Džiaozi i kolačići

Marko Đogo - 15.06.2012 17:19

Novinar jednog nedjeljnika iz BiH je prošle sedmice Udruženju ekonomista Republike Srpske poslao sljedeće pitanje: "Nedavno je iz Centralne banke BiH saopšteno da su odštampane nove novčanice konvertibilnih maraka, uz napomenu da je riječ o zamjeni te da ne postoji prijetnja od inflacije. Da li je moguće da se kojim slučajem dogodi neki vid prikrivene inflacije?"

Naš odgovor na gore postavljeno pitanje je bio kategorično ne! Ne postoji mogućnost da CB BiH vrati povučeni novac i time izazove inflaciju (mada inflacije ne bi bilo čak i da to učine budući da privreda pati od hronične nelikvidnosti) jer bi se time prekršio ne samo Zakon o CB BiH (član 2), već i Dejtonski mirovni sporazum (član VII).

Međutim, ovo pitanje me je podsjetilo na jednu neslavnu epizodu iz rane istorije papirnog novca. Naime, jedan od prvih oblik papirnog novca, kineski džiaozi (..), koji je uvela dinastija Song 1023. godine, doživio je neslavnu sudbinu upravo zbog vraćanja povučenih novčanica. Tačnije, dinastija Song je uvela redovnu zamjenu novčanica na svake tri godine, pri čemu je za zamjenu starih novčanica u nove naplaćivala proviziju od 3%. Ipak, to joj nije bilo dovoljno da pokrije sve troškove državnog budžeta pa je počela da vara time što je koristila povučene novčanice za isplate državnih rashoda. Kako se radilo o velikim količinama novca, ubrzo je došlo do inflacije, zbog koje je ovaj novac postao nepopularan i vremenom je povučen iz upotrebe.

Ipak, iza cijele gornje priče krije se jedno jako bitno pitanje koje utiče na prosperitet (ili stagnaciju) svake zemlje. Kako voditi odgovornu monetarnu politiku koja će pomoći razvoju zamlje?

Oni koji su upućeniji u ekonomsku teoriju u mojoj prethodnoj rečenici uočavaju jednu, uslovnu, nelogičnost. Naime, odgovorna monetarna politika i razvoj za mnoge ne idu ruku pod ruku. Tako ekonomska škola monetarista, koja je posljednje tri, četiri decenije dominirala ekonomskom teorijom (i praksom razvijenih zemalja) smatra da se monetarne politika ne treba koristiti za podsticanje privrednog rasta, već da je njen jedini cilj monetarna stabilnost (tj. odsustvo inflacije i nelikvidnosti u privredi) pa će makroekonomska stabilnost predstavljati plodno tlo za privredni razvoj. S druge strane, kejzijanci se od samog svog nastanak zalažu za aktivnu monetarnu politiku, tj. da monetarne vlasti u vremenima kriza štampaju značajne količine novog novca kako bi podstakle tražnju.

Koja je od ovih škola u pravu? Svakako da nije na meni da dam konačnu ocjenu, budući da o ovim pitanjima koplja lome mnogi mnogo bolji ekonomisti od mene. Ipak, moje je mišljenje da su obje škole djelimično u pravu zbog čega konačan odgovor nikada neće biti nađen.

Da bih ovo pojasnio, daću vam primjer iz moje nove knjige "Priča o novcu: novac i monetarna politika kroz istoriju", iz dijela koji se odnosi na monetarne politike monetarnista i kejzijanaca.

"Monetarna politika monetarista uveliko podsjeća na čovjeka koji je sebi zadao da svaki dan pojede tačno određenu količinu kalorija jer je naučno utvrđeno da mu prosječno toliko treba. Monetarna politika kejzijanaca podsjeća na čovjeka koji pored onoga što mu dugoročno treba povremeno uzme poneku čokoladicu 'da prezalogaji'. Kada bi ovaj drugi čovjek stvarno uzimao čokoladice samo kada je umoran, iscrpljen, to bi bilo dobro jer bi mu pomagalo da se brže oporavi. Opasnost nastaje ako stekne naviku da uzima ove najčešće nepotrebne čokoladice svaki dan jer će s vremenom dobiti prekomjerne kilograme (u ekonomiji to je inflacija) te možda zaraditi holesterol i doživjeti srčani udar. Dakle, stvar je u mjeri. Ako je nema, možda bi mu bilo bolje da se držao čvrstih pravila."

I za kraj osnovno pitanje je gdje smo mi (BiH - RS) u cijeloj ovoj priči? Mi smo u situaciji da se držimo čvrstih pravila (Valutnog odbora) jer smo u prošlosti dokazali da nemamo mjere, ali smo trenutno jako umorni i dobro bi nam došla jedna čokoladica (infuzija novca u privredni sistem, prije svega u realni sektor budući da finansijski sektor još ne pati od nelikvidnosti).

(Autor mr Marko Đogo je član Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • »Germanwings«

    30.03.2015 14:20 - Denis Kuljiš

    Što je pošlo krivo pa je došlo do tragedije? U čemu je problem? Zašto je pao avion A320, najsigurniji na svijetu, u floti kompanije Lufthansa, najsigurnije na svijetu? Doduše, avion je pripadao jeftilenskoj diviziji ”Germanwings” no ondje se pridržavaju posve istih vrhunskih procedura održavanja zrakoplova i školovanja posada, samo što lete s manje frekventnih, pokrajinskih aerodroma i pružaju skromniju podvorbu na svojim letovima.

  • Pravosuđe i mandati

    29.03.2015 19:40 - Branko Perić

    Godine 2007. boravio sam nekoliko dana u službenoj posjeti Ministarstvu pravde Francuske. Protokolarni raspored uključivao je i posjetu Vrhovnom sudu Francuske. Predsjednik suda primio me ujutru, u 7.15 časova. U ogromnom zdanju Vrhovnog suda nije bilo žive duše. Radni dan je počinjao u osam sati.

  • Izbori se, izbori su opet

    25.03.2015 19:16 - Jelka Jovanović

    U Srbiji su samo dve stvari konstanta - reforme i izbori! Ponekad idu paralelno, nekad se pretiču i dotiču, nekad seku, ali uvek su tu negde skupa; vrebaju se i vrbuju uzajamno.

  • Početak demontaže titoizma u Hrvatskoj

    23.03.2015 19:00 - Nino Raspudić

    Iz perspektive BiH, zemlje koja je sretna ako u godinu dana nakon izbora uopće formira vlast, Hrvatska se može činiti blaženom državom. Članica NATO-a i EU u kojoj je glavni predmet rasprave treba li bista Josipa Broza Tita i dalje stajati u uredu predsjednice djeluje kao zemlja slatkih briga. No, stvar nije tako jednostavna.

  • Kako je upropaštena »Croatia«

    22.03.2015 13:12 - Denis Kuljiš

    ”Croatia Airlines” i ”Air Serbia” objavili su financijska izvješća za prošlu godinu. Na prvi pogled – izjednačen rezultat. Direktor ”Croatije” Krešimir Kučko prijavio je 7,8 mlijuna kuna dobiti, a direktor kompanije ”Air Serbia”, Dane Kondić, profit od 2,7 milijuna eura. No, u stvarnosti, rezultat i poslovanje dviju kompanija isto je toliko različito koliko i dvojica ljudi koji im stoje na čelu.

  • Aneksija Krima je ilegalan čin

    18.03.2015 20:00 - Velika Britanija

    Prije tačno godinu dana Kremlj je pomogao organizovati nelegalan i nelegitiman "referendum" na Krimu, koji je kulminirao ruskom aneksijom Krima, nasilnim prekrajanjem granica Evrope i produbljivanjem krize u istočnoj Ukrajini.

  • Šahin i šest sokolova

    18.03.2015 17:44 - Jelka Jovanović

    Bio je taj petak 13. mart zaista težak dan - otpočeo je vešću da je taksista ubijen iz automatske puške u naselju Padinska Skela, a tokom dana je utvrđeno da je bezumnik likvidirao i mogućeg svedoka, čoveka koji je stao da pomogne nevoljnicima.

  • Kako zatući »zmiju«

    11.03.2015 19:40 - Jelka Jovanović

    Brankica Stanković je zatražila od policije da joj ukine obezbeđenje koje je već godinama štiti zbog otvorenih pretnji huligana. To što ustaje i budi se sa refrenom rugalice "Otrovna si kao zmija, proći ćeš kao Ćuruvija", javno promovisane na utakmicama, nije je odvratilo od zahteva.

  • Pečat iznad popečatelja

    10.03.2015 18:35 - Goran Šaula

    Možda bi konstruktivan doprinos polemici o književnoj sceni koja se povela u zadnje vrijeme (kad pročitam neke od tekstova, zbilja mi se učini da je zadnje vrijeme za knjigu) prije mogla biti tema o višegodišnjem ignorisanju nekih pjesnika, nego isprazno nadgornjavanje ko je trebalo, a ko nije trebalo da dobije neku književnu nagradu.

  • Jao Bandiću i Europskom parlamentu

    09.03.2015 19:40 - Nino Raspudić

    Dva velika neprijatelja "Bosne" prošlog tjedna su, što bi rekao jedan od njenih najvećih zaštitnika Željko Komšić, "dobili po prstima i po nosu": zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i Europski parlament.

  • Majmuni i ljudi

    08.03.2015 19:37 - Minja Šuković

    Nažalost, živimo u zemlji gdje je velika senzacija to što na nedavno odigranom teniskom meču u Kraljevu hrvatska himna nije izviždana i što je svaki bolji potez hrvatskih igrača propraćen aplauzom.

  • Etika hapšenja

    05.03.2015 16:44 - Branko Perić

    Negdje početkom 2008. godine u Beogradu su televizijske kamere pratile hapšenje i privođenje sa lisicama na rukama fudbalske legende Dragana Džajića.

  • Ezop je kriv

    04.03.2015 16:32 - Jelka Jovanović

    Da znameniti Ezop davno, davno pre nove ere nije smislio basnu o vrednom mravu i lenjom cvrčku svima bi danas bilo lakše.

Marko Đogo

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.