Igranje s Ustavom

Dragan Jerinić - 07.08.2012 18:06

U ovdašnjim medijima su se ovih dana pojavile depeše američkih diplomata, sa kojih je u Stejt departmentu skinuta oznaka tajnosti, a koje su nastale u preddejtonskom periodu.

Tačnije, to je sredina avgusta 1995. godine. Znači, depeše su nastajale nakon što je Hrvatska izvela operaciju "Oluja" kojom je vojno izbrisala Republiku Srpsku Krajinu. Tada se na prostoru zapadnog dijela Republike Srpske našlo nešto više od 200.000 izbjeglih Srba, od kojih je veći dio otišao za Srbiju, dok je značajan broj utočište našao u banjalučkoj regiji.

Rat je trajao svom žestinom, a ovih dana u regiji, kao i svakog avgusta od tada, ne prestaju vojne parade, svečanosti i narodna veselja na jednoj, te parastosi i obilazak stratišta na drugoj strani. Teška i mučna je ta prošlost da teža ne može biti.

U takve okolnosti sad ulaze tadašnji američki ambasadori i sastavljaju izvještaje za centralu u Vašingtonu u kojima su sa brojnim sagovornicima zaraćenih strana analizirali mogućnost zaustavljanja sukoba u BiH.

Jedan od razgovora obavila je Swanee Hunt, tada američka ambasadorka u Austriji, sa Ejupom Ganićem. Svrha je bila da tadašnjem članu Predsjedništva BiH i potpredsjedniku Federacije prenese nacrt mirovnog rješenja, u koji on i nije baš vjerovao.

U stvari, Ganić je tada predlagao, smatrao, da je puno bolje rješenje da BiH bude federalna država tri entiteta, koji bi svaki na tom zajedničkom nivou imao pravo veta, vlastite institucije i većinu nadležnosti. Neizbježna tema tih razgovora je bilo razgraničenje šta će biti srpski, a šta bošnjačko-hrvatski dio BiH.

Zašto ovo podsjećanje i zašto bi mogao biti danas bitan ovaj stenogram? Samo kao činjenica da su tada postojali konkretni, politički prijedlozi da se realno stanje na terenu pravno, ustavno uokviri, a da se danas u Sarajevu ne može naći niko ko je politički imalo bitan i ko bi bio uopšte pristao da razgovara na temu trećeg entiteta ili federalne jedinice. To se kod Bošnjaka smatra svetogrđem, tema oko koje nema i neće biti rasprave.

Pa i sam taj Ejup Ganić, čija se politika kretala od kratkotrajnog promovisanja jugoslovenstva do ekstremnog nacionalizma i neobjašnjive mržnje prema Srbima kao narodu, a koju ni sada ne skriva, danas vjerovatno smatra da je taj njegov prijedlog u stvari rezultat loše procjene koju je imao u to vrijeme.

Ta averzija prema priči o trećem entitetu ili federalnoj jedinici je postala konstanta bošnjačke politike i svako ko bi danas tako otvoreno kao Ganić prije 17 godina spominjao i zagovarao to rješenje smatrao bi se nacionalnim izdajnikom. Štaviše, glavni adut međustranačke borbe u Sarajevu je upravo optuživanje da su jedni ili drugi zagovornici te "monstruozne ideje o podjeli na nacionalne entitete".

To je tako! To je okvir u kojem se kreće bošnjačka politika i na osnovu nje se i artikulišu pojedini stavovi prema druge dvije nacionalne politike u BiH, srpskoj i hrvatskoj. Nema daljih podjela, nema novih izbornih jedinica, nema ukidanja ili spajanja kantona u Federaciji.

Tu ništa u stvari i ne bi bilo sporno ako bi to značilo da se sarajevski politički prvaci u potpunosti predano drže slova sadašnjeg Ustava koji je nastao kao dio mirovnog sporazuma u Dejtonu.

A da li je to baš tako? Pa naravno da nije. Ključni problem BiH, sva ta njena politička nestabilnost, svi ti njeni svakodnevni paradoksi ne proizlaze iz Ustava, kako to tvrde u Sarajevu, već iz činjenice da se Ustav ne poštuje. Posljednji takav drastičan primjer kršenja Ustava je instrukcija kojom je ministar inostranih poslova Zlatko Lagumdžija odobrio glasanje u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija za rezoluciju o Siriji.

Ustavno, stvar je potpuno jasna, vanjsku politiku kreira Predsjedništvo, odluke se donose konsenzusom sva tri člana, a MIP je implementira. U slučaju Sirije konsenzusa nije bilo, što znači da predstavnik BiH, ma ko to tačno bio u UN-u, nije mogao glasati za rezoluciju. Svako drugačije tumačenje, pozivanje na ranije stavove ili slično je iživljavanje nad Ustavom.

Konkretno, stav BiH nije bio presudan, pa i ako je bilo diplomatskog lobiranja da se glasa ovako ili onako moglo se to riješiti neutralnim stavom. Sirijski problem je ovdje najmanje bitan, već stav da se međunarodnoj zajednici, svijetu, ali i ovdašnoj javnosti pokaže ko je ko, ko odlučuje i koga se pita. Ovdje se i ne traži dogovor, kompromis, već se želi stvoriti iluzija o državi koje u stvarnosti, u Ustavu, kao takve nema. To što je instrukcija usvojena mimo zakona služiće samo za unutrašnju upotrebu i politička prepucavanja.

Treba li podsjećati da takve političke prevare sarajevskih lidera nisu nikakva novost i da traju od Dejtona naovamo, bez obzira ko bio u Predsjedništvu ili na čelu Ministarstva inostranih poslova. Kreiranje vanjske politike je nešto što su sarajevski političari sebi prisvojili, uzeli kao da predstavnici Republike Srpske uopšte ne postoje i kao da se njih uopšte nešto treba i pitati.

Sve to govori da ni sedamnaest godina od rata zvanično Sarajevo još nije prihvatilo Dejtonski ustav kao osnov na kojem funkcioniše ova zajednička država. On se doživljava kao privremeno političko rješenje u BiH, koje je samo zaustavilo rat i koje će jednog dana biti stavljeno ad akta kada se promijene i međunarodne okolnosti.

I u tom čekanju, eto, prolaze godine. I to je danas sarajevska politika. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Deset šefova balkanske kuhinje (II)

    30.09.2014 17:21 - Denis Kuljiš

    U Srbiji se na kraju dogodila prilično regularna tranzicija vlasti - predsjednika koji je upravljao strankom zamijenio je predsjednik koji je stranku prepustio premijeru.

  • Deset šefova balkanske kuhinje

    29.09.2014 16:59 - Denis Kuljiš

    Zašto sve slabašne državice Balkana imaju tako jake predsjednike?

  • Donatori u kampanji

    28.09.2014 18:26 - Nihada Hasić

    Vlada SAD u poratnom periodu, prvenstveno putem USAID-a, osigurala je više od 1,6 milijardi dolara pomoći namijenjene ekonomskom, demokratskom i društvenom napretku BiH.

  • I kriza i gej, ma OK

    24.09.2014 17:59 - Jelka Jovanović

    Poslednja septembarska sedmica u Srbiji prolazi u znaku teške krize. Političke, mada je reč o dve odvojene; jedna je pretežno ekonomska sa setom mera usmerenih na štednju, a druga više moralno-tradicijska povodom Parade ponosa.

  • Koga danas u Sarajevu voli Amerika, a tko voli nju?

    22.09.2014 17:01 - Nino Raspudić

    Veliki jadi spopali su ovih dana dojučerašnje američke miljenike u BiH. Nakon što je gotovo dva desetljeća uživao u figuri američkog mezimca, Zlatko Lagumdžija je "vidio svog bloga."

  • Kapitalizam na Balkanu

    22.09.2014 12:02 - Denis Kuljiš

    Srpski premijer Vučić predstavio je 14.rujna reformske mjere koje, koncipirane praktičnim umom, kao posve realan i realistički politički plan, imaju gotovo historijske reperkusije. Pokazuje, naime da je i na Balkanu moguće dobiti popularnu podršku za restrukturiranje propale ekonomije državnog socijalizma!

  • Lažni patriotizam

    18.09.2014 17:36 - Srđan Barašin

    U stvarnom životu patriotizam je niz pozitivnih osjećanja koja se vežu za jezik, kulturu, naciju i državu. Kod nas, patriotizam je nešto sasvim drugo. Prije svega predstavlja niz, nažalost, negativnih osjećanja prema drugima, visok stepen paranoje u društvenoj svijesti i strah od boljeg života.

  • Voda nešto nosi

    17.09.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Naslov je pozajmljen od Zilahija; stvarnost je mnogo surovija od kultne knjige. Četiri meseca posle katastrofalnih poplava koje su direktno ili indiretno odnele 57 života u Srbiji i nanele materijalnu štetu koja se meri, opet direktno ili indirektno, sa dve milijarde evra, deo Srbije ponovo je pod teškom bujičnom vodom.

  • Beograd na vodi

    11.09.2014 17:06 - Denis Kuljiš

    Zgrada SIV-a, odnosno Palata Federacije, apsurdno je veliko zdanje na beogradskoj dunavskoj obali. Počela se graditi 1947. godine, a i danas je, pod imenom Palata Srbije, najveća zgrada u državi. Pod istim su krovom 744 kancelarije. U doba staljinskog gigantizma, taj golemi dunavski Pentagon nije se podizao kao administrativno središte Jugoslavije, nego kao - upravna zgrada Balkanske federacije! Nije se još znalo dokle će dosezati granice Titove države: njegovi su generali do tada zauzeli Trst, Solun i Tiranu.

  • Pusto legalno

    10.09.2014 17:09 - Jelka Jovanović

    Još se nije slegla bruka zbog tzv. smrdljivih zgrada, a nova građevinska afera talasa Beograd.

  • Intelektualna elita, iliti l´art pour l´art

    09.09.2014 16:58 - Boris Bajić

    Pred svaki ozbiljniji događaj u zemlji, radilo se o izborima, otvaranju kakve kulturno-umjetničke ustanove, Ćaninom koncertu ili nečemu četvrtom, raste potreba za upotrebom fraze "intelektualna elita". Jedni od intelektualne elite traže potvrdu, drugi joj upućuju kritiku, a trećima se prosto dopada ta sintagma, pa je iz estetskih razloga guraju i gdje treba i gdje ne treba.

  • Epohalni referendum o promjeni izbornog sustava

    08.09.2014 17:07 - Nino Raspudić

    U sjeni predsjedničke kampanje koja još službeno nije započela, a koju su mediji već izrežirali kao sraz dva kandidata, aktualnog predsjednika i kandidata SDP-a Ive Josipovića i HDZ-ove Kolinde Grabar-Kitarović, u Hrvatskoj se iza brda valja nešto što bi moglo dugoročno radikalno izmijeniti političku scenu u Hrvatskoj i promijeniti logiku kadroviranja po kojoj su do sada funkcionirale političke stranke.

  • Tri strašne priče i četvrta

    03.09.2014 18:25 - Jelka Jovanović

    TAKSISTA: Beogradski taksista ubio je iz pištolja muškarca (37) zbog neregulisanog računa za vožnju od 800 dinara ili preračunato sedam evra.

Dragan Jerinić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.