Vlada SAD u poratnom periodu, prvenstveno putem USAID-a, osigurala je više od 1,6 milijardi dolara pomoći namijenjene ekonomskom, demokratskom i društvenom napretku BiH.
Ukoliko je tačan ovaj podatak, koji su u junu iznijeli čelnici USAID-a, Amerikanci su nam za poslijeratnu obnovu poklonili više od 2,5 milijarde KM, što je, u današnje vrijeme, dovoljno za saniranje polovine štete koju su nam u maju ove godine nanije poplave. Četiri mjeseca nakon prirodne katastrofe, u jeku predizborne kampanje u BiH, šef misije USAID-a Dejvid Bart reče da vlasti nisu učinile gotovo ništa da pomognu poplavljenim ljudima. Precizirao je da je vladama u BiH na raspolaganju oko milijardu maraka pomoći prikupljene na donatorskoj konferenciji u Briselu i upozorio da pomoć ne stiže unesrećenom stanovništvu. Zabrinutost američkog zvaničnika nad sudbinom hiljada građana BiH pogođenih majskom katastrofom dodatno je apostrofirana video-spotom USAID-a. Kratki film podsjeća koliko je kuća i škola uništeno u poplavama i koliko ljudi raseljeno, napominje da vlasti ništa ne rade i poentira porukom "Trpi ili glasaj, nedjelja, 12. oktobar" .
Uzalud je naknadno iz Ambasade SAD u BiH objašnjavano da video-spot i Bartov istup nisu uplitanje u predizbornu kampanju u našoj zemlji i ponavljano da američka administracija nema svog favorita na predstojećim oktobarskim izborima. Reakcije predstavnika stranaka aktuelne pozicije i opozicije na Bartove optužbe potvrdile su da su i jedni i drugi pravilno shvatili poruku. Vladajući se polomiše uvjeravajući šefa USAID-a da od briselske donatorske konferencije na račune vlada nije uplaćen ni fening, a opozicionari neskriveno likuju što su (i) Amerikanci otvorili oči biračima svojim zapaženjem da imamo nesposobnu vlast. Birači stoga 12. oktobra ne bi trebalo da imaju dilemu. Glasaju li za ove što su sada vlast, odabrali su da trpe nerad i nesposobenost. Mogu i glasati - za trenutnu opoziciju, naravno. USAD-ov video-spot, nažalost, ne nudi biračima kod notara ovjerenu garanciju da će sadašnji opozicionari biti manje nesposobni i da ćemo njihov budući nerad lakše trpjeti.
Izjave koje su naljutile čelnike aktuelne vlasti u BiH nisu primjer prvog i jedinog uplitanja stranaca u izborni, ali i postizborni proces u BiH
Izjave koje su naljutile čelnike aktuelne vlasti u BiH nisu primjer prvog i jedinog uplitanja stranaca u izborni, ali i postizborni proces u BiH. Tu činjenicu, svako iz svojih interesa, zanemaruju vladajuće garniture u oba bh. entiteta. Vlast u RS je, ne tako davno da bismo svi zaboravili, konstituisana uz podršku transportera međunarodnih vojnih snaga u BiH. U FBiH je, prije samo tri godine, Vlada formirana nakon što je OHR poništio odluku Centralne izborne komisije BiH, koja je prethodno bila utvrdila da su predsjednik i potpredsjednici ovog entiteta u parlamentu izabrani nezakonito. Činjenica se u svojim optužbama nije držao ni prvi čovjek USAID-a Dejvid Bart, a poslije njega ni predstavnici ostalih međunaordnih organizacija, koji su potvrđivali njegove kritike o nesposobnosti vlada, koje navodnih 500 miliona eura ponoći koriste da zakrpe budžetske rupe.
Očigledno je da nijedna strana u ovom sukobu nije htjela rizikovati da joj fakti ugroze pozicije i interese, koje možemo samo naslućivati. O samoj donatorskoj konferenciji, oržanoj 16. jula u Briselu, činjenice su ipak ranije iznosili zvaničnici međunarodnih institucija. Tako je drugi čovjek Delegacije EU u našoj zemlji Renco Davidi, 18. jula, izjavio da većinu od obećanih 809 miliona eura za BiH čine krediti, a tek mali dio donacije. Naglasio je da su sve ovo usmena obećanja čije formalna potvrda tek slijedi.
"Dogovoren je i mehanizam monitoringa putem Delegacije EU, a korištenje kreditnih sredstava, poput onih od MMF-a i Svjetske banke, biće praćeno po standardnim procedurama koje ove institucije primjenjuju", objasnio je Davidi.
USAID-ov video-spot, nažalost, ne nudi biračima kod notara ovjerenu garanciju da će sadašnji opozicionari biti manje nesposobni
Kako se nakon svega ovog desilo čudo da je 500 miliona eura dato vladama u BiH, potpuno je nejasno. Nejasno je i kako predstavnici aktuelne vlasti, obrušavajući se na šefa Misija USAID-a, zaboraviše spomenuti podatak da u samoj podjeli (obećanih) međunarodnih donacija nisu dobro uradili posao. Svega pet-šest dana nakon poplava, na nivou BiH formirana je radna grupa koja je trebalo da utvrdi kriterije pomoći unutar države. Kriteriji nisu usaglašeni, jer je komisija najprije čekala procjene štete, potom je čekala rezultate donatorske konferencije, da bi nakon te konferencije rekli da ne znaju kako da dijele ono što je samo obećano. Još je sramotniji rezultat imalo Koordinaciono tijelo za zaštitu i spašavanje BiH, u čijem su sastavu predstavnici i državnih i entitetskih institucija. Njegovi članovi se nisu ni sastajali, ali to nije smetalo liderima stranaka koji se sada ljute na strance što im narušavaju predizborni imidž.
U cijeloj ovoj predizbornoj priči jasno je tek iz čega ljudi američke administracije crpe svoje pravo da otvoreno, prstom u oko, uoči samih izbora građanima BiH crtaju za koga treba da glasaju. Zahvaljući Amerikancima, prestali smo se međusobno ubijati krajem 1995. godine. Kasnije su nam, tvrde, poklonili 1,6 milijardi dolara za društveni i demokratski napredak. Koliko smo društveno-demokratski napredovali, vidljivo je i po tome što se gotovo 20 godina nakon rata ovdašnji političari najviše brinu šta o njima misli Vašington. Mišljenje birača važno im je tek jednom u dvije godine: na izborni dan za opšte i lokalne izbore.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.