Bosna bez zemlje

Đorđe Latinović - 24.06.2012 18:28

Petnaestog juna 1215. godine na polju kod Londona grupa pobunjenih feudalaca, velikaša, barona i aristokratske vlastele presrela je engleskog kralja Džona Leklenda, odnosno Jovana Bez Zemlje sa svitom i prinudila ga na povlastice i obaveze kojih se ima ubuduće pridržavati.

 Baroni su nametnuli kralju ugovor koji u 63 tačke značajno ograničava kraljevu apsolutističku vlast. Pritisnut odlučnom voljom barona, nepismeni kralj nevoljno je stavio svoj prst na povelju, koja će odrediti ustavno-pravnu budućnost Engleske. Ovaj dokument u istoriji poznat je kao "Magna carta libertatum" ili "Velika povelja slobode". Povelja sadrži odredbe po kojima kralj može zahtijevati novo oporezivanje samo uz narodnu saglasnost, legalizovana je pobuna protiv kraljeve zloupotrebe vlasti i dogovora, uveden je nadzorni odbor kao protivteža njegovoj samovolji, uređene su lokalne samouprave, gradovi su dobili slobodu trgovine i utvrđen je princip da se bez suda ne smiju hapsiti slobodni ljudi. "Velika povelja slobode" u kasnijem periodu postaće snažno ideološko sredstvo borbe građanstva protiv feudalnog despotizma. Praktično, ovom poveljom ustanovljena je u Engleskoj ustavna monarhija. Bila je to velika pobjeda plemstva zaogrnutog u šire, opšte interese naroda, protiv kraljeve samovolje i apsolutizma, prvi put pretočena u pisana prava i slobode. Iako "Velika povelja slobode" sankcioniše privilegije koje je za sebe obezbijedilo plemstvo, ona na nov i jedinstven način donosi pisane garancije i postavlja granice vršenja kraljeve vlasti. "Magna karta libertatum" je jedan od najznačajnijih dokumenata britanske ustavne istorije, koja će kasnije postati model oponašanja u drugim zemljama u Evropi i svijetu. Dvjesta godina kasnije, turski sultan Mehmed II Fatih na polju Milodražu u Bosni, 28. maja 1463. godine, uručio je fra Anđelu Zvizdoviću, predstavniku bosanskih franjevaca, nakon što ga je ovaj priznao za novog gospodara Bosne i zamolio da njegovim redovnicima da vjersku i imovinsku slobodu djelovanja, "Ahdnamu", pisani dokument o tome. Nepunih petsto pedeset godina kasnije, na isti dan 2012. godine održana je proslava posvećena ovom događaju. Sve se zbilo na istom mjestu, na polju Milodražu, u opštini Kiseljak, u organizaciji novih simpatizera turskog bojdžije koji je pokorio Bosnu. Svake godine, u organizaciji Udruženja bosansko-turskog prijateljstva "Bosfor", održava se manifestacija "Dani Ahdname", u znak sjećanja na ovaj događaj iz prošlosti Bosne. Predsjednik ovog udruženja rekao je, pored ostalog, da planiraju na ovom mjestu podići spomenik turskom sultanu Mehmedu II Fatihu. Tako bi, pored svih apsurda, BiH podigla spomenik svome osvajaču. Zapadni izvori ne spominju "Ahdnamu", niti je moguće naći više podataka o ovom dokumentu. "Ahdnama" se od jednog dijela bošnjačkih političkih djelatnika, istoričara i javnosti veliča kao "veliki list slobode", "univerzalni izvor ljudskih prava", "dar milosrđa", "čudo tolerancije", "prvi pisani dokument o ljudskim pravima", "najstariji dokument o ljudskim pravima u istoriji", posebno na polju vjerskih sloboda. Bošnjački nacionalisti konvertovani u bosanske patriote veličaju "Ahdnamu", kao "prvu povelju ljudskih prava", prije koncepta ljudskih prava, upoređujući je sa čuvenom "Magna carta libertatum" ili "Velikom poveljom slobode". U to doba, još kažu, ovakvih dokumenata u svijetu nije bilo. I baš nas u Bosni, na periferiji Evrope, zapala je blagodet da prvi širimo duh tolerancije i vjerske snošljivosti između osvajača i pokorenih naroda. Tako ispada da je, dok je inkvizicija u Evropi spaljivala vještice, progonila slobodoumne mislioce i vjerske jeretike, i cenzurisla nauku, dotle je u Bosni vladao feudalno-miletski multietnički raj, zasnovan na ljudskim pravima i vjerskim slobodama, okupatorsko-podaničkog turskog tipa. Prema ovim patriotama vjerske slobode i ljudska prava u BiH donijela je zaostala azijska despotija Turska i njena osvajačka plaćenička janjičarska ordija na konjima i sabljama dimiskijama. Po njima, vjerska prava raji u Bosni donio je onaj koji je sebe skromno nazvao Osvajač. Šta je u stvari "Ahdnama"? "Ahdnama" je prema propisima islamskog ratnog prava i šerijata povlastica koju turski vladar ili vojni zapovjednik daje podanicima osvojenih područja, koje osvoji bez jačeg otpora i većih žrtava, ili koji se predaju na riječ. U konkretnom slučaju Bosne, ona je bila dio vojne taktike, smišljena ponuda, ustupak za mirnu predaju Bosne i osvajanje bez borbe. Nakon nje uslijedilo je pogubljenje posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, progon kraljice Katarine, oduzimanje njene djece, predaja ključeva preostalih bosanskih gradova i pad srednjovjekovne države Bosne.

Osnovni zakon turske vladavine u BiH sve do 1878. godine bio je propis koji je proklamovao jedan drugi davni sultanov prethodnik, koji je stanovništvu u osvojenim zemljama zabranjivao gradnju crkava i manastira i obnavljanje hramova, kupovinu zemlje, imanja i kuća, nošenje krsta ili Biblije, uključujući i glasan govor u kući

Prema dostupnim istorijskim izvorima, kralju je obećan život ako se preda, a kad se predao, turski vojskovođa nije održao datu riječ. Tako se provode oni koji vjeruju na riječ Osvajaču. Ništa organizatori ove manifestacije ne kažu o progonu katolika, pravoslavaca, "danku u krvi", haraču, stradanjima hrišćanske raje, o spaljivanju crkava, samostana i manastira, uništavanju crkvenih i matičnih knjiga, nasilnoj islamizaciji i drugim zlodjelima okupatorske silesije. U stvarnosti nakon toga porušene su brojne bogomolje hrišćanskih vjernika, zabranjena je njihova dalja izgradnja, a podignute su džamije kao vjerski objekti nove državne religije. Osnovni zakon turske vladavine u BiH sve do 1878. godine bio je propis koji je proklamovao jedan drugi davni sultanov prethodnik, koji je stanovništvu u osvojenim zemljama zabranjivao gradnju crkava i manastira i obnavljanje hramova, kupovinu zemlje, imanja i kuća, nošenje krsta ili Biblije, uključujući i glasan govor u kući. U Milodražu je tada formiran turski Bosanski sandžak, a prestala da postoji samostalna srednjovjekovna feudalna država Bosna. Razlika između Bosne i Engleske i "Ahdname" i "Velike povelje slobode" u ovoj priči više je nego očita, onome ko hoće da je vidi. Paradoks "Ahdname" je u tome da su ondašnji stanovnici Bosne svoju državu i slobodu izgubili, a Englezi sa "Velikom poveljom slobode" onomad svoju osvojili i dobili. "Ahdnama" je "Danajski dar" umotan u gvozdenu rukavicu Osvajača. Malo više samopoštovanja, samosvijesti, pa i ponosa prema vlastitoj zemlji i zajedničkoj prošlosti i istoriji ne bi nam bilo na odmet. Koncept ljudskih prava je dostignuće političke moderne, od Francuske revolucije do Opšte deklaracije o ljudskim pravima UN, a ne turskih osvajanja. Poznati britanski istoričar Erik Hobsbaum u svojoj knjizi "Izmišljanje tradicije" ukazao je na raširen fenomen "izmišljanja tradicije" kada političke i kulturne elite konstruišu tradiciju i prilagođavaju istoriju političkim potrebama da bi legitimisale nacionalnu državu. Po svemu opisanom, političke igre oko "Ahdname" pripadaju ovoj vrsti ritualizacije izmišljene prošlosti. Ako današnji gorljivi borci za Bosnu kao sljednicu svega naprednog u svijetu, dežurni bošnjačkomuslimanski patrioti i turkofili zaista podignu spomenik turskom sultanu Mehmedu Drugom Osvajaču, onda mogu po istom bolesnom principu podići i spomenik austrijskom princu Eugenu Savojskom, najsposobnijem vojskovođi hrišćanske Evrope, koji je u svom "oslobodilačkom" pohodu protiv Osmanlija 1697. godine do temelja spalio grad Sarajevo i poharao tadašnju Bosnu. A Gavrilo Princip iz "Mlade Bosne" će i dalje u udžbenicima istorije u FBiH biti terorista, jer je na "svojoj plemenitoj zemlji", usred Sarajeva, ubio austrougarskog turistu Franju Ferdinanda. Kako je u merkantilnoj epohi turizam profitabilnija grana od istine i pravde, ubijeni okupator je zato dobio muzej i ulicu, a atentator vječnu anatemu.

(autor je publicista)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Cilj smanjenje nejednakosti

    24.10.2014 21:38 - Jim Yong Kim

    Tokom posljednjih četvrt vijeka ostvarili smo ogroman napredak u borbi protiv siromaštva.

  • Ekonomski principi moraju biti ispred etničkih

    23.10.2014 21:30 - Filip Hamond

    Više hiljada vas je 12. oktobra izašlo na birališta diljem Bosne i Hercegovine kako bi glasalo za političke stranke i vođe koji će predstavljati vas i vašu zemlju u naredne četiri godine.

  • O dronu i odmazdi

    22.10.2014 17:02 - Jelka Jovanović

    Čitavu sedmicu posle puštanja drona sa zastavom tzv. velike Albanije na stadion Partizana u Beogradu tokom utakmice Srbija - Albanija 14. oktobra strasti se ne smiruju.

  • Očevi i djeca: Suđenje Josipu Perkoviću (II)

    21.10.2014 17:11 - Denis Kuljiš

    U Srbiji je raspad već bio poodmakao - a ondje je lokalni šef Službe tipovao na Slobu Miloševića. Jovica Stanišić oslanjao se na jednu generalsko-udbašku strukturu ražalovanih rankovićevaca, kojima je idejnu podlogu davao krug Dobrice Ćosića, koji je i sam pao s Lekom, pa je Dobrica postao disident, ali ne osobito žestok, jer mu je još za Titova života dodijeljena na Dedinju jedna vila s bazenom.

  • Sekta slobodoljubaca

    21.10.2014 17:08 - Marko Đogo

    Javno pozivam sve ljude da osnujemo tajno društvo! Tajno društvo slobodoljubaca.

  • Očevi i djeca: Suđenje Josipu Perkoviću (I)

    20.10.2014 19:16 - Denis Kuljiš

    Sa suđenjem Perkoviću što upravo započinje u Muenchenu Hrvatsku zahvaća remisija "udbaškog sindroma", traume koja ima manje veze s represijom zadnjih predratnih godina, pa čak i onima koje su im neposredno prethodile, dakle u razdoblju kad je izvršen zločin čijim se naredbodavcima sudi u Njemačkoj.

  • Slobodno novinarstvo neće preživjeti

    20.10.2014 18:37 - Branko Perić

    Rijetke su knjige koje istovremeno plijene aktuelnošću teme, briljantnom argumentacijom, intelektualnim šarmom i blistavim spisateljskim darom. A upravo takva je knjiga Slobodana Reljića "Kriza medija i mediji krize", koja se pojavila prošle godine u izdanju beogradskog "Službenog glasnika".

  • Hoće li i međunarodna zajednica u BiH priznati izborni poraz?

    20.10.2014 17:01 - Nino Raspudić

    Tko su pobjednici, a tko gubitnici zadnjih izbora u BiH okvirno smo znali već u noći nakon zatvaranja birališta.

  • Desant na JNA i parada

    15.10.2014 18:12 - Jelka Jovanović

    Desant na JNA! Ovako bi glasila najkraća vest sa prekinute fudbalske utakmice reprezentacija Srbije i Albanije u utorak uveče (nedo)igrane u Beogradu.

  • Premijeri u gospodarskoj diplomaciji (II)

    08.10.2014 18:46 - Denis Kuljiš

    Veliki, sedmi dunavski most koji košta 170 milijuna eura, poveznica je s beogradske obilaznice s Vojvodinom i Rumunjskom, a bit će dovršen u prosincu pa će ga otvoriti sam Li Keqiang.

  • Specijalno ćutanje

    08.10.2014 18:41 - Jelka Jovanović

    "Glasamo u nedelju?"

  • Premijeri u gospodarskoj diplomaciji (I)

    07.10.2014 18:30 - Denis Kuljiš

    Hrvatski premijer Zoran Milanović otišao je krajem septembra u Seattle i u Kaliforniju, dva pacifička žarišta informatičke tehnologije, i ondje se susreo s direktorima velikih američkih informatičkih korporacija - "Cisco", "Microsoft", IBM.

  • Izborni poučci jednog starog Talijana

    06.10.2014 17:43 - Nino Raspudić

    U danima kad predizborna kampanja u BiH ulazi u završnicu, i kada se, uobičajeno najviše laže, obećava, gladi, šupljači, šerbeti, ovisno o strani i stilu, a u Hrvatskoj se prebrojavaju potpisi skupljeni za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava, intenzivno, za potrebe predavanja iz kolegija Filozofija u Italiji, iščitavam autora koji stavlja veliki upitnik nad parlamentarizam kao takav i izbore kao sredstvo kojim "narod" tobože slobodno sam sebi određuje vlast.

  • Kandidati bez odgovornosti

    06.10.2014 17:37 - Obrad Kesić

    Kao neko ko je bio uključen u izbore u SAD još od srednje škole u Indijani i kao neko ko je radio u izbornim kampanjama u pet zemalja, mogu potvrditi da izbori znaju biti veoma zbunjujući.

  • Izbori i pravda

    03.10.2014 16:59 - Branko Perić

    U doba partijske diktature građani su vjerovali u demokratiju. Nikome nije trebalo mnogo objašnjavati da je demokratija najbolji oblik vladavine

Đorđe Latinović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.