Kolumne

Daleko od dogovora

Dragan Jerinić - 28.08.2012 17:39

Predizborna atmosfera uveliko se zagrijava i gotovo sva politička, ekonomska i druga kretanja biće u narednom periodu gotovo u potpunosti podređena lokalnim izborima početkom oktobra.

Upravo u toj činjenici leži i dio odgovora na pitanje zašto nije došlo do približavanja stavova ovdašnjih lidera u vezi sa implementacijom presude "Sejdić i Finci" iako je zajednički data riječ Štefanu Fileu na posljednjem sastanku u Briselu da će do kraja avgusta ovaj slučaj biti stavljen ad acta kao dio šireg konsenzusa kada je u pitanju evropski put.

U suštini već tada je bilo jasno da su rokovi dogovoreni u evropskoj centrali preoptimistični jer unutrašnje veoma složene, krajnje napete i neizvjesne političke, ali i ekonomske okolnosti ne ostavljaju liderima vladajućih stranaka prevelik prostor za dogovor.

Njega u stvari uopšte nema, kao što nije ni jasno ko je danas u stvari vlast, a ko opozicija, kako u zajedničkim institucijama, tako i u Federaciji BiH.

U takvoj situaciji potpuno je logičan potez koji su povukli Dragan Čović i Božo Ljubić predlažući ispred hrvatskog bloka amandmane na Ustav, potpuno svjesni da nemaju nikakvu šansu da budu usvojeni u parlamentu jer nisu usaglašeni sa srpskim i bošnjačkim strankama.

Tačnije, usaglašeni su samo sa SDP-om i SBB-om kao dio šireg političkog dogovora o preuzimanju vlasti u Federaciji i izbacivanju SDA iz Savjeta ministara.

Čović i Ljubić time su u stvari samo inicirali parlamentarni proces ustavnih promjena kako bi se bar donekle smirilo nezadovoljstvo briselskih činovnika koji nervozno sve učestalije, kako se primiče Fileov rok, izjavljuju da se potpisano mora poštovati.

Na tom tragu su i izjave predstavnika stranaka iz Republike Srpske koji za sljedeću sedmicu najavljuju paket amandmana na Ustav, koji će biti usaglašen između SNSD-a i SDS-a.

Kao dio ovih zamršenih političkih procesa treba posmatrati i stav SDA, koja je trenutno ni na nebu ni na zemlji, odnosno ni u vlasti ni u opoziciji, a koja je značajno približila svoje stavove sa strankama iz Republike Srpske kada je izbor članova Predsjedništva u pitanju, prihvatajući princip u kojem bi se brisao nacionalni, a ubacio matematički predznak, pa bi jedan član bio biran iz Republike Srpske, a dva u Federaciji, a koji ne mogu biti iz istog naroda.

Potpuno suprotno hrvatski blok predlaže izbor članova Predsjedništva indirektno, u parlamentu BiH, što bi navodno trebalo da bude garancija da se neće ubuduće ponavljati slučaj "Komšić".

Odnosno da Bošnjaci zbog svoje brojčane prednosti neće birati i hrvatskog člana Predsjedništva, što je u svojoj suštini do sada predstavljalo diskriminaciju i obespravljivanje jednog od konstitutivnih naroda te klasično političko iživljavanje nad malobrojnijom hrvatskom zajednicom.

Ovaj prijedlog indirektnog izbora sa druge strane potpuno je neprihvatljiv za srpski politički blok jer prema viđenju iz Republike Srpske potkopava osnovne temelje Dejtonskog ustava, koji je konstituisao instituciju tročlanog Predsjedništva sa mogućnošću rotacije na funkciji predsjedavajućeg upravo zbog potrebe istinske ravnopravnosti sva tri naroda u BiH.

Naime, mogućnost direktnog izbora člana Predsjedništva u Republici Srpskoj se ne doživljava samo kao forma, već kao suština dogovora o državnoj zajednici dva entiteta postignutog kao dio mirovnog ugovora.

Takođe, prijedlog hrvatskog bloka u svojoj suštini ne rješava problem presude "Sejdić i Finci", već i on na manje drastičan način nego što je to slučaj sada onemogućava izbor nekom iz reda ostalih na tu funkciju. Suština presude Evropskog suda za ljudska prava je u mogućnosti da budeš predložen i biran bez obzira na to kojem konstitutivnom ili manjinskom narodu pripadao.

Da li će biti izabran, volja je birača, a ne dio političkog dogovora stranaka na kojem se temelji prijedlog o izboru u parlamentu članova Predsjedništva.

Upravo u tom političkom dogovoru nakon izbora prilikom procesa formiranja vlasti dva HDZ-a vide i rješenje sadašnje situacije gdje je u dva posljednja izborna ciklusa za člana Predsjedništva izabran Hrvat, ali sa izrazito probošnjačkom političkom orijentacijom.

Istorijski gledano, to je veoma loš pristup, jer političkih dogovora može biti raznih, a podložni su čestim promjenama, a samim tim amandmani tu nisu nikakav garant ravnopravnosti ako ona praktično ne živi.

Varijanta direktnog izbora članova koju predlažu SNSD i SDS, a koja je prihvatljiva i za SDA, puno je bliža suštini presude "Sejdić i Finci", a ne mijenja princip ustanovljen u Dejtonu. Istina, sa njom ostaje mogućnost izborne manipulacije kao u slučaju "Komšić" i zbog toga je hrvatski blok i ne vidi kao rješenje...

Hoće li samo neusaglašeni prijedlozi ustavnih amandmana upućenih u parlamentarnu proceduru biti dovoljni da briselski činovnici progledaju kroz prste ovdašnjim liderima i puste ih da se u potpunosti posvete izbornoj kampanji, vidjeće se veoma brzo. Ali bez obzira na njihov stav, ustavne promjene kroz presudu "Sejdić i Finci" ponovo su odgođene za postizborni period, koji će biti puno, puno zanimljiviji od predizbornog.

Ovi lokalni izbori dobra su politička uvertira za opšte izbore 2014. godine i rezultati stranaka bitno će uticati i na buduće odluke i procese koji će se odvijati. Zbog toga nikakvo iznenađenje ne treba da bude ako se proces ustavnih promjena odloži na neodređeno. Kad bude i ako uopšte bude.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Trenutak istine

    23.07.2014 18:19 - Jelka Jovanović

    U opskurnoj televizijskoj emisiji "Trenutak istine" ljudi otkrivaju najintimnije i najtragičnije detalje iz svog života, često traume koje su ih odvele na stanputicu ili u psihološki zabran.

  • Petostruka nesreća sa predumišljajem

    23.07.2014 17:15 - Boris Bajić

    Prije dvije godine i dva mjeseca pao je avion u blizini Banjaluke pri čemu je pet mladića izgubilo život. Prećutno smo pristali, što iz vlastitog ubjeđenja, što vođeni primjerom nezavisnih medija, koji su nas o cijelom slučaju izvještavali, da taj događaj nazovemo "nesrećom".

  • Od izbora do izbora!

    22.07.2014 14:50 - Dragan Jerinić

    Kad razgovarate sa ovdašnjim privrednicima kažu da nikad nije bilo teže poslovati. Svaka godina je teška, ali ova nekako najteža. Sve se u njoj skupilo - od krize do katastrofe uzrokovane poplavama.

  • Kako se sazna da počinje svjetski rat?

    21.07.2014 17:01 - Nino Raspudić

    U par dana mi je nekoliko ljudi, na različitim mjestima i u različitim štimunzima, od kave u pauzi znanstvenog kongresa u Zagrebu pa do prvog ljetnog piva u kafiću na moru, pod dojmom zadnjih događanja u svijetu spomenulo Treći svjetski rat.

  • Čekali donacije, dočekali kandidate

    20.07.2014 19:30 - Nihada Hasić

    Poplavom poharanoj Bosni i Hercegovini prijatelji i kreditori iz svijeta obećali su oko 800 miliona eura za hitnu sanaciju posljedica majske prirodne katastrofe. Predstavnici vlasti u BiH oduševljeni su ovom najavom jer su očekivali mnogo manje dokaza solidarnosti iz svijeta.

  • Srpski scenario

    16.07.2014 18:03 - Jelka Jovanović

    Ukrajinski i bosanski scenario opet su oživeli u Srbiji. Pre nekoliko meseci u vreme kampanje za vanredne izbore ovom kletvom po zemlju gađana je već tada opoziciona Demokratska stranka; navodno je prizivala U-B scenario pošto na izborima ne može da pobedi Srpsku naprednu stranku.

  • Tri od šesn'est

    15.07.2014 17:03 - Dragan Jerinić

    Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.

  • Koga je briga za Gavrila Principa?

    15.07.2014 13:41 - Denis Kuljiš

    Koja su načela vodila Gavrila Principa? Kakvi su bili njegovi motivi? Na to su pitanje pokušavali odgovoriti sudionici okrugloga stola održanog na Brijunima: Biljana Srbljanović, pomodna dramatičarka prisutna na važnim europskim pozornicama, sarajevski redatelj Dino Mustapić koji je za Ulysses teatar režirao njen komad o Gavrilu Principu i neopisivi Srećko Horvat, vedeta hrvatske kvaziintelektualne revolucionarne scene, koji polaže ispite na drugoj godini zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na temeljno pitanje o liku koji je izvršio sarajevski atentat, moglo bi se odgovoriti protupitanjem - ali, koga je za to briga?

  • Kvantna ekonomija u RS

    13.07.2014 16:51 - Marko Đogo

    Kažu da je samo u kvantnoj fizici moguće da istovremeno jedan predmet bude na dva ili više mjesta. Nije mi baš najjasnije kako je to moguće, ali se ponekad pitam da li postoji i kvantna ekonomija i da li upravo danas živimo u njoj? Ili je čak ekonomija oduvijek bila kvantna/dualna, samo što ekonomisti željni slave nikada nisu željeli da prihvate takvo njeno stanje.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    13.07.2014 15:21 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je Romano Bolković primijetio na Facebooku, pitanje je hoće li pape skupa gledati prijenos?

  • Dan američke nezavisnosti u Sarajevu

    11.07.2014 15:28 - Nino Raspudić

    Već tradicionalno u BiH proslava 4. srpnja, dana američke neovisnosti, prigoda je za simboličko potvrđivanje ovisnosti zemlje u kojoj se prigodni prijem održava. Paralelna suvremena povijest BiH mogla bi se napisati analizirajući prijeme u američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    10.07.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je primijetio netko na Facebooku, pitanje je hoće li oba pape skupa gledati prijenos? Papa Bergolio navijat će za Messija, a papa Benedikt za Nijemce, no ti Nijemci više nisu stereotipni Vikinzi poput Andrea Schurrlea iz Chelseja, pa londonski "Daily Mail" na naslovnu stranicu tendenciozno stavlja upravo tri drukčija reprezentativna negermanska Nijemca: Miroslava Klosea, Mesuda Ozila i Samija Khediru.

  • Nemoguća misija

    09.07.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Da je na snazi zakon koji je važio kada sam počinjala da radim, lagano bih sakupljala papire za penziju. Dobru, razume se, jer mi je pripravnička novinarska plata 1984. bila veća od očeve zarade VKV majstora s više od četvrt veka staža.

  • Obratio sam pažnju

    06.07.2014 18:39 - Srđan Barašin

    Obrazovanje je najveći i najsuvlji cvijet u Republici Srpskoj. Korijen tog cvijeta, oni što se zovu "prosvjetni radnici" (termin zaostao iz komunizma u kojem su svi bili radnici, pa i profesori) nose najveću odgovornost za to.

  • Zablude pacifizma (II)

    04.07.2014 17:17 - Denis Kuljiš

    To je, dakle, historija, kompleksna, zapanjujuća, s uvijek novim slojevima tajni koje se otkrivaju skrupuloznom istrživaču, kao u onoj metafori Guenthera Grassa o guljenju glavice luka... Ali što nam ta storija govori danas, nama današnjima?

Dragan Jerinić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner