Čelnike 12 parlamentarnih stranaka u BiH opredjeljenje za ulazak njihove države u Evropsku uniju u petak je držalo jedva 60 minuta.
Neki nisu izdržali ni toliko. Zamjeniku predsjednika SDA Bakiru Izetbegoviću bilo je dovoljno tek pola sata priče o evropskoj perspektivi BiH. Zato ju je prvi napustio da bi obavio privatnu, vjersku obavezu. Ostalih 11 stranačkih lidera sastanak sa visokom predstavnicom EU Federikom Mogerini i komesarom Johanesom Hanom istrpjeli su do kraja - sve dok iz sale u zgradi bh. parlamenta nisu izašli i njihovi visoki gosti iz Brisela.
Mogerinijeva i Han, sretnici, nisu slušali izjave šefova stranaka date novinarima odmah po okončanju zajedničkog susreta. Jer da jesu, evropski zvaničnici sigurno ne bi tvrdili da u sjedište Unije nose pozitivne utiske o razgovorima sa bh. političarima. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost i komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju rekoše da su optimisti zato što su od lidera političkih partija dobili obećanje da će ubuduće zaista raditi na ispunjavanju uslova za integrisanje BiH u zajednicu u kojoj je sada 28 država.
Prije nego što su Mogerinijeva i Han napustili Sarajevo, domaćini su se nastavili ponašati kako se inače ponašaju u svojoj kući: bahato i svađalački. Optuživali su jedni druge, prozivali zbog rušenja ranijih sporazuma, unaprijed likovali što ni od novonajavljenog sporazuma neće ništa biti. Sve što obećaše Evropljanima, manje-više su osporili i relativizirali u svojim nastupima pred televizijskim kamerama. Jesu oni za evropski put BiH, ali... Iza samo jednog suprotnog veznika sasuli su u mikrofone bezbroj obrazloženja zašto nam ne može pomoći ni novi pristup EU. Spremna je Unija da nam olakša integracije tako što će za kasnije ostaviti teške političke uslove poput presude "Sejdić i Finci", a umjesto toga se fokusirati na ekonomske reforme kako bismo manje gladovali. Lider SNSD-a Milorad Dodik Bakira Izetbegovića vidi kao glavnu smetnju u provođenju evropskih uslova. Pogođen pokušajem SDA da SNSD odstrani iz novog saziva vlasti na nivou BiH, Dodik je Izetbegovića optužio za dominaciju nad Hrvatima. Ponesen dobrim izbornim rezultatom svoje stranke, Izetbegović je po napuštanju sastanka s Mogerinijevom i Hanom, otrovne strelice uputio i Dodiku, ali i izbornom gubitniku Zlatku Lagumdžiji. Straha od nastavka majorizacije Bošnjaka nad Hrvatima držao se i lider HDZ BiH Dragan Čović, koji je susret sa evropskim zvaničnicima ocijenio redom pesimizma, redom optimizma.
"U načelima nema puno razlika između kolega, ali biće ih kad dođemo do suštinskih pitanja", najavio je Čović.
Ako i ne prihvate pruženu ruku iz Brisela, lideri neće izgubiti. Gubiće njihovi birači, čija im je podrška neupitna ma koliko EU smanjivala svoje fondove namijenjene BiH
Problematična suštinska pitanja, prema lideru HDZ BiH, su promjena Ustava BiH, izmjena Izbornog zakona i provođenje odluka Ustavnog suda BiH (u prevodu status Mostara, kao stolnog hrvatskog grada). Suštinski, naš problem, i ne samo u vezi sa evropskim integracijama, nije u strogim zahtjevima institucija međunarodne zajednice, u lošim ustavima i zakonima, nego u ljudima koje biramo da upravljaju našim životima. A uporno biramo iste. Godinama su, s različitim stepenom krivice, minirali sve dogovore od kojih smo kolektivno mogli imati koristi i sad od njih očekujemo konstruktivnije ponašanje. Sudeći po većinskoj volji birača, domaći političari ni nemju razloga da mijenjaju svoj kurs. Na izborima 12. oktobra, birajući iste snage zbog kojih smo među najsiromašnijim državama Evrope, glasači su im praktično dali zeleno svjetlo da nastave svoje politike nerada, nereda, svađa i neodgovornosti.
"Uzalud nam je i ova dobra volja izvana, kad imamo nevolje iznutra", cinično je primijetio jedan od dvanaestorice.
Zvanični Brisel, čiji su službenici od istih posvađanih bh. političara ranije dizali ruke, zbog nečega vjeruje da sada dato obećanje lidera neće završiti još jednom potpisanom deklaracijom koja će samo služiti za nastavak političkih obračuna u BiH. Možda bi optimizam predstavnika EU bio i razumljiv da kao argument, zbog kojeg će stranački lideri sada zasukati rukave, ne navode to što građani u BiH loše žive. Ova činjenica jeste nesporna, kao što je nesporno da su građani jednako loše živjeli i prije izbora pa su opet odlučili da im boljitak u budućnosti osiguraju politike koje su ih i dovele do ivice gladi.
Ako i ne prihvate pruženu ruku iz Brisela, lideri neće izgubiti. Gubiće njihovi birači, čija im je podrška neupitna ma koliko EU smanjivala svoje fondove namijenjene BiH. Prethodnih godina, zbog zaraćenih političkih strana, koristili smo 40 umjesto 80 miliona eura na godišnjem nivou. Uskraćivanje evropskog novca pokazalo se nedjelotvornim, jer stranačke lidere nije natjeralo da se dogovore i počnu raditi. Oni problem deficita rješavaju tako što neumorno kreditno zadužuju entitete, kantone i opštine, odnosno birače, koji pune budžete ovih nivoa vlasti. Njih bi na rad moglo privoljeti jedino obećanje da će milione iz EU ubuduće dobijati na vlastite bankovne račune ili čvrsta garancija da će nakon izbora za četiri godine moći odlučivati samo u svojoj kući. Isključivo konsenzusom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.