Džiaozi i kolačići

Marko Đogo - 15.06.2012 17:19

Novinar jednog nedjeljnika iz BiH je prošle sedmice Udruženju ekonomista Republike Srpske poslao sljedeće pitanje: "Nedavno je iz Centralne banke BiH saopšteno da su odštampane nove novčanice konvertibilnih maraka, uz napomenu da je riječ o zamjeni te da ne postoji prijetnja od inflacije. Da li je moguće da se kojim slučajem dogodi neki vid prikrivene inflacije?"

Naš odgovor na gore postavljeno pitanje je bio kategorično ne! Ne postoji mogućnost da CB BiH vrati povučeni novac i time izazove inflaciju (mada inflacije ne bi bilo čak i da to učine budući da privreda pati od hronične nelikvidnosti) jer bi se time prekršio ne samo Zakon o CB BiH (član 2), već i Dejtonski mirovni sporazum (član VII).

Međutim, ovo pitanje me je podsjetilo na jednu neslavnu epizodu iz rane istorije papirnog novca. Naime, jedan od prvih oblik papirnog novca, kineski džiaozi (..), koji je uvela dinastija Song 1023. godine, doživio je neslavnu sudbinu upravo zbog vraćanja povučenih novčanica. Tačnije, dinastija Song je uvela redovnu zamjenu novčanica na svake tri godine, pri čemu je za zamjenu starih novčanica u nove naplaćivala proviziju od 3%. Ipak, to joj nije bilo dovoljno da pokrije sve troškove državnog budžeta pa je počela da vara time što je koristila povučene novčanice za isplate državnih rashoda. Kako se radilo o velikim količinama novca, ubrzo je došlo do inflacije, zbog koje je ovaj novac postao nepopularan i vremenom je povučen iz upotrebe.

Ipak, iza cijele gornje priče krije se jedno jako bitno pitanje koje utiče na prosperitet (ili stagnaciju) svake zemlje. Kako voditi odgovornu monetarnu politiku koja će pomoći razvoju zamlje?

Oni koji su upućeniji u ekonomsku teoriju u mojoj prethodnoj rečenici uočavaju jednu, uslovnu, nelogičnost. Naime, odgovorna monetarna politika i razvoj za mnoge ne idu ruku pod ruku. Tako ekonomska škola monetarista, koja je posljednje tri, četiri decenije dominirala ekonomskom teorijom (i praksom razvijenih zemalja) smatra da se monetarne politika ne treba koristiti za podsticanje privrednog rasta, već da je njen jedini cilj monetarna stabilnost (tj. odsustvo inflacije i nelikvidnosti u privredi) pa će makroekonomska stabilnost predstavljati plodno tlo za privredni razvoj. S druge strane, kejzijanci se od samog svog nastanak zalažu za aktivnu monetarnu politiku, tj. da monetarne vlasti u vremenima kriza štampaju značajne količine novog novca kako bi podstakle tražnju.

Koja je od ovih škola u pravu? Svakako da nije na meni da dam konačnu ocjenu, budući da o ovim pitanjima koplja lome mnogi mnogo bolji ekonomisti od mene. Ipak, moje je mišljenje da su obje škole djelimično u pravu zbog čega konačan odgovor nikada neće biti nađen.

Da bih ovo pojasnio, daću vam primjer iz moje nove knjige "Priča o novcu: novac i monetarna politika kroz istoriju", iz dijela koji se odnosi na monetarne politike monetarnista i kejzijanaca.

"Monetarna politika monetarista uveliko podsjeća na čovjeka koji je sebi zadao da svaki dan pojede tačno određenu količinu kalorija jer je naučno utvrđeno da mu prosječno toliko treba. Monetarna politika kejzijanaca podsjeća na čovjeka koji pored onoga što mu dugoročno treba povremeno uzme poneku čokoladicu 'da prezalogaji'. Kada bi ovaj drugi čovjek stvarno uzimao čokoladice samo kada je umoran, iscrpljen, to bi bilo dobro jer bi mu pomagalo da se brže oporavi. Opasnost nastaje ako stekne naviku da uzima ove najčešće nepotrebne čokoladice svaki dan jer će s vremenom dobiti prekomjerne kilograme (u ekonomiji to je inflacija) te možda zaraditi holesterol i doživjeti srčani udar. Dakle, stvar je u mjeri. Ako je nema, možda bi mu bilo bolje da se držao čvrstih pravila."

I za kraj osnovno pitanje je gdje smo mi (BiH - RS) u cijeloj ovoj priči? Mi smo u situaciji da se držimo čvrstih pravila (Valutnog odbora) jer smo u prošlosti dokazali da nemamo mjere, ali smo trenutno jako umorni i dobro bi nam došla jedna čokoladica (infuzija novca u privredni sistem, prije svega u realni sektor budući da finansijski sektor još ne pati od nelikvidnosti).

(Autor mr Marko Đogo je član Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Sukob na hrvatskoj ljevici (I)

    27.01.2015 17:30 - Denis Kuljiš

    Kad su se, zapravo, zavadili Ivo Josipović i Zoki Milanović?

  • Stručni saradnik za nadzor Facebooka - tri izvršioca

    27.01.2015 17:29 - Boris Bajić

    Nije daleko dan, cijenjeni čitaoci, najsjajniji od svih dana u analima ove otadžbine nad otadžbinama, kada će državnici iz inostranstva dolaziti u Republiku Srpsku da traže savjet, pomoć, uputstvo ili sugestiju od snažnih i srčanih žena i muškaraca koji Republikom Srpskom nesebično vladaju.

  • Diskriminacija po Ustavu

    26.01.2015 17:02 - Branko Perić

    Uskoro će se navršiti 12 godina kako nema Srba na čelu najviših pravosudnih institucija u Republici Srpskoj. Prvi čovjek Vrhovnog suda RS je u dva mandata Hrvat (Želimir Barić). Na čelu Republičkog tužilaštva je Bošnjak (Mahmut Švraka). Prije njega tužilačku organizaciju je vodio tužilac iz reda ostalih (Amor Bukić). Predsjednik Ustavnog suda RS je u dva uzastopna mandata bio Hrvat (Mirko Zovko). Prije godinu dana zamijenio ga je Džerard Selman (iz reda Bošnjaka).

  • Lihvarski krediti iliti stradanje modernih Frankopana

    26.01.2015 17:00 - Nino Raspudić

    Top tema zadnjih dana u Hrvatskoj su lihvarski krediti u švicarskim francima koji su o jadu zabavili oko 60.000 ljudi direktno, a posredno barem tri-četiri puta više, jer stradavaju čitave obitelji.

  • Mrski SDP i još mrži SNSD

    22.01.2015 17:14 - Nihada Hasić

    Pobjednici izbora u Federaciji BiH ne znaju šta bi sa svojom pobjedom. Niti mogu samostalno sklopiti sve kocke mozaika nove vlasti, niti mogu javno priznati da će im, ipak, trebati pomoć poraženih političkih snaga.

  • Slike po Kolindi

    21.01.2015 19:40 - Jelka Jovanović

    Buran vikend je za nama, ali između "Trepče" i "Informera" nema dvoumljenja, tim pre što su i rudarski gigant i medijski monstrum i dalje u našem dvorištu.

  • Pravda izgubljena u suđenju

    19.01.2015 16:34 - Branko Perić

    Mediji su nedavno objavili vijest da je Ramiz Džaferović, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, drugi put oslobođen optužbe za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koje je počinio kao direktor Poreske uprave Federacije BiH 1997. i 1999. godine. Usput, mediji nisu propustili da obavijeste javnost da krivični postupak protiv Džaferovića traje punih 17 godina!

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (III)

    18.01.2015 19:30 - Denis Kuljiš

    Gabrić je u stranku kooptirao bivšu hadezeovsku premijerku Jadranku Kosor, koju je Josipović prethodno preparirao, pokazavši do koje mjere ne razumije izborno tijelo i politiku - nju mrze ljevičari, jer je hadezeovska, a desničari, jer ih je izdala i prešla neprijatelju.

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (II)

    16.01.2015 19:40 - Denis Kuljiš

    Sa stajališta zdravog razuma cijela ova pravničko-politička konstrukcija, naravno, djeluje već na prvi pogled umobolno, jer su zločini izvršeni u interregnumu, u ime države koja je nastajala ustrojavanjem vojske koja je, valjda, vodila ratne operacije - ili je sve ono što se tada događalo na terenu bila obična pijana terevenka nekih lokalnih bandita?

  • BiH i terorizam

    16.01.2015 19:30 - Branko Perić

    Terorizam je ozbiljno uzdrmao Evropu. Još nije jasno kakve će posljedice imati terorističko bezumlje u Parizu. Jedno je sigurno: ništa više neće biti kao prije. Evropske vrijednosti su potkopane. Ljudska prava i slobode, posebno. Evropom će se kao kuga širiti ksenofobija i šovinizam. Moglo bi se reći da Evropi prijeti balkanizacija.

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (I)

    15.01.2015 19:30 - Denis Kuljiš

    Poslije više od četiri godine vijećanja, hrvatski Ustavni sud donio je odluku što Branimiru Glavašu omogućuje da s robije izađe na slobodu. Zašto?

  • Smrt u medijima

    14.01.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Ko o čemu baba o uštipcima. Više volim o boraniji, pošto je moja pokojna Rajka toliko volela boraniju da je da pitanje: "Baba, šta da ti donesem", uvek odgovarala: "Buraniju!" Verujem da i na levoj obali Drine znaju šta je to i da je to češće buranija nego boranija. Pa, kao i moja Rajka, ja opet o boraniji. Medijima.

  • Kako je Hrvatska dobila prvu predsjednicu

    12.01.2015 16:54 - Nino Raspudić

    Kolinda Grabar Kitarović, kandidatkinja HDZ-ove koalicije, pobjednica je predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

  • Šest poziva, monstrum i bomba

    11.01.2015 16:37 - Boris Bajić

    Šest puta.

  • Slatka mafija

    05.01.2015 18:34 - Jelka Jovanović

    Slatka, mala, sa malinama, napravljena u obliku srca. I za smešne pare.

Marko Đogo

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.