Bosna od ćevapa i bureka

Đorđe Latinović - 10.06.2012 17:26

Božo Skoko, docent na FPZ u Zagrebu, objavio je publikaciju "Imidž BiH i njezinih građana u Hrvatskoj i Srbiji", u izdanju njemačke fondacije "Fridrih Ebert", koja sadrži nalaze istraživanja sprovedenog u ove dvije zemlje krajem prošle 2011. godine na uzorku od ukupno 1.612 ispitanika (800 Hrvatska i 812 Srbija).

Cilj je bio "istražiti lične odnose, stavove i percepciju građana Srbije i Hrvatske prema BiH i njezinim građanima". Generalno gledano, slika BiH je istovremeno blago romantična, mutna i depresivna. Neki rezultati su međusobno suprotstavljeni, zaključci zvuče poznato, mada nam se svi neće dopasti. Svega 30 % ljudi iz ove dvije zemlje je posjetilo BiH poslije rata, da bi direktno upoznalo zemlju.

Da li bi istraživanje pokazalo pozitivnije stavove prema BiH da ih je više posjetilo zemlju, ne znamo. Ili bi njihovo razočarenje bilo veće?

Najstabilniji i najvjerodostojniji su oni stavovi zasnovani na ličnom iskustvu, ali, nažalost, istraživanje je pokazalo da skoro trećina građana Srbije i Hrvatske nema nikakvu vezu sa BiH. To govori u prilog zatvorenosti naših malih država posljednjih dvadeset godina.

Stavovi i mišljenja građana ovih država o BiH su najčešće posredovani preko medija, koji uglavnom iskrivljuju stvarnost. Čak 72% Hrvata i 64% Srba iz Srbije smatra da su bosanskohercegovački Hrvati, Srbi i Bošnjaci tri zasebna svijeta, kulture i civilizacije. Preko polovine ispitanika u Srbiji i Hrvatskoj smatra da je BiH u ovom obliku osuđena na propast, i da je pitanje vremena kada će se raspasti. Ljudi su najveća vrijednost BiH, a zemlji nikako ne ide? Zastrašujući je taj potencijal unutrašnje samodestrukcije i sveopšte samonegacije koji posjeduje ova zemlja. Zanimljiv je većinski stav, 49% Hrvata i 59% Srba, koji misle kako Srbi i Hrvati u BiH imaju više zajedničkih interesa nego sa sunarodnicima u Srbiji i Hrvatskoj. Ovo treba još dojaviti njihovim i našim političarima.

Nekad se za zemlje izvan "slobodnog svijeta" u koje dođu "Rolingstonsi" govorilo da je to siguran znak da će u njih uskoro stići i demokratija. "Rolingstonsi" su nas mimoišli prošli put kad su bili u regiji, a s obzirom na njihove godine vjerovatno nikada neće doći u Bosnu u sadašnjem sastavu. Ali je zato, šesnaest godina poslije rata, u Sarajevo stigao prvi "Mekdonaldsov" restoran brze hrane. Dolazak "Mekdonaldsa" znači dolazak globalnog kapitalizma sa svim svojim brendovima i pratećim pošastima. Otvaranje "Mekdonaldsa" znači da ova zemlja konačno izlazi iz izolacije i ulazi u globalizaciju. To znači da će s njom doći i novi ekonomski izazovi koje ona nosi. Restorani "Mekdonaldsa" postoje u 139 zemalja, pa što ne bi jedan bio i u BiH. To je i neka preporuka da ovdje više neće biti rata. Da sve ima i svoju drugu stranu pokazuje zanimljiva priča u vezi s "Mekdonaldsom".

Nedavno je objavljena knjiga-vodič za radoznale turiste i putnike, sa listom najboljih zemalja i svjetskih mjesta koja bi trebalo posjetiti dok još u njih nije stigao "Mekdonalds". Posjetite Bosnu dok je u njoj haos, poziva avanturiste svih zemalja svijeta jedan američki turistički časopis, uz obrazloženje da je za turiste željne avanture riječ o "haotičnoj političkoj situaciji" jer kad sve proradi to više neće biti isto.

Nedavno su neki američki mediji BiH svrstali u kategoriju "zastrašujuća i teroristička zemlja". Amerikanac Tomas Morton snimio je dokumentarni film "Poročni vodič kroz Balkan", gdje je obišao sve zemlje Balkana i bivše Jugoslavije i opisao nas kao masovne ubice, ljubitelje turbo folka i izvođače ratnih zločina. U Italiji u poznatoj Bonelijevoj ediciji izašao je strip pod nazivom "Dampir", u kojem je glavni junak sin žene i vampira, koji govori o prostoru eks-Jugoslavije i ovdašnjim ratovima devedesetih godina. Na tržištu ratnih video-igara za personalne kompjutere pojavio se nastavak najpopularnije snajperske igrice "Ghost Warrior 2 - The Sarajevo Urban Combat", u kojoj je snajpersko djelovanje u Sarajevu tokom proteklog rata uzeto kao glavna inspiracija ove brutalne video-igrice.

Britanski "Telegraf" je u predstavljanju olimpijskih timova zemalja koje će učestvovati na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u Londonu opisao BiH u šest groznih i uvredljivih riječi: "BiH je zemlja osmanlija, nacista, Srba i Tonija Blera". Pa se ti nosi sa takvim stereotipima i javnim kvalifikacijama?

Zapad nije nevin kad su u pitanju stereotipi prema BiH, Balkanu i Istoku uopšte. Tokom 19. vijeka na Zapadu je iz određenih geopolitičkih razloga sistematski kreirana i širena predstava o Balkanu kao "divljem Istoku Evrope" i hordama ratnika koji napadaju civilizovanu Evropu. To je naročito došlo do izražaja u književnosti. Kao dokaze prilažem tri knjige na ovu temu: Alen Gorišar, "Struktura Saraja: Azijatski despotizam kao tvorevina mašte na Zapadu u 18. vijeku", Marija Todorova, "Imaginarni Balkan" i Vesna Goldsvorti, "Izmišljanje Ruritanije: Imperijalizam mašte", koje svjedoče o prikrivanju imperijalnih i kolonijalnih namjera negativnim konotiranjem ovog prostora. Ne treba zaboraviti da je jedini događaj sa cijelog Balkana koji je ušao u svjetsku kolektivnu memoriju, onaj o atentatu na Franca Ferdinanda 1914. godine, kojim je počeo Prvi svjetski rat.

Problem je u tome što je BiH prestala proizvoditi pozitivne događaje. Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. su posljednji pozitivni globalni događaj koji se veže za SFRJ i BiH. Sve poslije toga je bilo uglavnom negativno. Stereotipi postoje i o drugim narodima i državama. Tako su Slovenci škrti, Crnogorci lijeni, Hrvati podmukli i pretvorni, Srbi ratoborni, Albanci zaostali, Makedonci hibridni, Bosanci naivni, primitivni, i glupi itd.

Prva asocijacija na BiH u obje zemlje su ćevapi i burek. Ali, to ne treba shvatiti loše. Kakvo pitanje takav i odgovor. Zar na isto pitanje za Holandiju većina nas ne bi rekla tulipani, Finsku nokija, Njemačku mercedes, Italiju pica, Grčku sirtaki, Švajcarsku čokolada milka. To je samo igra asocijacija bez snažnijeg naprezanja kefala. To što je "humor i život bez stresa" ispred "političkih napetosti" može biti stvar za pohvalu, da smo i pored terora politike uspjeli sačuvati dram života. Mada formulacija "život bez stresa" zvuči kolonijalistički, ona medicinski odgovara našoj predstavi o golmanu čiju bismo glavu svi rado pozajmili da se malo odmorimo. Iako i sami zasićeni politikom, izgleda da ljudi u Hrvatskoj i Srbiji smatraju da se mi bolje s tim nosimo.

O BiH postoji jedna romantična predstava koja svoje korijene ima u zajedničkoj državi SFRJ. To je BiH Alije Sirotanovića, "Bijelog dugmeta", "Indeksa", "Top-liste nadrealista", "Želje", Veleža, Borca, "Mostarskih kiša", Čole, Brege, Halida Bešlića, Ivice Osima, Zdravka Rađenovića, Mirze Delibašića, Jajca, Vučka, Kozare, Neretve, Sutjeske, Muške vode, Grmečke koride i drugih asocijativnih lijepaka. Ta Bosna ne postoji, kao što ne postoji ni Jugoslavija. Kako je rat ogolio lažnost naših međunacionalnih odnosa, a brutalnost uzajamnog ubijanja blokirala nove veze i kontakte, ostali smo zarobljeni u tom vremenskom tunelu sjećanja, mitologizovanih autostereotipa i novostečenih stereotipa jednih o drugima. U stvarnosti postoje mikrokosmosi, oaze i intimni svijet u ljudima, koji još tragaju za smislom političke zajednice u razbijenom društvu.

S druge strane ima neka tanka vjera i nada da se ova zemlja sačuva barem kao simbolična postojbina tri mala, srodna južnoslovenska naroda u centru regije, kao nukleus oko koga bi se motali koncentrični krugovi balkanskih i evropskih integracija. Do tada najizvozniji brend BiH u regiju će i dalje biti humoristička TV serija "Lud, zbunjen, normalan", kojoj se jednako smiju i u Srbiji i u Hrvatskoj.

(autor Đorđe Latinović je publicista)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Priča o »obiteljskom srebru«

    17.04.2015 20:09 - Denis Kuljiš

    U balkanskim zemljama nevjerojatno se ukorijenila sintagma "obiteljsko srebro".

  • Ojačaćemo saradnju Francuske i BiH

    16.04.2015 21:30 - Alen Rišar

    Prvi put sam posjetio Bosnu i Hercegovinu u julu 1997. u svojstvu ministra odbrane. U to je vrijeme u zemlji bilo raspoređeno 3.300 francuskih vojnika.

  • Igre bez granica

    15.04.2015 19:05 - Jelka Jovanović

    Poslednja vest kaže da je ostalo još samo 12 dana do odluke ko će leteti iz Vlade Srbije.

  • Dvadeset godina mira... slijedi dalji napredak

    13.04.2015 21:30 - Lamberto Zanijer

    Za Bosnu i Hercegovinu 2015. je godina obilježavanja 20 godina mira, prekretnica za državu i njene narode. Sada, kada Evropa prolazi kroz novo doba nestabilnosti, ovo je godišnjica koja nas podsjeća da je očuvanje mira i stabilnosti dugotrajan poduhvat, te da se moramo nastaviti boriti za toleranciju i kompromis.

  • Hoće li se papi Franji u BiH najviše obradovati Srbi?

    13.04.2015 19:00 - Nino Raspudić

    Manje od dva mjeseca prije najavljenog posjeta pape Franje Sarajevu, situacija se prilično zakuhala. Nakon zadnjeg pogoršanja diplomatskih odnosa Turske i Vatikana, sve je manje jasno dolazi li papa u Sarajevo na domaći teren ili kao (ne)rado viđen gost.

  • Treba nam reformski preobražaj društva

    09.04.2015 19:50 - Nevenka Savić

    Prošlomjesečni zaključak Savjeta Evropske unije da su ispunjeni uslovi za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa BiH, te da se njegova ratifikacija i formalno može okončati, dobra je vijest za proces integrisanja BiH nakon dugo vremena.

  • Gusta magla na vojnom helikopteru

    08.04.2015 19:50 - Jelka Jovanović

    Mogu li prekršena procedura i nesporazum u komunikaciji da ubiju?

  • Volovi našeg grada

    06.04.2015 20:16 - Srđan Barašin

    Banjaluka ima novi grb! I meni se činilo kao istorijski momenat, a onda sam ga ugledao.

  • Šešelj&NATO i druge priče

    01.04.2015 18:35 - Jelka Jovanović

    Eto nove radosti i strepnje - kako će i kada Vojislav Šešelj do Sheveningena, gde ga čeka ćelija u kojoj je bio 12 godina, sa izuzetkom poslednja četiri meseca koja je proveo u Srbiji na privremenoj slobodi?

  • »Germanwings«

    30.03.2015 14:20 - Denis Kuljiš

    Što je pošlo krivo pa je došlo do tragedije? U čemu je problem? Zašto je pao avion A320, najsigurniji na svijetu, u floti kompanije Lufthansa, najsigurnije na svijetu? Doduše, avion je pripadao jeftilenskoj diviziji ”Germanwings” no ondje se pridržavaju posve istih vrhunskih procedura održavanja zrakoplova i školovanja posada, samo što lete s manje frekventnih, pokrajinskih aerodroma i pružaju skromniju podvorbu na svojim letovima.

  • Pravosuđe i mandati

    29.03.2015 19:40 - Branko Perić

    Godine 2007. boravio sam nekoliko dana u službenoj posjeti Ministarstvu pravde Francuske. Protokolarni raspored uključivao je i posjetu Vrhovnom sudu Francuske. Predsjednik suda primio me ujutru, u 7.15 časova. U ogromnom zdanju Vrhovnog suda nije bilo žive duše. Radni dan je počinjao u osam sati.

  • Izbori se, izbori su opet

    25.03.2015 19:16 - Jelka Jovanović

    U Srbiji su samo dve stvari konstanta - reforme i izbori! Ponekad idu paralelno, nekad se pretiču i dotiču, nekad seku, ali uvek su tu negde skupa; vrebaju se i vrbuju uzajamno.

  • Početak demontaže titoizma u Hrvatskoj

    23.03.2015 19:00 - Nino Raspudić

    Iz perspektive BiH, zemlje koja je sretna ako u godinu dana nakon izbora uopće formira vlast, Hrvatska se može činiti blaženom državom. Članica NATO-a i EU u kojoj je glavni predmet rasprave treba li bista Josipa Broza Tita i dalje stajati u uredu predsjednice djeluje kao zemlja slatkih briga. No, stvar nije tako jednostavna.

  • Kako je upropaštena »Croatia«

    22.03.2015 13:12 - Denis Kuljiš

    ”Croatia Airlines” i ”Air Serbia” objavili su financijska izvješća za prošlu godinu. Na prvi pogled – izjednačen rezultat. Direktor ”Croatije” Krešimir Kučko prijavio je 7,8 mlijuna kuna dobiti, a direktor kompanije ”Air Serbia”, Dane Kondić, profit od 2,7 milijuna eura. No, u stvarnosti, rezultat i poslovanje dviju kompanija isto je toliko različito koliko i dvojica ljudi koji im stoje na čelu.

Đorđe Latinović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.