Džiaozi i kolačići

Marko Đogo - 15.06.2012 17:19

Novinar jednog nedjeljnika iz BiH je prošle sedmice Udruženju ekonomista Republike Srpske poslao sljedeće pitanje: "Nedavno je iz Centralne banke BiH saopšteno da su odštampane nove novčanice konvertibilnih maraka, uz napomenu da je riječ o zamjeni te da ne postoji prijetnja od inflacije. Da li je moguće da se kojim slučajem dogodi neki vid prikrivene inflacije?"

Naš odgovor na gore postavljeno pitanje je bio kategorično ne! Ne postoji mogućnost da CB BiH vrati povučeni novac i time izazove inflaciju (mada inflacije ne bi bilo čak i da to učine budući da privreda pati od hronične nelikvidnosti) jer bi se time prekršio ne samo Zakon o CB BiH (član 2), već i Dejtonski mirovni sporazum (član VII).

Međutim, ovo pitanje me je podsjetilo na jednu neslavnu epizodu iz rane istorije papirnog novca. Naime, jedan od prvih oblik papirnog novca, kineski džiaozi (..), koji je uvela dinastija Song 1023. godine, doživio je neslavnu sudbinu upravo zbog vraćanja povučenih novčanica. Tačnije, dinastija Song je uvela redovnu zamjenu novčanica na svake tri godine, pri čemu je za zamjenu starih novčanica u nove naplaćivala proviziju od 3%. Ipak, to joj nije bilo dovoljno da pokrije sve troškove državnog budžeta pa je počela da vara time što je koristila povučene novčanice za isplate državnih rashoda. Kako se radilo o velikim količinama novca, ubrzo je došlo do inflacije, zbog koje je ovaj novac postao nepopularan i vremenom je povučen iz upotrebe.

Ipak, iza cijele gornje priče krije se jedno jako bitno pitanje koje utiče na prosperitet (ili stagnaciju) svake zemlje. Kako voditi odgovornu monetarnu politiku koja će pomoći razvoju zamlje?

Oni koji su upućeniji u ekonomsku teoriju u mojoj prethodnoj rečenici uočavaju jednu, uslovnu, nelogičnost. Naime, odgovorna monetarna politika i razvoj za mnoge ne idu ruku pod ruku. Tako ekonomska škola monetarista, koja je posljednje tri, četiri decenije dominirala ekonomskom teorijom (i praksom razvijenih zemalja) smatra da se monetarne politika ne treba koristiti za podsticanje privrednog rasta, već da je njen jedini cilj monetarna stabilnost (tj. odsustvo inflacije i nelikvidnosti u privredi) pa će makroekonomska stabilnost predstavljati plodno tlo za privredni razvoj. S druge strane, kejzijanci se od samog svog nastanak zalažu za aktivnu monetarnu politiku, tj. da monetarne vlasti u vremenima kriza štampaju značajne količine novog novca kako bi podstakle tražnju.

Koja je od ovih škola u pravu? Svakako da nije na meni da dam konačnu ocjenu, budući da o ovim pitanjima koplja lome mnogi mnogo bolji ekonomisti od mene. Ipak, moje je mišljenje da su obje škole djelimično u pravu zbog čega konačan odgovor nikada neće biti nađen.

Da bih ovo pojasnio, daću vam primjer iz moje nove knjige "Priča o novcu: novac i monetarna politika kroz istoriju", iz dijela koji se odnosi na monetarne politike monetarnista i kejzijanaca.

"Monetarna politika monetarista uveliko podsjeća na čovjeka koji je sebi zadao da svaki dan pojede tačno određenu količinu kalorija jer je naučno utvrđeno da mu prosječno toliko treba. Monetarna politika kejzijanaca podsjeća na čovjeka koji pored onoga što mu dugoročno treba povremeno uzme poneku čokoladicu 'da prezalogaji'. Kada bi ovaj drugi čovjek stvarno uzimao čokoladice samo kada je umoran, iscrpljen, to bi bilo dobro jer bi mu pomagalo da se brže oporavi. Opasnost nastaje ako stekne naviku da uzima ove najčešće nepotrebne čokoladice svaki dan jer će s vremenom dobiti prekomjerne kilograme (u ekonomiji to je inflacija) te možda zaraditi holesterol i doživjeti srčani udar. Dakle, stvar je u mjeri. Ako je nema, možda bi mu bilo bolje da se držao čvrstih pravila."

I za kraj osnovno pitanje je gdje smo mi (BiH - RS) u cijeloj ovoj priči? Mi smo u situaciji da se držimo čvrstih pravila (Valutnog odbora) jer smo u prošlosti dokazali da nemamo mjere, ali smo trenutno jako umorni i dobro bi nam došla jedna čokoladica (infuzija novca u privredni sistem, prije svega u realni sektor budući da finansijski sektor još ne pati od nelikvidnosti).

(Autor mr Marko Đogo je član Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Gde počinje umišljaj?

    27.05.2015 19:41 - Jelka Jovanović

    Detalje svi znaju: Dragan Đurić iz sremskog naselja Batajnica oteo je, pokušao da siluje i potom ubio tinejdžerku Tijanu Jurić.

  • Za maturu spremni!

    25.05.2015 19:46 - Nino Raspudić

    "Kakvi su današnji studenti, u odnosu na prije", pitanje je koje mi povremeno postavljaju, a na koje dajem spreman odgovor - mladi su u prosjeku uvijek isti.

  • Zločini bez kazne

    20.05.2015 17:41 - Jelka Jovanović

    Počećemo ovako: profesor psihologije Milenko Karan, rođen u Liježu, poreklom iz Livna, igrom sudbine zaposlen u Prištini, priča negde 1984-1985. kako mu se Svetozar Vukmanović Tempo, jedan od najuticajnijih ratnih generala NOB-a i poratnih funkcionera, žali: "Dolazi mi Luka svake noći!"

  • MMF vs Fridman u BiH

    19.05.2015 19:45 - Marko Đogo

    U svijetu ekonomije Milton Fridman nije bio bog, ali jeste čudotvorac.

  • Prebroditi katastrofe

    14.05.2015 21:00 - Ellen Goldstein

    U ovo vrijeme prošle godine Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zahvatile najjače padavine zabilježene u posljednjih 120 godina, uzrokujući obimne poplave u obje zemlje. Neposredno poslije poplava vidjela sam iz prve ruke razorne posljedice po stambene objekte, ceste, dalekovode, usjeve i stočni fond.

  • Isečci zbilje Kumanovski tamni vilajet

    13.05.2015 19:46 - Jelka Jovanović

    Sve što se napiše nedovoljno je provereno sem istine da su u sukobu makedonske policije i naružanih Albanaca u Kumanovu na Dan pobede i Dan Evrope 9. maja stadala 22 muškarca, osam policajaca i 14 terorista.

  • Sanjaš li Zalužane?

    13.05.2015 16:42 - Boris Bajić

    Prosjed muškarac srednjih godina sigurnim se korakom kretao kroz hodnik CJB Banja Luka. Stigavši do kancelarije dežurnog inspektora, ka kojoj ga je uputio službenik na prijavnici, popravio je nabore na rukavima, duboko udahnuo i samouvjereno pokucao na vrata.

  • Makedonija i domino efekt

    11.05.2015 19:45 - Nino Raspudić

    Oružani sukob terorista i policije u Kumanovu, koji je odnio 22 života, u hrvatskim medijima je, s obzirom na blizinu i mogući domino efekt kojeg bi novi balkanski rat izazvao, nedovoljno i površno popraćen.

  • Zašto je Vučić toliko nepopopularan

    07.05.2015 15:47 - Denis Kuljiš

    Zašto je Vučić toliko nepopularan? A zašto bi bio popularan? Nepopularni su političari rijetki, to su oni koji se okrenu protiv matice, pa obećavaju krv znoj i suze, ali takvih ovjede uglavnom nema!

  • Šta bi danas Tito rekao?

    06.05.2015 20:03 - Jelka Jovanović

    Josip Broz Tito umro je na sredokraći između Dana pobede nad fašizmom 1945. i njene vruće 70. godišnjice koja će biti obeležena u Moskvi 9. maja. Velikom vojnom paradom. Tvorac četvrte Jugoslavije umro je pre 35 godina u vreme kada se obeležavalo 35 godina oslobođenja od najveće pošasti XX veka.

  • Nacionalne ekonomije u globalizaciji

    04.05.2015 22:36 - Prof. dr Spasoje Tuševljak, doc.dr Marko Đogo

    Globalni procesi su se krajem prošlog stoljeća nezamislivo dinamizirali, što je generisalo optimistička očekivanja.

  • Kako je Rijeka pobijedila Fjume

    03.05.2015 12:08 - Denis Kuljiš

    Prije nekoliko dana, povela se besmislena - revizionistička - rasprava o tome zašto je Rijeka 3. maja zauzeta uz tolike gubitke snaga Jugoslavnske armije. Pošto je grad već bio u okruženju, bez izgleda na uspjeh otpora, pišu u "Novom listu", "nerazumna odluka" njemačkog zapovjednika Luwig Kueblera da pod svaku cijenu izbjegne predaju, dovela je do nepotrebnog gubitka života na obje strane…

  • Teroristi iz našeg sokaka

    29.04.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Eho bezumnih pucnjeva u Zvorniku sve jače se širi Srbijom i regionom. Policajac Dragan Đurić ubijen na poslu, još dvojica ranjena, mrtav napadač, uhapšena dva saučesnika. Sledeći je Beograd, piše štampa, s manje ili više opreza.

Marko Đogo

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.