Kolumne

Evropa ne može bez nas

Mevlut Čavušoglu
Mevlut Čavušoglu

Urbani mitovi su se uvukli u evropske javne rasprave o Turskoj. S vremena na vrijeme potrebno je razjasniti neke od njih. Dopustite mi da to učinim u vezi sa pet ključnih pitanja.

Sirija: Turska je učinila sve kako bi postigla tri cilja. Prvo, ona predvodi napore za ublažavanje humanitarne katastrofe. Broj sirijskih izbjeglica premašuje 5,5 miliona (ili pet gradova veličine Birmingema) i većina ih je našla utočište u Turskoj. Postali smo prvi u cijelom svijetu po trošenju na humanitarnu pomoć po glavi stanovnika.

Drugo, poduzimamo inicijativu da terorističkim subjektima uskratimo bilo kakav prostor u Siriji. Turska koristi silu i protiv kurdskog PKK/YPG-a i protiv DAESH-a pridavajući pritom maksimalnu pažnju da se ne našteti civilima. Nastavićemo razotkrivati tamnu propagandu koja ima za cilj obmanuti javno mnjenje o ulozi Turske u Siriji. Također smo razotkrili dosluh među terorističkim mrežama, poput onoga da teroristi PKK/YPG-a tvrde da se bore protiv DAESH-a, pritom im dopuštajući da se slobodno kreću.

Treće, Turska vrijedno radi na iznalaženju političkog rješenja. Od razgovora u Astani do kongresa u Sočiju, Turska je bila na strani iznalaženja političkog rješenja za sirijski ćorsokak na ženevskim razgovorima pod vođstvom UN-a, koje bi bilo utemeljeno na teritorijalnom integritetu Sirije i koje bi odražavalo volju sirijskog naroda.

Operacija "Maslinova grana" koju je Turska pokrenula ima za cilj, uz zaštitu svojih građana, da prokrči put ka miru poduzimanjem akcija protiv terorističkih subjekata koji predstavljaju prijetnju teritorijalnom integritetu Sirije. Borba protiv DAESHA-a ne smije značiti da se ne borimo i protiv drugih terorista. Od SAD i drugih tražimo da prestanu naoružavati PKK/YPG.

Bliski istok: Ova regija se nalazi u evropskom susjedstvu i hitno joj je potrebno sveobuhvatno pomirenje. Evropa je pronašla mir kada smo sredinom sedamdesetih u Helsinkiju priznali nepovredivost granica u Evropi i obavezali se na poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Za izgradnju mira Bliskom istoku je takav jedan ugovor potreban sada više nego ikada prije.

Nacionalne države su pod napadom transnacionalnih snaga od kojih su neke benigne, a neke, poput separatizma, sektaštva i terorizma, veoma štetne. Potrebno je osnažiti otpornost nacionalnih država protiv takvih štetnih sila. Ovo je, a ne beskrajan raspad država, formula za sigurnost i prosperitet svih u regiji, a i šire. Regija treba jedan poredak koji je autohton i koji podrazumijeva postojeće granice, uključujući i državu za Palestince, kako je odredio UN prije sedam desetljeća.

Temeljna orijentacija Turske: Turska je jedan snažan, odlučan i aktivan NATO saveznik i jedna demokratija koja filtrira brojne opasnosti prije nego što mogu doći do Evrope. Kao takva, Turska je važan organ evropskog i transatlantskog tijela. Istina je da moj narod nije zadovoljan stavovima nekih saveznika vezano za nekoliko tema. Iako postoji jedinstvo u raznolikosti, moramo se zaustaviti prije nego što od raznolikosti dospijemo do neslaganja i pokazati uzajamnu (a ne jednostranu) solidarnost.

Članstvo Turske u EU: Ovo je na dobrobit svih, a tempo ne kontrolira Turska, već EU. Ali, hajde da podesimo optiku kako valja: bez Turske Evropa će ostati izložena i ranjiva. I u ekonomskom smislu, Turska je vrijednost zahvaljujući ekonomiji čiji je rast na nivou koji bi svaka evropska zemlja voljela imati. Stoga je ideja da će Turska biti teret EU pogrešna.

Prikladnije bi bilo pripremiti naše građane na mogućnost turskog članstva, nego popuštati ekstremistima koji prijete da redefiniraju politički centar u previše evropskih zemalja. Zaštita demokratije, mira i prosperiteta zavisiće od toga kako se Evropa bori s lutanjem do ekstrema, a Turska je dio rješenja. Režim liberalizacije viza prvi je korak naprijed koji treba poduzeti.

Demokratija u Turskoj: Prije samo 20 mjeseci grupa fanatika pokušala je silom srušiti demokratiju u Turskoj. U epskom sukobu turski narod i država porazili su ovaj pokušaj od strane jednog novog oblika terorističke organizacije po imenu FETÖ.

Turski narod želi živjeti u demokratskoj zemlji. Sada prolazimo kroz neophodnu fazu u kojoj obezbjeđujemo da se članovi FETÖ-a, uključujući i spavače, uklone sa svih položaja moći u državnim organima, medijima, poslovnim i akademskim krugovima. Ovo je bolan proces, ali djelujemo strogo unutar granica zakona. Mehanizmi za preispitivanje odluka su na snazi. Sve to u trenutku kada se istovremeno borimo s drugim teroristima preko granice. Vanredno stanje će prestati čim ne bude potrebe za njim, i kada se to desi niko neće biti sretniji od naše vlade.

U današnjem vremenu informacije i dezinformacije koje u neviđenim količinama teku u svim smjerovima zbunjuju čak i mudre ljude. Međutim, vrijeme je da prevaziđemo takve konfuzije, da svi iznova osnažimo naše kontakte i procese na svim nivoima i pokažemo uzajamnu solidarnost.

 (Autor je ministar spoljnih poslova Turske)

(Kolumna originalno objavljena u "Telegraphu" 2. marta 2018. godine)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije