Bosna bez zemlje

Đorđe Latinović - 24.06.2012 18:28

Petnaestog juna 1215. godine na polju kod Londona grupa pobunjenih feudalaca, velikaša, barona i aristokratske vlastele presrela je engleskog kralja Džona Leklenda, odnosno Jovana Bez Zemlje sa svitom i prinudila ga na povlastice i obaveze kojih se ima ubuduće pridržavati.

 Baroni su nametnuli kralju ugovor koji u 63 tačke značajno ograničava kraljevu apsolutističku vlast. Pritisnut odlučnom voljom barona, nepismeni kralj nevoljno je stavio svoj prst na povelju, koja će odrediti ustavno-pravnu budućnost Engleske. Ovaj dokument u istoriji poznat je kao "Magna carta libertatum" ili "Velika povelja slobode". Povelja sadrži odredbe po kojima kralj može zahtijevati novo oporezivanje samo uz narodnu saglasnost, legalizovana je pobuna protiv kraljeve zloupotrebe vlasti i dogovora, uveden je nadzorni odbor kao protivteža njegovoj samovolji, uređene su lokalne samouprave, gradovi su dobili slobodu trgovine i utvrđen je princip da se bez suda ne smiju hapsiti slobodni ljudi. "Velika povelja slobode" u kasnijem periodu postaće snažno ideološko sredstvo borbe građanstva protiv feudalnog despotizma. Praktično, ovom poveljom ustanovljena je u Engleskoj ustavna monarhija. Bila je to velika pobjeda plemstva zaogrnutog u šire, opšte interese naroda, protiv kraljeve samovolje i apsolutizma, prvi put pretočena u pisana prava i slobode. Iako "Velika povelja slobode" sankcioniše privilegije koje je za sebe obezbijedilo plemstvo, ona na nov i jedinstven način donosi pisane garancije i postavlja granice vršenja kraljeve vlasti. "Magna karta libertatum" je jedan od najznačajnijih dokumenata britanske ustavne istorije, koja će kasnije postati model oponašanja u drugim zemljama u Evropi i svijetu. Dvjesta godina kasnije, turski sultan Mehmed II Fatih na polju Milodražu u Bosni, 28. maja 1463. godine, uručio je fra Anđelu Zvizdoviću, predstavniku bosanskih franjevaca, nakon što ga je ovaj priznao za novog gospodara Bosne i zamolio da njegovim redovnicima da vjersku i imovinsku slobodu djelovanja, "Ahdnamu", pisani dokument o tome. Nepunih petsto pedeset godina kasnije, na isti dan 2012. godine održana je proslava posvećena ovom događaju. Sve se zbilo na istom mjestu, na polju Milodražu, u opštini Kiseljak, u organizaciji novih simpatizera turskog bojdžije koji je pokorio Bosnu. Svake godine, u organizaciji Udruženja bosansko-turskog prijateljstva "Bosfor", održava se manifestacija "Dani Ahdname", u znak sjećanja na ovaj događaj iz prošlosti Bosne. Predsjednik ovog udruženja rekao je, pored ostalog, da planiraju na ovom mjestu podići spomenik turskom sultanu Mehmedu II Fatihu. Tako bi, pored svih apsurda, BiH podigla spomenik svome osvajaču. Zapadni izvori ne spominju "Ahdnamu", niti je moguće naći više podataka o ovom dokumentu. "Ahdnama" se od jednog dijela bošnjačkih političkih djelatnika, istoričara i javnosti veliča kao "veliki list slobode", "univerzalni izvor ljudskih prava", "dar milosrđa", "čudo tolerancije", "prvi pisani dokument o ljudskim pravima", "najstariji dokument o ljudskim pravima u istoriji", posebno na polju vjerskih sloboda. Bošnjački nacionalisti konvertovani u bosanske patriote veličaju "Ahdnamu", kao "prvu povelju ljudskih prava", prije koncepta ljudskih prava, upoređujući je sa čuvenom "Magna carta libertatum" ili "Velikom poveljom slobode". U to doba, još kažu, ovakvih dokumenata u svijetu nije bilo. I baš nas u Bosni, na periferiji Evrope, zapala je blagodet da prvi širimo duh tolerancije i vjerske snošljivosti između osvajača i pokorenih naroda. Tako ispada da je, dok je inkvizicija u Evropi spaljivala vještice, progonila slobodoumne mislioce i vjerske jeretike, i cenzurisla nauku, dotle je u Bosni vladao feudalno-miletski multietnički raj, zasnovan na ljudskim pravima i vjerskim slobodama, okupatorsko-podaničkog turskog tipa. Prema ovim patriotama vjerske slobode i ljudska prava u BiH donijela je zaostala azijska despotija Turska i njena osvajačka plaćenička janjičarska ordija na konjima i sabljama dimiskijama. Po njima, vjerska prava raji u Bosni donio je onaj koji je sebe skromno nazvao Osvajač. Šta je u stvari "Ahdnama"? "Ahdnama" je prema propisima islamskog ratnog prava i šerijata povlastica koju turski vladar ili vojni zapovjednik daje podanicima osvojenih područja, koje osvoji bez jačeg otpora i većih žrtava, ili koji se predaju na riječ. U konkretnom slučaju Bosne, ona je bila dio vojne taktike, smišljena ponuda, ustupak za mirnu predaju Bosne i osvajanje bez borbe. Nakon nje uslijedilo je pogubljenje posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, progon kraljice Katarine, oduzimanje njene djece, predaja ključeva preostalih bosanskih gradova i pad srednjovjekovne države Bosne.

Osnovni zakon turske vladavine u BiH sve do 1878. godine bio je propis koji je proklamovao jedan drugi davni sultanov prethodnik, koji je stanovništvu u osvojenim zemljama zabranjivao gradnju crkava i manastira i obnavljanje hramova, kupovinu zemlje, imanja i kuća, nošenje krsta ili Biblije, uključujući i glasan govor u kući

Prema dostupnim istorijskim izvorima, kralju je obećan život ako se preda, a kad se predao, turski vojskovođa nije održao datu riječ. Tako se provode oni koji vjeruju na riječ Osvajaču. Ništa organizatori ove manifestacije ne kažu o progonu katolika, pravoslavaca, "danku u krvi", haraču, stradanjima hrišćanske raje, o spaljivanju crkava, samostana i manastira, uništavanju crkvenih i matičnih knjiga, nasilnoj islamizaciji i drugim zlodjelima okupatorske silesije. U stvarnosti nakon toga porušene su brojne bogomolje hrišćanskih vjernika, zabranjena je njihova dalja izgradnja, a podignute su džamije kao vjerski objekti nove državne religije. Osnovni zakon turske vladavine u BiH sve do 1878. godine bio je propis koji je proklamovao jedan drugi davni sultanov prethodnik, koji je stanovništvu u osvojenim zemljama zabranjivao gradnju crkava i manastira i obnavljanje hramova, kupovinu zemlje, imanja i kuća, nošenje krsta ili Biblije, uključujući i glasan govor u kući. U Milodražu je tada formiran turski Bosanski sandžak, a prestala da postoji samostalna srednjovjekovna feudalna država Bosna. Razlika između Bosne i Engleske i "Ahdname" i "Velike povelje slobode" u ovoj priči više je nego očita, onome ko hoće da je vidi. Paradoks "Ahdname" je u tome da su ondašnji stanovnici Bosne svoju državu i slobodu izgubili, a Englezi sa "Velikom poveljom slobode" onomad svoju osvojili i dobili. "Ahdnama" je "Danajski dar" umotan u gvozdenu rukavicu Osvajača. Malo više samopoštovanja, samosvijesti, pa i ponosa prema vlastitoj zemlji i zajedničkoj prošlosti i istoriji ne bi nam bilo na odmet. Koncept ljudskih prava je dostignuće političke moderne, od Francuske revolucije do Opšte deklaracije o ljudskim pravima UN, a ne turskih osvajanja. Poznati britanski istoričar Erik Hobsbaum u svojoj knjizi "Izmišljanje tradicije" ukazao je na raširen fenomen "izmišljanja tradicije" kada političke i kulturne elite konstruišu tradiciju i prilagođavaju istoriju političkim potrebama da bi legitimisale nacionalnu državu. Po svemu opisanom, političke igre oko "Ahdname" pripadaju ovoj vrsti ritualizacije izmišljene prošlosti. Ako današnji gorljivi borci za Bosnu kao sljednicu svega naprednog u svijetu, dežurni bošnjačkomuslimanski patrioti i turkofili zaista podignu spomenik turskom sultanu Mehmedu Drugom Osvajaču, onda mogu po istom bolesnom principu podići i spomenik austrijskom princu Eugenu Savojskom, najsposobnijem vojskovođi hrišćanske Evrope, koji je u svom "oslobodilačkom" pohodu protiv Osmanlija 1697. godine do temelja spalio grad Sarajevo i poharao tadašnju Bosnu. A Gavrilo Princip iz "Mlade Bosne" će i dalje u udžbenicima istorije u FBiH biti terorista, jer je na "svojoj plemenitoj zemlji", usred Sarajeva, ubio austrougarskog turistu Franju Ferdinanda. Kako je u merkantilnoj epohi turizam profitabilnija grana od istine i pravde, ubijeni okupator je zato dobio muzej i ulicu, a atentator vječnu anatemu.

(autor je publicista)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Sukob na hrvatskoj ljevici (II)

    28.01.2015 17:55 - Denis Kuljiš

    Novine su pisale da "jedino Linić radi" i pritom "jedini zna što radi", budući da se suprotstavlja bankama i štiti "malog čovjeka". U tome je prednjačio "Novi list", tvornički list riječke frakcije SDP-a.

  • Sukob na hrvatskoj ljevici (I)

    27.01.2015 17:30 - Denis Kuljiš

    Kad su se, zapravo, zavadili Ivo Josipović i Zoki Milanović?

  • Stručni saradnik za nadzor Facebooka - tri izvršioca

    27.01.2015 17:29 - Boris Bajić

    Nije daleko dan, cijenjeni čitaoci, najsjajniji od svih dana u analima ove otadžbine nad otadžbinama, kada će državnici iz inostranstva dolaziti u Republiku Srpsku da traže savjet, pomoć, uputstvo ili sugestiju od snažnih i srčanih žena i muškaraca koji Republikom Srpskom nesebično vladaju.

  • Diskriminacija po Ustavu

    26.01.2015 17:02 - Branko Perić

    Uskoro će se navršiti 12 godina kako nema Srba na čelu najviših pravosudnih institucija u Republici Srpskoj. Prvi čovjek Vrhovnog suda RS je u dva mandata Hrvat (Želimir Barić). Na čelu Republičkog tužilaštva je Bošnjak (Mahmut Švraka). Prije njega tužilačku organizaciju je vodio tužilac iz reda ostalih (Amor Bukić). Predsjednik Ustavnog suda RS je u dva uzastopna mandata bio Hrvat (Mirko Zovko). Prije godinu dana zamijenio ga je Džerard Selman (iz reda Bošnjaka).

  • Lihvarski krediti iliti stradanje modernih Frankopana

    26.01.2015 17:00 - Nino Raspudić

    Top tema zadnjih dana u Hrvatskoj su lihvarski krediti u švicarskim francima koji su o jadu zabavili oko 60.000 ljudi direktno, a posredno barem tri-četiri puta više, jer stradavaju čitave obitelji.

  • Mrski SDP i još mrži SNSD

    22.01.2015 17:14 - Nihada Hasić

    Pobjednici izbora u Federaciji BiH ne znaju šta bi sa svojom pobjedom. Niti mogu samostalno sklopiti sve kocke mozaika nove vlasti, niti mogu javno priznati da će im, ipak, trebati pomoć poraženih političkih snaga.

  • Slike po Kolindi

    21.01.2015 19:40 - Jelka Jovanović

    Buran vikend je za nama, ali između "Trepče" i "Informera" nema dvoumljenja, tim pre što su i rudarski gigant i medijski monstrum i dalje u našem dvorištu.

  • Pravda izgubljena u suđenju

    19.01.2015 16:34 - Branko Perić

    Mediji su nedavno objavili vijest da je Ramiz Džaferović, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, drugi put oslobođen optužbe za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koje je počinio kao direktor Poreske uprave Federacije BiH 1997. i 1999. godine. Usput, mediji nisu propustili da obavijeste javnost da krivični postupak protiv Džaferovića traje punih 17 godina!

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (III)

    18.01.2015 19:30 - Denis Kuljiš

    Gabrić je u stranku kooptirao bivšu hadezeovsku premijerku Jadranku Kosor, koju je Josipović prethodno preparirao, pokazavši do koje mjere ne razumije izborno tijelo i politiku - nju mrze ljevičari, jer je hadezeovska, a desničari, jer ih je izdala i prešla neprijatelju.

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (II)

    16.01.2015 19:40 - Denis Kuljiš

    Sa stajališta zdravog razuma cijela ova pravničko-politička konstrukcija, naravno, djeluje već na prvi pogled umobolno, jer su zločini izvršeni u interregnumu, u ime države koja je nastajala ustrojavanjem vojske koja je, valjda, vodila ratne operacije - ili je sve ono što se tada događalo na terenu bila obična pijana terevenka nekih lokalnih bandita?

  • BiH i terorizam

    16.01.2015 19:30 - Branko Perić

    Terorizam je ozbiljno uzdrmao Evropu. Još nije jasno kakve će posljedice imati terorističko bezumlje u Parizu. Jedno je sigurno: ništa više neće biti kao prije. Evropske vrijednosti su potkopane. Ljudska prava i slobode, posebno. Evropom će se kao kuga širiti ksenofobija i šovinizam. Moglo bi se reći da Evropi prijeti balkanizacija.

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (I)

    15.01.2015 19:30 - Denis Kuljiš

    Poslije više od četiri godine vijećanja, hrvatski Ustavni sud donio je odluku što Branimiru Glavašu omogućuje da s robije izađe na slobodu. Zašto?

  • Smrt u medijima

    14.01.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Ko o čemu baba o uštipcima. Više volim o boraniji, pošto je moja pokojna Rajka toliko volela boraniju da je da pitanje: "Baba, šta da ti donesem", uvek odgovarala: "Buraniju!" Verujem da i na levoj obali Drine znaju šta je to i da je to češće buranija nego boranija. Pa, kao i moja Rajka, ja opet o boraniji. Medijima.

  • Kako je Hrvatska dobila prvu predsjednicu

    12.01.2015 16:54 - Nino Raspudić

    Kolinda Grabar Kitarović, kandidatkinja HDZ-ove koalicije, pobjednica je predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

  • Šest poziva, monstrum i bomba

    11.01.2015 16:37 - Boris Bajić

    Šest puta.

Đorđe Latinović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.