Kolumne

Igranje s Ustavom

Dragan Jerinić - 07.08.2012 18:06

U ovdašnjim medijima su se ovih dana pojavile depeše američkih diplomata, sa kojih je u Stejt departmentu skinuta oznaka tajnosti, a koje su nastale u preddejtonskom periodu.

Tačnije, to je sredina avgusta 1995. godine. Znači, depeše su nastajale nakon što je Hrvatska izvela operaciju "Oluja" kojom je vojno izbrisala Republiku Srpsku Krajinu. Tada se na prostoru zapadnog dijela Republike Srpske našlo nešto više od 200.000 izbjeglih Srba, od kojih je veći dio otišao za Srbiju, dok je značajan broj utočište našao u banjalučkoj regiji.

Rat je trajao svom žestinom, a ovih dana u regiji, kao i svakog avgusta od tada, ne prestaju vojne parade, svečanosti i narodna veselja na jednoj, te parastosi i obilazak stratišta na drugoj strani. Teška i mučna je ta prošlost da teža ne može biti.

U takve okolnosti sad ulaze tadašnji američki ambasadori i sastavljaju izvještaje za centralu u Vašingtonu u kojima su sa brojnim sagovornicima zaraćenih strana analizirali mogućnost zaustavljanja sukoba u BiH.

Jedan od razgovora obavila je Swanee Hunt, tada američka ambasadorka u Austriji, sa Ejupom Ganićem. Svrha je bila da tadašnjem članu Predsjedništva BiH i potpredsjedniku Federacije prenese nacrt mirovnog rješenja, u koji on i nije baš vjerovao.

U stvari, Ganić je tada predlagao, smatrao, da je puno bolje rješenje da BiH bude federalna država tri entiteta, koji bi svaki na tom zajedničkom nivou imao pravo veta, vlastite institucije i većinu nadležnosti. Neizbježna tema tih razgovora je bilo razgraničenje šta će biti srpski, a šta bošnjačko-hrvatski dio BiH.

Zašto ovo podsjećanje i zašto bi mogao biti danas bitan ovaj stenogram? Samo kao činjenica da su tada postojali konkretni, politički prijedlozi da se realno stanje na terenu pravno, ustavno uokviri, a da se danas u Sarajevu ne može naći niko ko je politički imalo bitan i ko bi bio uopšte pristao da razgovara na temu trećeg entiteta ili federalne jedinice. To se kod Bošnjaka smatra svetogrđem, tema oko koje nema i neće biti rasprave.

Pa i sam taj Ejup Ganić, čija se politika kretala od kratkotrajnog promovisanja jugoslovenstva do ekstremnog nacionalizma i neobjašnjive mržnje prema Srbima kao narodu, a koju ni sada ne skriva, danas vjerovatno smatra da je taj njegov prijedlog u stvari rezultat loše procjene koju je imao u to vrijeme.

Ta averzija prema priči o trećem entitetu ili federalnoj jedinici je postala konstanta bošnjačke politike i svako ko bi danas tako otvoreno kao Ganić prije 17 godina spominjao i zagovarao to rješenje smatrao bi se nacionalnim izdajnikom. Štaviše, glavni adut međustranačke borbe u Sarajevu je upravo optuživanje da su jedni ili drugi zagovornici te "monstruozne ideje o podjeli na nacionalne entitete".

To je tako! To je okvir u kojem se kreće bošnjačka politika i na osnovu nje se i artikulišu pojedini stavovi prema druge dvije nacionalne politike u BiH, srpskoj i hrvatskoj. Nema daljih podjela, nema novih izbornih jedinica, nema ukidanja ili spajanja kantona u Federaciji.

Tu ništa u stvari i ne bi bilo sporno ako bi to značilo da se sarajevski politički prvaci u potpunosti predano drže slova sadašnjeg Ustava koji je nastao kao dio mirovnog sporazuma u Dejtonu.

A da li je to baš tako? Pa naravno da nije. Ključni problem BiH, sva ta njena politička nestabilnost, svi ti njeni svakodnevni paradoksi ne proizlaze iz Ustava, kako to tvrde u Sarajevu, već iz činjenice da se Ustav ne poštuje. Posljednji takav drastičan primjer kršenja Ustava je instrukcija kojom je ministar inostranih poslova Zlatko Lagumdžija odobrio glasanje u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija za rezoluciju o Siriji.

Ustavno, stvar je potpuno jasna, vanjsku politiku kreira Predsjedništvo, odluke se donose konsenzusom sva tri člana, a MIP je implementira. U slučaju Sirije konsenzusa nije bilo, što znači da predstavnik BiH, ma ko to tačno bio u UN-u, nije mogao glasati za rezoluciju. Svako drugačije tumačenje, pozivanje na ranije stavove ili slično je iživljavanje nad Ustavom.

Konkretno, stav BiH nije bio presudan, pa i ako je bilo diplomatskog lobiranja da se glasa ovako ili onako moglo se to riješiti neutralnim stavom. Sirijski problem je ovdje najmanje bitan, već stav da se međunarodnoj zajednici, svijetu, ali i ovdašnoj javnosti pokaže ko je ko, ko odlučuje i koga se pita. Ovdje se i ne traži dogovor, kompromis, već se želi stvoriti iluzija o državi koje u stvarnosti, u Ustavu, kao takve nema. To što je instrukcija usvojena mimo zakona služiće samo za unutrašnju upotrebu i politička prepucavanja.

Treba li podsjećati da takve političke prevare sarajevskih lidera nisu nikakva novost i da traju od Dejtona naovamo, bez obzira ko bio u Predsjedništvu ili na čelu Ministarstva inostranih poslova. Kreiranje vanjske politike je nešto što su sarajevski političari sebi prisvojili, uzeli kao da predstavnici Republike Srpske uopšte ne postoje i kao da se njih uopšte nešto treba i pitati.

Sve to govori da ni sedamnaest godina od rata zvanično Sarajevo još nije prihvatilo Dejtonski ustav kao osnov na kojem funkcioniše ova zajednička država. On se doživljava kao privremeno političko rješenje u BiH, koje je samo zaustavilo rat i koje će jednog dana biti stavljeno ad akta kada se promijene i međunarodne okolnosti.

I u tom čekanju, eto, prolaze godine. I to je danas sarajevska politika. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Zbogom, Dejtonijo! (II)

    25.07.2014 17:29 - Denis Kuljiš

    U Bosnu je uloženo osamnaest milijardi dolara. Većinu novca progutala je korupcija, u kojoj su ravnopravno participirala tri konstitutivna faktora bosanske krize - predstavnici međunarodne zajednice, koji su se strahovito oparili od te pomoći koja bi kao kiša u Sahari nerijetko padala tako da ne dotakne zemlju, zatim "političke elite", odnosno šefovi i njihove klijentelističke strukture, te na poslijetku NGO-narod, nadasve bošnjačka srednja klasa, koja živi od konferencija, traning-programa i "odvaljivanja žvake".

  • Zbogom, Dejtonijo! (I)

    24.07.2014 17:09 - Denis Kuljiš

    Međunarodna krizna grupa nije, naravno, svjetska vlada u sjeni.

  • Trenutak istine

    23.07.2014 18:19 - Jelka Jovanović

    U opskurnoj televizijskoj emisiji "Trenutak istine" ljudi otkrivaju najintimnije i najtragičnije detalje iz svog života, često traume koje su ih odvele na stanputicu ili u psihološki zabran.

  • Petostruka nesreća sa predumišljajem

    23.07.2014 17:15 - Boris Bajić

    Prije dvije godine i dva mjeseca pao je avion u blizini Banjaluke pri čemu je pet mladića izgubilo život. Prećutno smo pristali, što iz vlastitog ubjeđenja, što vođeni primjerom nezavisnih medija, koji su nas o cijelom slučaju izvještavali, da taj događaj nazovemo "nesrećom".

  • Od izbora do izbora!

    22.07.2014 14:50 - Dragan Jerinić

    Kad razgovarate sa ovdašnjim privrednicima kažu da nikad nije bilo teže poslovati. Svaka godina je teška, ali ova nekako najteža. Sve se u njoj skupilo - od krize do katastrofe uzrokovane poplavama.

  • Kako se sazna da počinje svjetski rat?

    21.07.2014 17:01 - Nino Raspudić

    U par dana mi je nekoliko ljudi, na različitim mjestima i u različitim štimunzima, od kave u pauzi znanstvenog kongresa u Zagrebu pa do prvog ljetnog piva u kafiću na moru, pod dojmom zadnjih događanja u svijetu spomenulo Treći svjetski rat.

  • Čekali donacije, dočekali kandidate

    20.07.2014 19:30 - Nihada Hasić

    Poplavom poharanoj Bosni i Hercegovini prijatelji i kreditori iz svijeta obećali su oko 800 miliona eura za hitnu sanaciju posljedica majske prirodne katastrofe. Predstavnici vlasti u BiH oduševljeni su ovom najavom jer su očekivali mnogo manje dokaza solidarnosti iz svijeta.

  • Srpski scenario

    16.07.2014 18:03 - Jelka Jovanović

    Ukrajinski i bosanski scenario opet su oživeli u Srbiji. Pre nekoliko meseci u vreme kampanje za vanredne izbore ovom kletvom po zemlju gađana je već tada opoziciona Demokratska stranka; navodno je prizivala U-B scenario pošto na izborima ne može da pobedi Srpsku naprednu stranku.

  • Tri od šesn'est

    15.07.2014 17:03 - Dragan Jerinić

    Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.

  • Koga je briga za Gavrila Principa?

    15.07.2014 13:41 - Denis Kuljiš

    Koja su načela vodila Gavrila Principa? Kakvi su bili njegovi motivi? Na to su pitanje pokušavali odgovoriti sudionici okrugloga stola održanog na Brijunima: Biljana Srbljanović, pomodna dramatičarka prisutna na važnim europskim pozornicama, sarajevski redatelj Dino Mustapić koji je za Ulysses teatar režirao njen komad o Gavrilu Principu i neopisivi Srećko Horvat, vedeta hrvatske kvaziintelektualne revolucionarne scene, koji polaže ispite na drugoj godini zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na temeljno pitanje o liku koji je izvršio sarajevski atentat, moglo bi se odgovoriti protupitanjem - ali, koga je za to briga?

  • Kvantna ekonomija u RS

    13.07.2014 16:51 - Marko Đogo

    Kažu da je samo u kvantnoj fizici moguće da istovremeno jedan predmet bude na dva ili više mjesta. Nije mi baš najjasnije kako je to moguće, ali se ponekad pitam da li postoji i kvantna ekonomija i da li upravo danas živimo u njoj? Ili je čak ekonomija oduvijek bila kvantna/dualna, samo što ekonomisti željni slave nikada nisu željeli da prihvate takvo njeno stanje.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    13.07.2014 15:21 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je Romano Bolković primijetio na Facebooku, pitanje je hoće li pape skupa gledati prijenos?

  • Dan američke nezavisnosti u Sarajevu

    11.07.2014 15:28 - Nino Raspudić

    Već tradicionalno u BiH proslava 4. srpnja, dana američke neovisnosti, prigoda je za simboličko potvrđivanje ovisnosti zemlje u kojoj se prigodni prijem održava. Paralelna suvremena povijest BiH mogla bi se napisati analizirajući prijeme u američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    10.07.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je primijetio netko na Facebooku, pitanje je hoće li oba pape skupa gledati prijenos? Papa Bergolio navijat će za Messija, a papa Benedikt za Nijemce, no ti Nijemci više nisu stereotipni Vikinzi poput Andrea Schurrlea iz Chelseja, pa londonski "Daily Mail" na naslovnu stranicu tendenciozno stavlja upravo tri drukčija reprezentativna negermanska Nijemca: Miroslava Klosea, Mesuda Ozila i Samija Khediru.

  • Nemoguća misija

    09.07.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Da je na snazi zakon koji je važio kada sam počinjala da radim, lagano bih sakupljala papire za penziju. Dobru, razume se, jer mi je pripravnička novinarska plata 1984. bila veća od očeve zarade VKV majstora s više od četvrt veka staža.

Dragan Jerinić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner