Kolumne

Energetska politika i izvoz krompira na evropsko tržište

Zadnjih dana u medijima su učestale informacije o ponovnom uvođenju sankcija Bosni i Hercegovini od strane Energetske zajednice jugoistočne Evrope zbog neusvajanja "energetskog zakona" na nivou BiH, odnosno neimplementacije Trećeg energetskog paketa Evropske unije i obaveza koje proističu iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Pri tom, spominju se navodne milionske štete koje će Bosna i Hercegovina pretrpjeti zbog neusvajanja zakona o energetici na nivou BiH.

Zanimljivo je da je Bosna i Hercegovina prije godinu i po već bila pod "sankcijama" Energetske zajednice iz istih razloga i da te sankcije nisu imale nikavog suštinskog uticaja na ekonomiju Republike Srpske i Federacije BiH. Odluka Ministarskog savjeta Energetske zajednice jugoistočne Evrope od 16.10.2015. godine poziva se na član 92. Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i u skladu s tim suspendovala je pravo glasa predstavnicima Bosne i Hercegovine u tijelima Energetske zajednice, osporila prisustvo sastancima i plaćanje putnih troškova za delegacije iz Bosne i Hercegovine i sl. Indirektno, Energetska zajednica je mogla otkazati svoju podršku nekim projektima u energetskom sektoru koji se finansiraju iz evropskih fondova, ali finansiranje takvih projekata (od kojih na listi ionako nema onih od interesa za Republiku Srpsku) samo manjim dijelom zavisi od preporuka Energetske zajednice, a više od finansijske održivosti istih.

Iz svega navedenog sasvim je jasno da navodi o milionskim štetama koje će Republika Srpska i Bosna i Hercegovina pretrpjeti zbog uvođenja sankcija Energetske zajednice ne odgovaraju istini.

Sa druge strane, dobro bi bilo vidjeti čega se Republika Srpska odriče u zamjenu za ove, suštinski nepostojeće, sankcije.

Sekretarijat Energetske zajednice na čelu sa Janezom Kopačem je u više navrata davao prijedloge zakona o gasu na nivou BiH. Bez obzira na primjedbe od strane predstavnika Republike Srpske, uz manje kozmetičke izmjene, u svim Kopačevim prijedlozima jedna činjenica je ostala konstanta, a to je prenošenje nadležnosti Republike Srpske u sektoru energetike na nivo BiH. Ovaj prenos nadležnosti bi trebalo da se izvede kroz funkciju "državnog regulatora za energetiku", koji bi imao ovlaštenja ne samo da reguliše osnovna pitanja u sektoru energetike, već i da projektuje i vodi "državnu" energetsku politiku BiH, a sve u suprotnosti s Ustavom BiH i Ustavom Republike Srpske. Takva rješenja su sadržana i u posljednjem prijedlogu zakona od strane Sekretarijata Energetske zajednice, za čije se neusvajanje prijeti sankcijama.

Najosjetljivije pitanje u zakonu jeste pitanje kontrole i planiranja gasne mreže u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Novim zakonskim rješenjem se entitetska ministarstva, regulator i energetski subjekti isključuju iz procesa odlučivanja o razvoju vlastite gasne mreže, a odlučivanje se u krajnjoj instanci prepušta "državnom" regulatoru uz saglasnost Energetske zajednice i u skladu s njenim razvojnim planovima, iako se u samom tekstu Ugovora o uspostavi Energetske zajednice u članu 8. kaže: "Ništa u ovom ugovoru neće uticati na prava strane da utvrdi uslove za eksploataciju svojih energetskih resursa, njen izbor između raznih energetskih izvora i opštu strukturu njene energetske opskrbe." Državni regulator bi, s ovlašćenjima koja mu daje Kopačev prijedlog zakona, bio produžena ruka Sekretarijata Energetske zajednice, a bez saglasnosti entitetskih ministarstava ili entitetskih regulatora. Sasvim je jasno da bi Republika Srpska pristajanjem na ovakav prijedlog zakona izgubila ne samo nadležnosti u sektoru energetike, već i mogućnost da zaustavi neke od nedobronamjernih geopolitičkih projekata iz susjednih država, koje bi je učinile energetski, ekonomski i politički zavisnom. Najbolji primjer za to je gasovod Slobodnica (Hrvatska) - Brod - Zenica, za koji je Energetska zajednica već iskazala podršku, a koji nije predviđen razvojnim planovima Republike Srpske. Nasuprot namjeri Hrvatske da svoje prazne gasovode preusmjeri prema BiH i nastupi u ulozi gasnog snabdjevača i monopoliste, Republika Srpska razvoj svog gasnog sektora bazira na izgradnji gasovoda iz pravca Srbije i direktnoj isporuci prirodnog gasa od strane partnera u Ruskoj Federaciji.

Odvojenost energetskih sektora Republike Srpske i Federacije BiH ne samo da je činjenica koja proizilazi iz Ustava Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, već i sam Sekretarijat Energetske zajednice u svojim službenim dokumentima, npr. godišnjem izvještaju, uvijek odvojeno prikazuje napredak energetskog sektora Republike Srpske i Federacije BiH, pri čemu već nekoliko godina unazad konstatuje znatno brži napredak Republike Srpske u odnosu na Federaciju BiH u usvajanju evropske regulative. Pri tom, treba naglasiti da Treći energetski paket Evropske unije, na koji se pozivaju g. Kopač i Sekretarijat Energetske zajednice, uopšte ne prejudicira načine unutrašnjeg uređenja regulatornih nadležnosti u energetici i ostavlja otvorenim mogućnost organizacije regulatora na način da se ispoštuju ustavna uređenja država. Primjer takve organizacije vidljiv je i u nekim starim članicama Evropske unije, kao što je npr. nezavisnost regulatora Sjeverne Irske u odnosu na regulatora Ujedinjenog Kraljevstva, što proističe iz posebnog ustavnog statusa Sjeverne Irske.

Na kraju, mogli bismo zaključiti da se od Republike Srpske očekuje da u zamjenu za učešće i putne troškove delegacije BiH na sastancima Energetske zajednice žrtvuje nezavisnost vlastitog gasnog sektora i da još jednu ustavnu nadležnost prenese na nivo BiH.

Učestalim izjavama, većinom u federalnim medijima, Ministarstvo spoljne trgovine BiH stvara atmosferu koja se može usporediti samo s istorijskim uspjehom otvaranja evropskog tržišta za krompir proizveden u BiH i eventualnim izvozom mlijeka u Hrvatsku.

Efekti takve politike vidljivi su kroz potpuno otvorena vrata tržišta BiH za visokosubvencionisanu evropsku agrarnu proizvodnju.

*autor je direktor "Gas-Res" d.o.o.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije