Džiaozi i kolačići

Marko Đogo - 15.06.2012 17:19

Novinar jednog nedjeljnika iz BiH je prošle sedmice Udruženju ekonomista Republike Srpske poslao sljedeće pitanje: "Nedavno je iz Centralne banke BiH saopšteno da su odštampane nove novčanice konvertibilnih maraka, uz napomenu da je riječ o zamjeni te da ne postoji prijetnja od inflacije. Da li je moguće da se kojim slučajem dogodi neki vid prikrivene inflacije?"

Naš odgovor na gore postavljeno pitanje je bio kategorično ne! Ne postoji mogućnost da CB BiH vrati povučeni novac i time izazove inflaciju (mada inflacije ne bi bilo čak i da to učine budući da privreda pati od hronične nelikvidnosti) jer bi se time prekršio ne samo Zakon o CB BiH (član 2), već i Dejtonski mirovni sporazum (član VII).

Međutim, ovo pitanje me je podsjetilo na jednu neslavnu epizodu iz rane istorije papirnog novca. Naime, jedan od prvih oblik papirnog novca, kineski džiaozi (..), koji je uvela dinastija Song 1023. godine, doživio je neslavnu sudbinu upravo zbog vraćanja povučenih novčanica. Tačnije, dinastija Song je uvela redovnu zamjenu novčanica na svake tri godine, pri čemu je za zamjenu starih novčanica u nove naplaćivala proviziju od 3%. Ipak, to joj nije bilo dovoljno da pokrije sve troškove državnog budžeta pa je počela da vara time što je koristila povučene novčanice za isplate državnih rashoda. Kako se radilo o velikim količinama novca, ubrzo je došlo do inflacije, zbog koje je ovaj novac postao nepopularan i vremenom je povučen iz upotrebe.

Ipak, iza cijele gornje priče krije se jedno jako bitno pitanje koje utiče na prosperitet (ili stagnaciju) svake zemlje. Kako voditi odgovornu monetarnu politiku koja će pomoći razvoju zamlje?

Oni koji su upućeniji u ekonomsku teoriju u mojoj prethodnoj rečenici uočavaju jednu, uslovnu, nelogičnost. Naime, odgovorna monetarna politika i razvoj za mnoge ne idu ruku pod ruku. Tako ekonomska škola monetarista, koja je posljednje tri, četiri decenije dominirala ekonomskom teorijom (i praksom razvijenih zemalja) smatra da se monetarne politika ne treba koristiti za podsticanje privrednog rasta, već da je njen jedini cilj monetarna stabilnost (tj. odsustvo inflacije i nelikvidnosti u privredi) pa će makroekonomska stabilnost predstavljati plodno tlo za privredni razvoj. S druge strane, kejzijanci se od samog svog nastanak zalažu za aktivnu monetarnu politiku, tj. da monetarne vlasti u vremenima kriza štampaju značajne količine novog novca kako bi podstakle tražnju.

Koja je od ovih škola u pravu? Svakako da nije na meni da dam konačnu ocjenu, budući da o ovim pitanjima koplja lome mnogi mnogo bolji ekonomisti od mene. Ipak, moje je mišljenje da su obje škole djelimično u pravu zbog čega konačan odgovor nikada neće biti nađen.

Da bih ovo pojasnio, daću vam primjer iz moje nove knjige "Priča o novcu: novac i monetarna politika kroz istoriju", iz dijela koji se odnosi na monetarne politike monetarnista i kejzijanaca.

"Monetarna politika monetarista uveliko podsjeća na čovjeka koji je sebi zadao da svaki dan pojede tačno određenu količinu kalorija jer je naučno utvrđeno da mu prosječno toliko treba. Monetarna politika kejzijanaca podsjeća na čovjeka koji pored onoga što mu dugoročno treba povremeno uzme poneku čokoladicu 'da prezalogaji'. Kada bi ovaj drugi čovjek stvarno uzimao čokoladice samo kada je umoran, iscrpljen, to bi bilo dobro jer bi mu pomagalo da se brže oporavi. Opasnost nastaje ako stekne naviku da uzima ove najčešće nepotrebne čokoladice svaki dan jer će s vremenom dobiti prekomjerne kilograme (u ekonomiji to je inflacija) te možda zaraditi holesterol i doživjeti srčani udar. Dakle, stvar je u mjeri. Ako je nema, možda bi mu bilo bolje da se držao čvrstih pravila."

I za kraj osnovno pitanje je gdje smo mi (BiH - RS) u cijeloj ovoj priči? Mi smo u situaciji da se držimo čvrstih pravila (Valutnog odbora) jer smo u prošlosti dokazali da nemamo mjere, ali smo trenutno jako umorni i dobro bi nam došla jedna čokoladica (infuzija novca u privredni sistem, prije svega u realni sektor budući da finansijski sektor još ne pati od nelikvidnosti).

(Autor mr Marko Đogo je član Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Beograd na putu svile (II)

    19.12.2014 20:27 - Denis Kuljiš

    Kakva je funkcija Solunske magistrale u općoj razvojnoj strategiji premijera Li Keqianga?

  • Godina koja će se pamtiti

    19.12.2014 18:38 - Yuri Afanasiev

    Bila je ovo teška godina za Bosnu i Hercegovinu. Ekonomska i finansijska kriza, zajedno s nedostatkom napretka na političkom planu i izostankom zajedničke vizije za budućnost zemlje, sami bi po sebi predstavljali dovoljan izazov za bilo koju zemlju.

  • Beograd na putu svile

    18.12.2014 18:08 - Denis Kuljiš

    Jumbo-jet kineskog premijera nadvisuje aerodromsku zgradu, a pod njegovim krilima skutrio se interkontinentalni četvoromotorac kojim je doputovala delegacija sastavljena od poslovnih ljudi.

  • Nas i Kineza taman koliko treba!

    17.12.2014 18:28 - Jelka Jovanović

    Nema sumnje da je treći samit "Kina + 16" zemalja centralne i istočne Evrope najveći ekonomski, diplomatski i politički događaj u regionu ove godine, sa velikim izgledima da ojača ovdašnje privrede, ali i dodatno promeni raspored moći. Ne samo u ovom zaboravljenom delu Evrope.

  • WWIII je počeo!

    16.12.2014 18:10 - Marko Đogo

    Godine 1940. njemački bombarderi su zasipali Britaniju bombama. U isto vrijeme britanski avioni su (koliko su mogli) zasipali Njemačku papirima. Ako mislite da je ovo drugo bilo glupo i bezopasno (jer ovi papiri nisu bili štetni po zdravlje), grdno se varate.

  • Uvod u predsjedničke izbore u Hrvatskoj

    15.12.2014 17:18 - Nino Raspudić

    Kampanja za predsjedničke izbore u Hrvatskoj, koji treba da budu održati 28.12., ulazi u završnicu

  • Ratovi javni, pobede Pirove

    10.12.2014 17:10 - Jelka Jovanović

    U Srbiji besni nekoliko ratova, javnih da javniji ne mogu biti, a opet izostaje reakcija i javnosti i tzv. nadležnih organa, iako oni urušavaju temelje sistema i društva. Valjda je to normalno, posebno kada se postigne varljivo primirje kao u sukobu ministra Aleksandra Vulina i nevladinog sektora.

  • Dobra volja EU, nevolje iznutra

    07.12.2014 18:07 - Nihada Hasić

    Čelnike 12 parlamentarnih stranaka u BiH opredjeljenje za ulazak njihove države u Evropsku uniju u petak je držalo jedva 60 minuta.

  • Je li hrvatski ministar ratni zločinac? (II)

    05.12.2014 18:55 - Denis Kuljiš

    Gdje je samo našao tog sumnjiva tipa? Preporučio mu ga je Igor Dragovan, glavni tajnik SDP-a, neobrazovani dečko iz Slavonskog Broda, koji se s Milanovićem spetljao kad je Zoki od Račana dobio 5. izbornu jedinicu, gdje je trebao poginuti na izborima 2007. godine.

  • Je li hrvatski ministar ratni zločinac? (I)

    04.12.2014 17:00 - Denis Kuljiš

    Zoran Milanović ne želi otputovati na summit u Beograd. Odiozno mu je što Srbija i srpska vlada ne osuđuju Šešelja. Nisu spremni na civilizirano "suočavanje s prošlošću".

  • Mraz stiže iz Kremlja

    03.12.2014 18:55 - Jelka Jovanović

    Dve i po milijarde evra izgubljene planirane dobiti, stotine radnih mesta koja su bila u izgledu i stabilna gasna budućnost. Već uloženih 30 miliona evra je kap u moru, sitnica. Sve je to Srbija izgubila u trenu kada je ruski predsednik Vladimir Putin u ponedeljak u Turskoj objavio da Rusija neće graditi gasovod "Južni tok".

  • Zašto Milanović ne ide u Beograd? (II)

    01.12.2014 19:40 - Denis Kuljiš

    Kad je Milanović došao na vlast, nije se htio susresti s predsjednikom "Gazproma" Aleksejom Millerom, a u Australiji, koju je neslužbeno posjetio, s predsjednikom uprave najveće na svijetu banke za investicije u infrastrukturu, koja je namjeravala uzeti koncesiju za hrvatske auto-ceste - i to za dvije i pol milijarde dolara, o kojima sad možeš samo sanjati.

  • Ako neće Mile »Domovini«, hoće »Domovina« Miletu

    01.12.2014 18:50 - Nino Raspudić

    Ispalo je da sam u kolumni od prije dva tjedna, pišući o mogućim koalicijskim raspletima nakon listopadskih izbora, bio potpuno u pravu, za što, priznajem, nije trebalo da se bude neki poseban prorok.

  • Zašto Milanović ne ide u Beograd? (I)

    30.11.2014 18:30 - Denis Kuljiš

    Zoran Milanović otkazao je posjet Beogradu. To nema nikakve veze sa Šešeljom, sa Šešeljevim istupima u hrvatskim medijima u kojima gostuje budući da se ne može probiti u srpske, a ni s predizbornom kampanjom.

  • Kritičko mišljenje u kritičnom stanju

    28.11.2014 19:10 - Srđan Barašin

    U normalnim društvima intelektualci su smatrani za pobornike kritičkog mišljenja i oni rade uzbunjivački posao, svojim medijskim istupima skreću pažnju javnosti na pozitivne i negativne stvari određenih pojava. To, naravno, ne važi kod nas, pa je svako licemjerje dozvoljeno.

Marko Đogo

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.