Kolumne

Identitet

Milan Grubor - 04.04.2012 17:46

Jedna od teorija kaže da tri grupe svojom interakcijom formiraju identitet. Prvu grupu čini porijeklo i tradicija koju osoba nosi iz porodice. Konkretno rečeno to su vrijednosti kojima su nas naši stari učili. I one se nalaze u religiji, jeziku i, recimo, istoriji.

Druga grupa je referentna jer je sačinjavaju popularnosti i vrijednosti doba u kojem živimo. Tu su institucije i mediji preko kojih se suočavamo sa modernim dobom. Univerzitet, privreda, ekomomija, televizija, film, Internet, moda, estrada i javno mjenje.

Posljednju grupu karakteriše pripadnost društvenoj grupi ili zajednici. Tačnije ona se odnosi na okruženje gdje radimo i gdje provodimo najviše vremena. Interakcijom ovih grupa formira se identitet pojedinca ili grupe.

Uzmimo, recimo, jednog pojedinca u Njemačkoj, čiji su roditelji našeg porijekla. On je kod kuće učen našim vrijednostima i tradicijama. Živi u Gelzenkirhenu, navija za Šalke, ima njemački pasoš, gleda RTL i DSF i sve tako redom. Djevojka mu je Njemica (turskog porijekla). Radi u "Lufthanzu". Njegov njemački nije savršen. Druži se sa svojim vršnjacima porijeklom iz bivše Juge. Njega Nijemci ne vide kao svog, a kada dođe u zavičaj onda ga komšije iz milja (i pakosti) zovu Švabo. Jasno je da njegov identitet nije zavičajni niti je njemački.

Ili uzmimo studenta iz Banjaluke koji je dugo bio pod staklenim zvonom i iz njega je direktno poslat na Beogradski univerzitet i tamo se suočava sa određenim dostignućima u naučnom i svakom drugom smislu. Pa onda ide drugi ešalon - kao recimo Strahinjića bana ili Obilićev venac. Te se on vrati u Borik i nekako mu je sad Banjaluka mala i ljudi neopušteni. U svakom slučaju postaje mu jasnije da se on mijenja kao i da se mijenja ono što je nekad smatrao svojim. Promjena njegovog identiteta ga dovodi u dvojbu ili će novo da u potpunosti prihvati i zaboravi svoje u Boriku ili će sve to novo da odbaci i da se vrati kući.

Naposljetku, uzmimo narod koji je dugo bio u izolaciji, jer sve ranije navedeno može biti primijenjeno i na grupu. Narod, po uključivanju u tokove, po običaju kreće naprijed bez znanja ponosan na svoju riznicu tradicije. I onda doživi razočarenje kad shvati da tradicija nije suština ima, a još više ga zaboli velik nivo ingorisanja nove pridošlice. Da konkretizujem, narod ulaskom u slobodnu trku vidi da mu njegova tradicija nije dovoljna da preživi, jer  upravo tradicija nije antimodernizam zato što je nastajala u srazu identiteta i modernog vijekovima prije. Onda se javlja u jednom dijelu misticizam koji kaže da je tradicija jedino što nam treba i da se od nje živi. I da će ova ludnica brzine i informacija svakako propasti. Mi samo treba da pričekamo. Druga opcija koja se javlja je ta da svu tradiciju i identitet rasturimo i  "rasperimo", što bi rekli Lijevčani, te da bezrezervno prihvatimo ovo novo.

Da se vratimo na početak, obratimo posebnu pažnju na drugu grupu koja formira identitet jer je upravo referentna grupa veoma nestalna i izrazito promjenljiva, jer zavisi, na neki način, od mejn strima i kao takva ona sadrži najveći potencijal promjene našeg identiteta. Ona je taj svijet sa kojim se suočavamo. To je ta promjena koja muči protagoniste ove kolumne.

Promjene na globalnom nivou, koje su se posljednih godina dešavale, su imale ogroman uticaj na naš identitet. One se pojednostavljeno mogu opisati kao prelazak sa jedne tradicionalne industrijske ekonomije na informatičku ekonomiju zasnovanu na znanju što je dovelo do ubrzanja u komunikaciji.

Tu globalnu promjenu smo dočekali u dvostrukoj transformaciji - kako u poslijeratnoj tako i u transformaciji iz bivšeg komunističkog u savremene sisteme s manjkom znanja.

Jasno je da su međunarodni tokovi i moderno doba kao klima. Ne možemo da im umaknemo već ostaje samo da se prilagodimo. Pošto spoljne uslove možda i ne možemo mijenjati, ali unutrašnje sigurno možemo.

Suština upravo leži u načinu prilagođavanja i načinu na koji se suočavamo sa promjenama oko nas. Naš način kako se ponašamo u srazu sa rastućim složenostima društva je direkto odgovoran za očuvanje naše tradicije, jezika, religije tj. vrijednosti koje danas njegujemo. Očuvanje našeg identita je naša stvar i naša odgovornost.

Zato je potreban pozitivan i proaktivan odnos prema stvarnosti. Naša jedina šansa je znanje jer se samo znanjem možemo prilagoditi promjenama oko nas ne gubeći vlastiti identitet. Kvalifikacija i struka je najveći kapital. Učešće u svjetskom bogatstvu 21. vijeka ili dionica koja je neotuđiva jeste znanje i kvalifikacija. Jednog društva ili jednog pojedinca. Učešće u bogatstvu, ali i u identitetu.

Znanjem možemo da izvršimo neminovne i neophodne promjene što će za posljedicu imati situaciju da u budućnosti ne dođemo u poziciju da nam je ugrožen identitet, niti u poziciju da nam identitet onemogućava budućnost.

Sve nas ovo vodi činjenici da je identitet proces koji traje u očitavanju ranije pomenute tri grupe. On je živ i vitalan i nije stvar prošlosti. Već stvar potrebe. Da bismo lakše prebrodili poteškoće i izazove koje nas očekuju i grupno i pojedinačno, neophodno je da razvijamo svoj identitet uvijek imajući na umu znanje sticano vijekovima koje su nam prenijele naše starine.

Ignorisanje i izolacionizam u susretu sa rastućim složenostima je korak u smjeru gubitka identiteta kao mehanizma preživljavanja jer će, htjeli mi to ili ne, nečinjenje u tom slučaju biti jednako odricanju od svog identiteta jer on nije zagarantovana stvar.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Pa niko više nema para!

    22.04.2014 14:35 - Dragan Jerinić

    Vijest sedmice, koja stvarno nasmije čovjeka do suza, objavio je "The Independent'' izvještavajući o istrazi koju su proteklih godina vodili italijanski istražioci Francesca Mazzocco i Caterina Malagoli protiv pritvorenog šefa Cosa Nostre Giovannia Di Giacoma.

  • Umjesto o politici, malo o sličicama

    21.04.2014 18:05 - Nino Raspudić

    Otkako znam za sebe živim u nesređenom državnom i institucionalnom okviru, u vremenu međuratnom, ratnom i poslijeratnom, uz više-manje stalnu ekonomsku krizu i sve "živopisnije" političke i društvene aktere.

  • Petreus u Beogradu: Bivši šef CIA u poslovnoj misiji

    21.04.2014 13:57 - Denis Kuljiš

    Petreus je došao u Beograd. Izuzetan tip - supervojnik, zapovjednik u Iraku i Afganistanu - potom je imenovan za direktora CIA. Na tom položaju ostao je manje od godinu dana zbog afere s dvadeset godina mlađom, ne osobito atraktivnom, novinarkom. Počela je pisati njegovu biografiju pa su se spetljali, a stvar je otkrio FBI, budući da se našla u posjedu tajnih dokumenate koje je mogla dobiti od njega...

  • Sa suda na kazališne daske

    13.04.2014 17:04 - Denis Kuljiš

    Proveo sam na sudu nebrojene radne dane i sate, upoznao sve važnije suce Općinskog i Županijskog suda, koji su u međuvremenu dospjeli na Vrhovni sud, mnoštvo advokata, policajaca…

  • Sa suda na kazališne daske

    11.04.2014 17:59 - Denis Kuljiš

    Prije će mrtvi dobiti satisfakciju od hrvatskog pravosuđa nego živi novinari, članovi Hrvatskog novinarskog društva!

  • Ježeva kućica

    08.04.2014 17:40 - Marko Đogo

    Sve države i nacije koje drže do sebe imaju neku životinju kao svoj neformalni simbol. Te životinje personifikuju vrline do kojih je tim nacijama naročito stalo. Recimo Rusi imaju medvjeda. On odražava njihovo mišljenje o sebi. Naime, Rusi su uvijek držali do toga da budu sila. Mrki medvjed je svakako silan te, što je takođe bitno, u velikom broju i dalje živi po šumama Rusije. Tako danas ruski medvjed nije medvjed iz Rusije, već Rusija sama.

  • »Igre prijestola« nova sezona

    08.04.2014 15:13 - Dragan Jerinić

    Konačno je startovala nova sezona "Igre prijestola", sjajna serija zasnovana na priči o vječitoj borbi za vlast.

  • Šestoaprilski cirkus u Sarajevu

    07.04.2014 17:20 - Nino Raspudić

    Prvi april, međunarodni dan šale, ove godine je na području Sarajeva ozbiljnu konkurenciju dobio u šestom danu istog mjeseca. Dan kad su Titovi partizani zauzeli grad do danas se nastavio slaviti kao Dan grada Sarajeva.

  • Usmjeriti izbore na rješenja, umjesto na širenje straha

    06.04.2014 17:06 - Valentin Incko

    U posljednjih nekoliko dana čuli smo novu seriju neosnovanih izjava rukovodstva Republike Srpske kojima se osporavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, zagarantovani Dejtonskim mirovnim sporazumom i međunarodnim pravom.

  • Orah, orašari i ekokokošari

    03.04.2014 17:36 - Denis Kuljiš

    Kad se u televizijskim vijestima pojavio mladi Mihael Peklar, gimnazijalac na listi stranke OraH - Održivi razvoj Hrvatske - i loše performirao ali ne zbog treme nego, bit će, kao mladić posve neizgrađenih osobnih svojstava, lišen intelekta i temperamenta svojstvenog njegovoj vitalnoj dobi, nametnula se ominozna usporedba s književnim i filmskim likom Chaunceya Gardinera zvanog Mr. Chance iz jako popularnog posljednjeg filma Petera Sellersa "Being There".

  • Iskušenja Aleksandra Monomaha (II)

    01.04.2014 17:36 - Denis Kuljiš

    Vučić je ostvario totalnu pobjedu jer je govorio samo ispravne stvari, samo ono što svi žele čuti - obećao je kraj korupcije, likvidaciju korumpirane političke kaste, teške reforme, "krv, znoj i suze"...

  • Legenda o Ivanu Žiliću

    01.04.2014 16:03 - Dragan Jerinić

    Niko se odavno nije tako dobro našalio, da ne kažem neku prostiju, ali primjereniju riječ, kao sprdao na primjer, posljednjih mjeseci sa ovdašnjim pojedinim privrednicima i političarima kao Ivan Žilić iz Luksemburga.

  • Iskušenja Aleksandra Monomaha

    31.03.2014 18:17 - Denis Kuljiš

    Do jučer u Srbiji se nije smjelo ništa pisati - ni da se "najmoćniji čovek u Vladi" rastavlja i ženi - a već danas više se nema o čemu pisati…

  • Kakva šteta!

    31.03.2014 08:49 - Hoze Graciano da Silva

    Koliko često ste išli u supermarket u potrazi za najljepšim jabukama ili bananama? U prirodi nam je da biramo voće lijepog izgleda, što znači da se bacaju tone voća i povrća koje imaju tek neki mali nedostatak.

  • Zakoniti sukob interesa

    30.03.2014 18:54 - Nihada Hasić

    Funkcioneri u institucijama BiH i FBiH od sredine novembra prošle godine mogu, bez straha da će biti kažnjeni, novac iz budžeta usmjeravati na račune svojih prijatelja, rođaka i stranačkih kolega.

Milan Grubor

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Štedni kalkulator

*Štedni kalkulator je informativnog karaktera, preciznu računicu tražite prilikom oročavanja.