Bosna bez zemlje

Đorđe Latinović - 24.06.2012 18:28

Petnaestog juna 1215. godine na polju kod Londona grupa pobunjenih feudalaca, velikaša, barona i aristokratske vlastele presrela je engleskog kralja Džona Leklenda, odnosno Jovana Bez Zemlje sa svitom i prinudila ga na povlastice i obaveze kojih se ima ubuduće pridržavati.

 Baroni su nametnuli kralju ugovor koji u 63 tačke značajno ograničava kraljevu apsolutističku vlast. Pritisnut odlučnom voljom barona, nepismeni kralj nevoljno je stavio svoj prst na povelju, koja će odrediti ustavno-pravnu budućnost Engleske. Ovaj dokument u istoriji poznat je kao "Magna carta libertatum" ili "Velika povelja slobode". Povelja sadrži odredbe po kojima kralj može zahtijevati novo oporezivanje samo uz narodnu saglasnost, legalizovana je pobuna protiv kraljeve zloupotrebe vlasti i dogovora, uveden je nadzorni odbor kao protivteža njegovoj samovolji, uređene su lokalne samouprave, gradovi su dobili slobodu trgovine i utvrđen je princip da se bez suda ne smiju hapsiti slobodni ljudi. "Velika povelja slobode" u kasnijem periodu postaće snažno ideološko sredstvo borbe građanstva protiv feudalnog despotizma. Praktično, ovom poveljom ustanovljena je u Engleskoj ustavna monarhija. Bila je to velika pobjeda plemstva zaogrnutog u šire, opšte interese naroda, protiv kraljeve samovolje i apsolutizma, prvi put pretočena u pisana prava i slobode. Iako "Velika povelja slobode" sankcioniše privilegije koje je za sebe obezbijedilo plemstvo, ona na nov i jedinstven način donosi pisane garancije i postavlja granice vršenja kraljeve vlasti. "Magna karta libertatum" je jedan od najznačajnijih dokumenata britanske ustavne istorije, koja će kasnije postati model oponašanja u drugim zemljama u Evropi i svijetu. Dvjesta godina kasnije, turski sultan Mehmed II Fatih na polju Milodražu u Bosni, 28. maja 1463. godine, uručio je fra Anđelu Zvizdoviću, predstavniku bosanskih franjevaca, nakon što ga je ovaj priznao za novog gospodara Bosne i zamolio da njegovim redovnicima da vjersku i imovinsku slobodu djelovanja, "Ahdnamu", pisani dokument o tome. Nepunih petsto pedeset godina kasnije, na isti dan 2012. godine održana je proslava posvećena ovom događaju. Sve se zbilo na istom mjestu, na polju Milodražu, u opštini Kiseljak, u organizaciji novih simpatizera turskog bojdžije koji je pokorio Bosnu. Svake godine, u organizaciji Udruženja bosansko-turskog prijateljstva "Bosfor", održava se manifestacija "Dani Ahdname", u znak sjećanja na ovaj događaj iz prošlosti Bosne. Predsjednik ovog udruženja rekao je, pored ostalog, da planiraju na ovom mjestu podići spomenik turskom sultanu Mehmedu II Fatihu. Tako bi, pored svih apsurda, BiH podigla spomenik svome osvajaču. Zapadni izvori ne spominju "Ahdnamu", niti je moguće naći više podataka o ovom dokumentu. "Ahdnama" se od jednog dijela bošnjačkih političkih djelatnika, istoričara i javnosti veliča kao "veliki list slobode", "univerzalni izvor ljudskih prava", "dar milosrđa", "čudo tolerancije", "prvi pisani dokument o ljudskim pravima", "najstariji dokument o ljudskim pravima u istoriji", posebno na polju vjerskih sloboda. Bošnjački nacionalisti konvertovani u bosanske patriote veličaju "Ahdnamu", kao "prvu povelju ljudskih prava", prije koncepta ljudskih prava, upoređujući je sa čuvenom "Magna carta libertatum" ili "Velikom poveljom slobode". U to doba, još kažu, ovakvih dokumenata u svijetu nije bilo. I baš nas u Bosni, na periferiji Evrope, zapala je blagodet da prvi širimo duh tolerancije i vjerske snošljivosti između osvajača i pokorenih naroda. Tako ispada da je, dok je inkvizicija u Evropi spaljivala vještice, progonila slobodoumne mislioce i vjerske jeretike, i cenzurisla nauku, dotle je u Bosni vladao feudalno-miletski multietnički raj, zasnovan na ljudskim pravima i vjerskim slobodama, okupatorsko-podaničkog turskog tipa. Prema ovim patriotama vjerske slobode i ljudska prava u BiH donijela je zaostala azijska despotija Turska i njena osvajačka plaćenička janjičarska ordija na konjima i sabljama dimiskijama. Po njima, vjerska prava raji u Bosni donio je onaj koji je sebe skromno nazvao Osvajač. Šta je u stvari "Ahdnama"? "Ahdnama" je prema propisima islamskog ratnog prava i šerijata povlastica koju turski vladar ili vojni zapovjednik daje podanicima osvojenih područja, koje osvoji bez jačeg otpora i većih žrtava, ili koji se predaju na riječ. U konkretnom slučaju Bosne, ona je bila dio vojne taktike, smišljena ponuda, ustupak za mirnu predaju Bosne i osvajanje bez borbe. Nakon nje uslijedilo je pogubljenje posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, progon kraljice Katarine, oduzimanje njene djece, predaja ključeva preostalih bosanskih gradova i pad srednjovjekovne države Bosne.

Osnovni zakon turske vladavine u BiH sve do 1878. godine bio je propis koji je proklamovao jedan drugi davni sultanov prethodnik, koji je stanovništvu u osvojenim zemljama zabranjivao gradnju crkava i manastira i obnavljanje hramova, kupovinu zemlje, imanja i kuća, nošenje krsta ili Biblije, uključujući i glasan govor u kući

Prema dostupnim istorijskim izvorima, kralju je obećan život ako se preda, a kad se predao, turski vojskovođa nije održao datu riječ. Tako se provode oni koji vjeruju na riječ Osvajaču. Ništa organizatori ove manifestacije ne kažu o progonu katolika, pravoslavaca, "danku u krvi", haraču, stradanjima hrišćanske raje, o spaljivanju crkava, samostana i manastira, uništavanju crkvenih i matičnih knjiga, nasilnoj islamizaciji i drugim zlodjelima okupatorske silesije. U stvarnosti nakon toga porušene su brojne bogomolje hrišćanskih vjernika, zabranjena je njihova dalja izgradnja, a podignute su džamije kao vjerski objekti nove državne religije. Osnovni zakon turske vladavine u BiH sve do 1878. godine bio je propis koji je proklamovao jedan drugi davni sultanov prethodnik, koji je stanovništvu u osvojenim zemljama zabranjivao gradnju crkava i manastira i obnavljanje hramova, kupovinu zemlje, imanja i kuća, nošenje krsta ili Biblije, uključujući i glasan govor u kući. U Milodražu je tada formiran turski Bosanski sandžak, a prestala da postoji samostalna srednjovjekovna feudalna država Bosna. Razlika između Bosne i Engleske i "Ahdname" i "Velike povelje slobode" u ovoj priči više je nego očita, onome ko hoće da je vidi. Paradoks "Ahdname" je u tome da su ondašnji stanovnici Bosne svoju državu i slobodu izgubili, a Englezi sa "Velikom poveljom slobode" onomad svoju osvojili i dobili. "Ahdnama" je "Danajski dar" umotan u gvozdenu rukavicu Osvajača. Malo više samopoštovanja, samosvijesti, pa i ponosa prema vlastitoj zemlji i zajedničkoj prošlosti i istoriji ne bi nam bilo na odmet. Koncept ljudskih prava je dostignuće političke moderne, od Francuske revolucije do Opšte deklaracije o ljudskim pravima UN, a ne turskih osvajanja. Poznati britanski istoričar Erik Hobsbaum u svojoj knjizi "Izmišljanje tradicije" ukazao je na raširen fenomen "izmišljanja tradicije" kada političke i kulturne elite konstruišu tradiciju i prilagođavaju istoriju političkim potrebama da bi legitimisale nacionalnu državu. Po svemu opisanom, političke igre oko "Ahdname" pripadaju ovoj vrsti ritualizacije izmišljene prošlosti. Ako današnji gorljivi borci za Bosnu kao sljednicu svega naprednog u svijetu, dežurni bošnjačkomuslimanski patrioti i turkofili zaista podignu spomenik turskom sultanu Mehmedu Drugom Osvajaču, onda mogu po istom bolesnom principu podići i spomenik austrijskom princu Eugenu Savojskom, najsposobnijem vojskovođi hrišćanske Evrope, koji je u svom "oslobodilačkom" pohodu protiv Osmanlija 1697. godine do temelja spalio grad Sarajevo i poharao tadašnju Bosnu. A Gavrilo Princip iz "Mlade Bosne" će i dalje u udžbenicima istorije u FBiH biti terorista, jer je na "svojoj plemenitoj zemlji", usred Sarajeva, ubio austrougarskog turistu Franju Ferdinanda. Kako je u merkantilnoj epohi turizam profitabilnija grana od istine i pravde, ubijeni okupator je zato dobio muzej i ulicu, a atentator vječnu anatemu.

(autor je publicista)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Za maturu spremni!

    25.05.2015 19:46 - Nino Raspudić

    "Kakvi su današnji studenti, u odnosu na prije", pitanje je koje mi povremeno postavljaju, a na koje dajem spreman odgovor - mladi su u prosjeku uvijek isti.

  • Zločini bez kazne

    20.05.2015 17:41 - Jelka Jovanović

    Počećemo ovako: profesor psihologije Milenko Karan, rođen u Liježu, poreklom iz Livna, igrom sudbine zaposlen u Prištini, priča negde 1984-1985. kako mu se Svetozar Vukmanović Tempo, jedan od najuticajnijih ratnih generala NOB-a i poratnih funkcionera, žali: "Dolazi mi Luka svake noći!"

  • MMF vs Fridman u BiH

    19.05.2015 19:45 - Marko Đogo

    U svijetu ekonomije Milton Fridman nije bio bog, ali jeste čudotvorac.

  • Prebroditi katastrofe

    14.05.2015 21:00 - Ellen Goldstein

    U ovo vrijeme prošle godine Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zahvatile najjače padavine zabilježene u posljednjih 120 godina, uzrokujući obimne poplave u obje zemlje. Neposredno poslije poplava vidjela sam iz prve ruke razorne posljedice po stambene objekte, ceste, dalekovode, usjeve i stočni fond.

  • Isečci zbilje Kumanovski tamni vilajet

    13.05.2015 19:46 - Jelka Jovanović

    Sve što se napiše nedovoljno je provereno sem istine da su u sukobu makedonske policije i naružanih Albanaca u Kumanovu na Dan pobede i Dan Evrope 9. maja stadala 22 muškarca, osam policajaca i 14 terorista.

  • Sanjaš li Zalužane?

    13.05.2015 16:42 - Boris Bajić

    Prosjed muškarac srednjih godina sigurnim se korakom kretao kroz hodnik CJB Banja Luka. Stigavši do kancelarije dežurnog inspektora, ka kojoj ga je uputio službenik na prijavnici, popravio je nabore na rukavima, duboko udahnuo i samouvjereno pokucao na vrata.

  • Makedonija i domino efekt

    11.05.2015 19:45 - Nino Raspudić

    Oružani sukob terorista i policije u Kumanovu, koji je odnio 22 života, u hrvatskim medijima je, s obzirom na blizinu i mogući domino efekt kojeg bi novi balkanski rat izazvao, nedovoljno i površno popraćen.

  • Zašto je Vučić toliko nepopopularan

    07.05.2015 15:47 - Denis Kuljiš

    Zašto je Vučić toliko nepopularan? A zašto bi bio popularan? Nepopularni su političari rijetki, to su oni koji se okrenu protiv matice, pa obećavaju krv znoj i suze, ali takvih ovjede uglavnom nema!

  • Šta bi danas Tito rekao?

    06.05.2015 20:03 - Jelka Jovanović

    Josip Broz Tito umro je na sredokraći između Dana pobede nad fašizmom 1945. i njene vruće 70. godišnjice koja će biti obeležena u Moskvi 9. maja. Velikom vojnom paradom. Tvorac četvrte Jugoslavije umro je pre 35 godina u vreme kada se obeležavalo 35 godina oslobođenja od najveće pošasti XX veka.

  • Nacionalne ekonomije u globalizaciji

    04.05.2015 22:36 - Prof. dr Spasoje Tuševljak, doc.dr Marko Đogo

    Globalni procesi su se krajem prošlog stoljeća nezamislivo dinamizirali, što je generisalo optimistička očekivanja.

  • Kako je Rijeka pobijedila Fjume

    03.05.2015 12:08 - Denis Kuljiš

    Prije nekoliko dana, povela se besmislena - revizionistička - rasprava o tome zašto je Rijeka 3. maja zauzeta uz tolike gubitke snaga Jugoslavnske armije. Pošto je grad već bio u okruženju, bez izgleda na uspjeh otpora, pišu u "Novom listu", "nerazumna odluka" njemačkog zapovjednika Luwig Kueblera da pod svaku cijenu izbjegne predaju, dovela je do nepotrebnog gubitka života na obje strane…

  • Teroristi iz našeg sokaka

    29.04.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Eho bezumnih pucnjeva u Zvorniku sve jače se širi Srbijom i regionom. Policajac Dragan Đurić ubijen na poslu, još dvojica ranjena, mrtav napadač, uhapšena dva saučesnika. Sledeći je Beograd, piše štampa, s manje ili više opreza.

  • Jesmo li svi dužni plaćati za europsku kolonijalnu prošlost?

    27.04.2015 19:40 - Nino Raspudić

    Prošlotjedna smrt 950 ljudi, koji su se utopili u Sredozemnom moru u očajničkom pokušaju da se dokopaju europske obale, potaknula je brojne rasprave, između ostalog i onu o odgovornosti Europe za katastrofalno egzistencijalno stanje milijuna ljudi na Bliskom istoku i u Africi, koji je se žele dočepati kao ilegalni imigranti.

Đorđe Latinović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.