Kolumne

Daleko od dogovora

Dragan Jerinić - 28.08.2012 17:39

Predizborna atmosfera uveliko se zagrijava i gotovo sva politička, ekonomska i druga kretanja biće u narednom periodu gotovo u potpunosti podređena lokalnim izborima početkom oktobra.

Upravo u toj činjenici leži i dio odgovora na pitanje zašto nije došlo do približavanja stavova ovdašnjih lidera u vezi sa implementacijom presude "Sejdić i Finci" iako je zajednički data riječ Štefanu Fileu na posljednjem sastanku u Briselu da će do kraja avgusta ovaj slučaj biti stavljen ad acta kao dio šireg konsenzusa kada je u pitanju evropski put.

U suštini već tada je bilo jasno da su rokovi dogovoreni u evropskoj centrali preoptimistični jer unutrašnje veoma složene, krajnje napete i neizvjesne političke, ali i ekonomske okolnosti ne ostavljaju liderima vladajućih stranaka prevelik prostor za dogovor.

Njega u stvari uopšte nema, kao što nije ni jasno ko je danas u stvari vlast, a ko opozicija, kako u zajedničkim institucijama, tako i u Federaciji BiH.

U takvoj situaciji potpuno je logičan potez koji su povukli Dragan Čović i Božo Ljubić predlažući ispred hrvatskog bloka amandmane na Ustav, potpuno svjesni da nemaju nikakvu šansu da budu usvojeni u parlamentu jer nisu usaglašeni sa srpskim i bošnjačkim strankama.

Tačnije, usaglašeni su samo sa SDP-om i SBB-om kao dio šireg političkog dogovora o preuzimanju vlasti u Federaciji i izbacivanju SDA iz Savjeta ministara.

Čović i Ljubić time su u stvari samo inicirali parlamentarni proces ustavnih promjena kako bi se bar donekle smirilo nezadovoljstvo briselskih činovnika koji nervozno sve učestalije, kako se primiče Fileov rok, izjavljuju da se potpisano mora poštovati.

Na tom tragu su i izjave predstavnika stranaka iz Republike Srpske koji za sljedeću sedmicu najavljuju paket amandmana na Ustav, koji će biti usaglašen između SNSD-a i SDS-a.

Kao dio ovih zamršenih političkih procesa treba posmatrati i stav SDA, koja je trenutno ni na nebu ni na zemlji, odnosno ni u vlasti ni u opoziciji, a koja je značajno približila svoje stavove sa strankama iz Republike Srpske kada je izbor članova Predsjedništva u pitanju, prihvatajući princip u kojem bi se brisao nacionalni, a ubacio matematički predznak, pa bi jedan član bio biran iz Republike Srpske, a dva u Federaciji, a koji ne mogu biti iz istog naroda.

Potpuno suprotno hrvatski blok predlaže izbor članova Predsjedništva indirektno, u parlamentu BiH, što bi navodno trebalo da bude garancija da se neće ubuduće ponavljati slučaj "Komšić".

Odnosno da Bošnjaci zbog svoje brojčane prednosti neće birati i hrvatskog člana Predsjedništva, što je u svojoj suštini do sada predstavljalo diskriminaciju i obespravljivanje jednog od konstitutivnih naroda te klasično političko iživljavanje nad malobrojnijom hrvatskom zajednicom.

Ovaj prijedlog indirektnog izbora sa druge strane potpuno je neprihvatljiv za srpski politički blok jer prema viđenju iz Republike Srpske potkopava osnovne temelje Dejtonskog ustava, koji je konstituisao instituciju tročlanog Predsjedništva sa mogućnošću rotacije na funkciji predsjedavajućeg upravo zbog potrebe istinske ravnopravnosti sva tri naroda u BiH.

Naime, mogućnost direktnog izbora člana Predsjedništva u Republici Srpskoj se ne doživljava samo kao forma, već kao suština dogovora o državnoj zajednici dva entiteta postignutog kao dio mirovnog ugovora.

Takođe, prijedlog hrvatskog bloka u svojoj suštini ne rješava problem presude "Sejdić i Finci", već i on na manje drastičan način nego što je to slučaj sada onemogućava izbor nekom iz reda ostalih na tu funkciju. Suština presude Evropskog suda za ljudska prava je u mogućnosti da budeš predložen i biran bez obzira na to kojem konstitutivnom ili manjinskom narodu pripadao.

Da li će biti izabran, volja je birača, a ne dio političkog dogovora stranaka na kojem se temelji prijedlog o izboru u parlamentu članova Predsjedništva.

Upravo u tom političkom dogovoru nakon izbora prilikom procesa formiranja vlasti dva HDZ-a vide i rješenje sadašnje situacije gdje je u dva posljednja izborna ciklusa za člana Predsjedništva izabran Hrvat, ali sa izrazito probošnjačkom političkom orijentacijom.

Istorijski gledano, to je veoma loš pristup, jer političkih dogovora može biti raznih, a podložni su čestim promjenama, a samim tim amandmani tu nisu nikakav garant ravnopravnosti ako ona praktično ne živi.

Varijanta direktnog izbora članova koju predlažu SNSD i SDS, a koja je prihvatljiva i za SDA, puno je bliža suštini presude "Sejdić i Finci", a ne mijenja princip ustanovljen u Dejtonu. Istina, sa njom ostaje mogućnost izborne manipulacije kao u slučaju "Komšić" i zbog toga je hrvatski blok i ne vidi kao rješenje...

Hoće li samo neusaglašeni prijedlozi ustavnih amandmana upućenih u parlamentarnu proceduru biti dovoljni da briselski činovnici progledaju kroz prste ovdašnjim liderima i puste ih da se u potpunosti posvete izbornoj kampanji, vidjeće se veoma brzo. Ali bez obzira na njihov stav, ustavne promjene kroz presudu "Sejdić i Finci" ponovo su odgođene za postizborni period, koji će biti puno, puno zanimljiviji od predizbornog.

Ovi lokalni izbori dobra su politička uvertira za opšte izbore 2014. godine i rezultati stranaka bitno će uticati i na buduće odluke i procese koji će se odvijati. Zbog toga nikakvo iznenađenje ne treba da bude ako se proces ustavnih promjena odloži na neodređeno. Kad bude i ako uopšte bude.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Sačuvajmo humanost

    22.08.2014 06:31 - Didier Burkhalter i Peter Maurer

    Prije tačno 150 godina svjetlo dana ugledala je prva Ženevska konvencija za poboljšanje položaja vojnika ranjenih u vojskama koje ratuju, te je tako utvrdila ideju u međunarodnom pravu da je, čak i za vrijeme ratnih dejstava, neophodno sačuvati minimum humanosti.

  • Ko je uhapsio Nikolu Dronjka?

    21.08.2014 17:05 - Boris Bajić

    Ako sam ja u pravu, u hapšenju Nikole Dronjka je učestvovala opozicija. Ako ja nisam u pravu, u hapšenju Nikole Dronjka je takođe učestvovala opozicija. U svakom slučaju, Nikola Dronjak je uhapsio sam sebe.

  • Srpska omerta i sramota

    20.08.2014 17:03 - Jelka Jovanović

    Posle 25 dana istrage srpska policija je rešila slučaj Luke Jovanovića. Reč je o mladiću koji je podlegao povredama zadobijenim na Brankovom mostu u noći između 24. i 25. jula, kad ga je, u punoj brzini, oborio mini moris katrimen i nestao netragom.

  • Strah od RAK-a

    17.08.2014 18:08 - Nihada Hasić

    Posao u javnim institucijama na svim nivoima u BiH veoma teško se dobija, ali i još teže gubi nakon što vam se poklope zvijezde, politička podrška ili rodbinske veze koje vas ustoliče na radno mjesto u takozvanoj državnoj službi.

  • Kako smo sistematski uništeni od idiota (II)

    15.08.2014 18:04 - Denis Kuljiš

    Treća fatalna i doista nepopravljiva šteta učinjena je prilikom pregovora o gradnji novog zagrebačkog aerodroma. Natječaj za projekt provela je još legendarna Sanaderova vlada. Svima poznati Jure Radić, na kojega ne treba trošiti ambigvitetne epitete, pobijedio je Zahu Hadid, sir Normana Fostera i Renza Piana, tri najveća arhitekta današnjice.

  • Kako smo sistematski uništeni od idiota (I)

    14.08.2014 18:21 - Denis Kuljiš

    Koncem prošle godine srpski avio-prijevoznik "Air Serbia" (dobri stari JAT, koji se ukrasio novim logom s dvije 'tičurine) započeo je operirati kao "strateški partner" emiratske kompanije "Etihad" iz Abu Dabija.

  • Letnja alhemija

    13.08.2014 17:03 - Jelka Jovanović

    Ima novinarska anegdota koja se sa setom prepričava među gardom iz pedeset i neke - jednog se leta pojavio vampir u Srbiji, pardon Jugoslaviji, a nije bio znameniti Sava Savanović!

  • Kapitalizam i romantika

    13.08.2014 17:02 - Marko Đogo

    Prije tridesetak godina jedan domaći profesor je bio na studijskom putovanju u SAD. U to doba velika Jugoslavija se još borila da prevaziđe sve veće i veće ekonomske probleme, ali je i Amerika prevazilazila krizu iz 1987. godine.

  • Sto dana tjeskobe

    06.08.2014 17:57 - Jelka Jovanović

    Šta sve čovek može da uradi za sto dana? I svašta i ništa. Tako je i sa vladama. Na kontu prvih sto dana Vlade Srbije premijera Aleksandra Vučića ima i dobrog i lošeg, a šta će odneti prevagu znaće se u narednih sto dana, kada deo predviđenih mera počne da deluje.

  • Treći entitet kao amanet ICG?

    04.08.2014 18:46 - Nino Raspudić

    Trebalo je da prođe dvadesetak dana da zadnji izvještaj o BiH Međunarodne krizne skupine (ICG), objavljen 10. srpnja, počne dolaziti u fokus javnosti.

  • Političar ili tužilac

    03.08.2014 17:16 - Nihada Hasić

    Ukidanje osuđujuće presude zločinačkoj organizaciji Zijada Turkovića ocijenjeno je kao katastrofa bosanskohercegovačkog pravosuđa. Ovu tešku kvalifikaciju nije iznio političar u izbornoj kampanji ili srodnik jedne od pet žrtava, čije je ubistvo pripisano Turkoviću i saradnicima, što bi bila očekivana ljudska reakcija.

  • Hrvatski film: Samoubojstvo iz zasjede

    31.07.2014 17:18 - Denis Kuljiš

    Idealni plaćeni pisac misli ono što piše pa ga ne treba posebno honorirati za učinjene usluge. Daješ mu plaću, a on sve radi upravo onako kako treba, odrađuje što se od njega očekuje, a hrani se klijentelizmom, jer prostor koji mu dodijele u novinama marljivo obrađuje te ubire plodove svog truda, stavi li se na raspolaganje ljudima koji će mu se znati revanširati.

  • Isečci zbilje

    30.07.2014 17:14 - Jelka Jovanović

    Srediće nas, kao da već nisu! Posle mnogo godina svađa i svađica, Srbija će dobiti set novih medijskih zakona. Vlada Srbije tvrdi da su zakoni proevropski i da će njima medijska scena biti uređena na najbolji način, i to hitno!

  • Plan Merkelove za BiH

    29.07.2014 17:23 - Dragan Jerinić

    Ima li njemačka kancelarka Angela Merkel ikakav plan za BiH? Pitanje je to koje se provlači posljednjih sedmica kroz diplomatske razgovore i medije, ali jasnog odgovora nema. Politički lideri nerado pričaju na tu temu, ali svakako ubrzano razmišljaju šta bi to mogla biti stvarna tema sastanka zakazanog za kraj avgusta u Njemačkoj.

  • Zbogom, Dejtonijo! (II)

    25.07.2014 17:29 - Denis Kuljiš

    U Bosnu je uloženo osamnaest milijardi dolara. Većinu novca progutala je korupcija, u kojoj su ravnopravno participirala tri konstitutivna faktora bosanske krize - predstavnici međunarodne zajednice, koji su se strahovito oparili od te pomoći koja bi kao kiša u Sahari nerijetko padala tako da ne dotakne zemlju, zatim "političke elite", odnosno šefovi i njihove klijentelističke strukture, te na poslijetku NGO-narod, nadasve bošnjačka srednja klasa, koja živi od konferencija, traning-programa i "odvaljivanja žvake".

Dragan Jerinić

Čitani naslovi

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner