cake....za koje konkurencija trenutno nema rješenja dok ti ne udahneš malo domaćeg
svježeg vazduha, ali to je neprestana borba i zato je taj privatni sektor žilav koji treba ohrabriti i
pomoći sa vremena na vreme...!