Identitet

Milan Grubor - 04.04.2012 17:46

Jedna od teorija kaže da tri grupe svojom interakcijom formiraju identitet. Prvu grupu čini porijeklo i tradicija koju osoba nosi iz porodice. Konkretno rečeno to su vrijednosti kojima su nas naši stari učili. I one se nalaze u religiji, jeziku i, recimo, istoriji.

Druga grupa je referentna jer je sačinjavaju popularnosti i vrijednosti doba u kojem živimo. Tu su institucije i mediji preko kojih se suočavamo sa modernim dobom. Univerzitet, privreda, ekomomija, televizija, film, Internet, moda, estrada i javno mjenje.

Posljednju grupu karakteriše pripadnost društvenoj grupi ili zajednici. Tačnije ona se odnosi na okruženje gdje radimo i gdje provodimo najviše vremena. Interakcijom ovih grupa formira se identitet pojedinca ili grupe.

Uzmimo, recimo, jednog pojedinca u Njemačkoj, čiji su roditelji našeg porijekla. On je kod kuće učen našim vrijednostima i tradicijama. Živi u Gelzenkirhenu, navija za Šalke, ima njemački pasoš, gleda RTL i DSF i sve tako redom. Djevojka mu je Njemica (turskog porijekla). Radi u "Lufthanzu". Njegov njemački nije savršen. Druži se sa svojim vršnjacima porijeklom iz bivše Juge. Njega Nijemci ne vide kao svog, a kada dođe u zavičaj onda ga komšije iz milja (i pakosti) zovu Švabo. Jasno je da njegov identitet nije zavičajni niti je njemački.

Ili uzmimo studenta iz Banjaluke koji je dugo bio pod staklenim zvonom i iz njega je direktno poslat na Beogradski univerzitet i tamo se suočava sa određenim dostignućima u naučnom i svakom drugom smislu. Pa onda ide drugi ešalon - kao recimo Strahinjića bana ili Obilićev venac. Te se on vrati u Borik i nekako mu je sad Banjaluka mala i ljudi neopušteni. U svakom slučaju postaje mu jasnije da se on mijenja kao i da se mijenja ono što je nekad smatrao svojim. Promjena njegovog identiteta ga dovodi u dvojbu ili će novo da u potpunosti prihvati i zaboravi svoje u Boriku ili će sve to novo da odbaci i da se vrati kući.

Naposljetku, uzmimo narod koji je dugo bio u izolaciji, jer sve ranije navedeno može biti primijenjeno i na grupu. Narod, po uključivanju u tokove, po običaju kreće naprijed bez znanja ponosan na svoju riznicu tradicije. I onda doživi razočarenje kad shvati da tradicija nije suština ima, a još više ga zaboli velik nivo ingorisanja nove pridošlice. Da konkretizujem, narod ulaskom u slobodnu trku vidi da mu njegova tradicija nije dovoljna da preživi, jer  upravo tradicija nije antimodernizam zato što je nastajala u srazu identiteta i modernog vijekovima prije. Onda se javlja u jednom dijelu misticizam koji kaže da je tradicija jedino što nam treba i da se od nje živi. I da će ova ludnica brzine i informacija svakako propasti. Mi samo treba da pričekamo. Druga opcija koja se javlja je ta da svu tradiciju i identitet rasturimo i  "rasperimo", što bi rekli Lijevčani, te da bezrezervno prihvatimo ovo novo.

Da se vratimo na početak, obratimo posebnu pažnju na drugu grupu koja formira identitet jer je upravo referentna grupa veoma nestalna i izrazito promjenljiva, jer zavisi, na neki način, od mejn strima i kao takva ona sadrži najveći potencijal promjene našeg identiteta. Ona je taj svijet sa kojim se suočavamo. To je ta promjena koja muči protagoniste ove kolumne.

Promjene na globalnom nivou, koje su se posljednih godina dešavale, su imale ogroman uticaj na naš identitet. One se pojednostavljeno mogu opisati kao prelazak sa jedne tradicionalne industrijske ekonomije na informatičku ekonomiju zasnovanu na znanju što je dovelo do ubrzanja u komunikaciji.

Tu globalnu promjenu smo dočekali u dvostrukoj transformaciji - kako u poslijeratnoj tako i u transformaciji iz bivšeg komunističkog u savremene sisteme s manjkom znanja.

Jasno je da su međunarodni tokovi i moderno doba kao klima. Ne možemo da im umaknemo već ostaje samo da se prilagodimo. Pošto spoljne uslove možda i ne možemo mijenjati, ali unutrašnje sigurno možemo.

Suština upravo leži u načinu prilagođavanja i načinu na koji se suočavamo sa promjenama oko nas. Naš način kako se ponašamo u srazu sa rastućim složenostima društva je direkto odgovoran za očuvanje naše tradicije, jezika, religije tj. vrijednosti koje danas njegujemo. Očuvanje našeg identita je naša stvar i naša odgovornost.

Zato je potreban pozitivan i proaktivan odnos prema stvarnosti. Naša jedina šansa je znanje jer se samo znanjem možemo prilagoditi promjenama oko nas ne gubeći vlastiti identitet. Kvalifikacija i struka je najveći kapital. Učešće u svjetskom bogatstvu 21. vijeka ili dionica koja je neotuđiva jeste znanje i kvalifikacija. Jednog društva ili jednog pojedinca. Učešće u bogatstvu, ali i u identitetu.

Znanjem možemo da izvršimo neminovne i neophodne promjene što će za posljedicu imati situaciju da u budućnosti ne dođemo u poziciju da nam je ugrožen identitet, niti u poziciju da nam identitet onemogućava budućnost.

Sve nas ovo vodi činjenici da je identitet proces koji traje u očitavanju ranije pomenute tri grupe. On je živ i vitalan i nije stvar prošlosti. Već stvar potrebe. Da bismo lakše prebrodili poteškoće i izazove koje nas očekuju i grupno i pojedinačno, neophodno je da razvijamo svoj identitet uvijek imajući na umu znanje sticano vijekovima koje su nam prenijele naše starine.

Ignorisanje i izolacionizam u susretu sa rastućim složenostima je korak u smjeru gubitka identiteta kao mehanizma preživljavanja jer će, htjeli mi to ili ne, nečinjenje u tom slučaju biti jednako odricanju od svog identiteta jer on nije zagarantovana stvar.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Povratak otpisanih

    01.10.2014 16:59 - Jelka Jovanović

    Mirjana Marković, supruga nekadašnjeg jugoslovenskog i srpskog predsednika Slobodana Miloševića, uskoro više neće biti na crnoj listi Evropske unije.

  • Deset šefova balkanske kuhinje (II)

    30.09.2014 17:21 - Denis Kuljiš

    U Srbiji se na kraju dogodila prilično regularna tranzicija vlasti - predsjednika koji je upravljao strankom zamijenio je predsjednik koji je stranku prepustio premijeru.

  • Deset šefova balkanske kuhinje

    29.09.2014 16:59 - Denis Kuljiš

    Zašto sve slabašne državice Balkana imaju tako jake predsjednike?

  • Donatori u kampanji

    28.09.2014 18:26 - Nihada Hasić

    Vlada SAD u poratnom periodu, prvenstveno putem USAID-a, osigurala je više od 1,6 milijardi dolara pomoći namijenjene ekonomskom, demokratskom i društvenom napretku BiH.

  • I kriza i gej, ma OK

    24.09.2014 17:59 - Jelka Jovanović

    Poslednja septembarska sedmica u Srbiji prolazi u znaku teške krize. Političke, mada je reč o dve odvojene; jedna je pretežno ekonomska sa setom mera usmerenih na štednju, a druga više moralno-tradicijska povodom Parade ponosa.

  • Koga danas u Sarajevu voli Amerika, a tko voli nju?

    22.09.2014 17:01 - Nino Raspudić

    Veliki jadi spopali su ovih dana dojučerašnje američke miljenike u BiH. Nakon što je gotovo dva desetljeća uživao u figuri američkog mezimca, Zlatko Lagumdžija je "vidio svog bloga."

  • Kapitalizam na Balkanu

    22.09.2014 12:02 - Denis Kuljiš

    Srpski premijer Vučić predstavio je 14.rujna reformske mjere koje, koncipirane praktičnim umom, kao posve realan i realistički politički plan, imaju gotovo historijske reperkusije. Pokazuje, naime da je i na Balkanu moguće dobiti popularnu podršku za restrukturiranje propale ekonomije državnog socijalizma!

  • Lažni patriotizam

    18.09.2014 17:36 - Srđan Barašin

    U stvarnom životu patriotizam je niz pozitivnih osjećanja koja se vežu za jezik, kulturu, naciju i državu. Kod nas, patriotizam je nešto sasvim drugo. Prije svega predstavlja niz, nažalost, negativnih osjećanja prema drugima, visok stepen paranoje u društvenoj svijesti i strah od boljeg života.

  • Voda nešto nosi

    17.09.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Naslov je pozajmljen od Zilahija; stvarnost je mnogo surovija od kultne knjige. Četiri meseca posle katastrofalnih poplava koje su direktno ili indiretno odnele 57 života u Srbiji i nanele materijalnu štetu koja se meri, opet direktno ili indirektno, sa dve milijarde evra, deo Srbije ponovo je pod teškom bujičnom vodom.

  • Beograd na vodi

    11.09.2014 17:06 - Denis Kuljiš

    Zgrada SIV-a, odnosno Palata Federacije, apsurdno je veliko zdanje na beogradskoj dunavskoj obali. Počela se graditi 1947. godine, a i danas je, pod imenom Palata Srbije, najveća zgrada u državi. Pod istim su krovom 744 kancelarije. U doba staljinskog gigantizma, taj golemi dunavski Pentagon nije se podizao kao administrativno središte Jugoslavije, nego kao - upravna zgrada Balkanske federacije! Nije se još znalo dokle će dosezati granice Titove države: njegovi su generali do tada zauzeli Trst, Solun i Tiranu.

  • Pusto legalno

    10.09.2014 17:09 - Jelka Jovanović

    Još se nije slegla bruka zbog tzv. smrdljivih zgrada, a nova građevinska afera talasa Beograd.

  • Intelektualna elita, iliti l´art pour l´art

    09.09.2014 16:58 - Boris Bajić

    Pred svaki ozbiljniji događaj u zemlji, radilo se o izborima, otvaranju kakve kulturno-umjetničke ustanove, Ćaninom koncertu ili nečemu četvrtom, raste potreba za upotrebom fraze "intelektualna elita". Jedni od intelektualne elite traže potvrdu, drugi joj upućuju kritiku, a trećima se prosto dopada ta sintagma, pa je iz estetskih razloga guraju i gdje treba i gdje ne treba.

  • Epohalni referendum o promjeni izbornog sustava

    08.09.2014 17:07 - Nino Raspudić

    U sjeni predsjedničke kampanje koja još službeno nije započela, a koju su mediji već izrežirali kao sraz dva kandidata, aktualnog predsjednika i kandidata SDP-a Ive Josipovića i HDZ-ove Kolinde Grabar-Kitarović, u Hrvatskoj se iza brda valja nešto što bi moglo dugoročno radikalno izmijeniti političku scenu u Hrvatskoj i promijeniti logiku kadroviranja po kojoj su do sada funkcionirale političke stranke.

  • Tri strašne priče i četvrta

    03.09.2014 18:25 - Jelka Jovanović

    TAKSISTA: Beogradski taksista ubio je iz pištolja muškarca (37) zbog neregulisanog računa za vožnju od 800 dinara ili preračunato sedam evra.

Milan Grubor

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.