Ima nešto šokantno u pristupu ili odsustvu pristupa CBBiH problemima u ovoj zemlji. Poplave su samo još jedan dokaz za to. Taj pristup se svodi na odgovor koji dobijem svaki put od jednog donedavno relativno visokopozicioniranog funkcionera CBBiH kada ga pitam šta ima u CB. On mi svaki put odgovori: "Mjenjačnica ko mjenjačnica". Znači, ovi u Centralnoj banci se ne smatraju pozvanim da urade bilo šta i o bilo čemu. Mjenjačnica u svijesti gora nego u zakonu.
Njihova reakcija na poplave je takođe smiješna. Evo jednog citata sa sajta CBBiH:
"Od početka prirodne nepogode koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je pokrenula niz akcija pomoći ugroženom i stradalom stanovništvu. Jedan dio pomoći CBBiH je tokom vikenda dostavila stanovnicima Željeznog Polja kod Zenice. Narednih dana dostaviće još 14 kombija pomoći za stanovništvo Šamca, Orašja, Brčkog, Maglaja, Doboja, Banjaluke, Olova i Šekovića. Ukupna vrijednost pomoći je 100.000 KM, a sastoji se od hrane, higijenskih sredstava i drugih potrepština. Službenici CBBiH su, također, izdvojili sredstva u iznosu od jedne dnevnice iz neto plate, a članovi Uprave i Upravnog vijeća i više, prema vlastitom određenju."
Uputili pomoć!
100.000 KM!
Ma nemoj. Ja sam mislio da je Centralna banka institucija koja se trudi da privredi i građanima pomogne sistemskim mjerama.
Daleko od toga da smatram kako treba napustiti valutni odbor i fokus na cjenovnoj stabilnosti, te prosto naštampati novac za rješavanje problema poplava. Međutim, pogledajte šta u zadnjih desetak dana radi ECB, kojoj je takođe cjenovna stabilnost na srcu. Uprava Evropske centralne banke je odlučila da kamatnu stopu na depozite banaka kod njih učini ako treba i negativnom, ali da bankama ne dozvoli da sredstva drže neiskorištenim dok realni sektor grca. Nijemci se malo bune, ali Mario Draghi ne popušta.
Ako želite, možemo naći i bliže primjere. Sjetimo se šta je pokušao da uradi legendarni guverner HNB-a Rohatinski prije par godina, kada je Hrvatskoj prijetila recesija. Pozvao je sve banke i rekao im kako će smanjiti obavezna sredstva kod HNB za nekoliko milijardi evra ali samo pod uslovom da banke ta sredstva plasiraju privredi. Ako ne, ništa od toga. Vlada Hrvatske ga je malo poslije toga smijenila. Hrvatka je upala u recesiju.
A šta radi naša Cetralna banka? Sumira podatke. Poziva banke da pomognu klijentima. Obećava nove stres testove čiji rezultati će biti predvidljivo loši ako se ništa ne uradi da se podstaknu obnova i privredna aktivnost. Prepričava procijene MMF-a. Ukratko. Ništa.
Kažu da banke u BiH imaju dvije milijarde KM viška sredstava na računima kod CBBiH, a kako su obavezne rezerve jedini instrument kojima raspolažu, ruke su im vezane.
Je li to baš tako? Može li naša CBBiH da smanji stopu obaveznih rezervi? Može. Može li da uvede negativnu kamatnu stopu na viškove sredstava koje banke drže kod njih? Može.
Može li da predloži zakonske izmjene kojim bi se iskoristio višak sredstava iznad 100 odsto rezerve za monetarnu bazu, a koji iznosi nekoliko stotina miliona KM? Može.
Može li pomoći da se formira domaće novčano tržište preko kojeg bi upumpala dio sredstva u napore za obnovu zemlje? Može.
Ukratko, može li CBBiH da izvrši realan pritisak na banke da počnu hrabrije pozajmljivati, a državi ponuditi par stotina miliona KM koje su joj sada potrebne? Može.
Može svašta ako želi. Ali ne želi. Lijepo je primati nekoliko puta veću platu od prosjeka u ovoj zemlji i ne moći ništa. Jer ako možete bilo šta, može glava da vas zaboli.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.