Istina

Milan Grubor - 20.06.2012 18:04

Danas je veoma popularno reći da smo mi zemlja predivna, sa mnogo resursa i prirodnih bogatstava. Onda tek kad se spomene nešto tipa "vazdušna banja" shvatite da se radi o varošici koja nema ništa drugo osim čistog vazduha. Očigledno da čist vazduh djeluje na ljude tako da broj istih kopni sve na svježem planinskom vazduhu nekad razvijene varoši. To je izgleda doživljaj naših resursa - guste šume, čiste rijeke i nigdje naroda...

Opšte je pravilo da pored tolikih bogatstava imamo sve manje i manje ljudi koji treba da se obogate na njima. Međutim, nama to posebno ne smeta. Suština je na resursima, a ne na ljudima, očigledno.

Zato je Zoran Đinđić često znao reći: "Znate, ima zemalja koje imaju dijamante, zlato i energiju pa su siromašne zato što ljudi nisu sposobni da to koriste. Ima zemalja koje nemaju ništa pa su bogate zato što su ljudi sposobni da se dobro organizuju. Znači, u principu, sve je do ljudi".

Postoje dvije grupe zemalja... Jednu grupu čine bogate zemlje. One mogu da imaju resurse, ali i ne moraju pod obavezno da ih imaju. Uslov je da imaju sposobne ljude koji svoje znanje ulažu u razvoj svoje zemlje. Druga grupa su siromašne zemlje koje imaju ili ne resurse. Ali one definitivno nemaju ljude koji mogu da organizuju život te zemlje u pravcu razvoja i prosperiteta svih građana. 

Sad nam je jasna zabluda koja kaže da je suština u resursima i prirodnim bogatstvima koje jedna zemlja posjeduje. Ovo prestaje biti zabluda tek ako u resurse uključimo i ljude. I to posebno ljude u funkciji razvojne politike.

Ljudi kao resurs neće funkcionisati u neregulisanim uslovima. Kao što se šuma ne može eksploatisati tokom oluje ili snijega, tako ni ljudi ne mogu da doprinose u uslovima haosa, entropije i, prije svega, laži.

Činjenica je da se danas laž odvažila pa raznorazni kroje moral, te je OK koral svuda oko nas. Takođe, važno je reći da je laž teška droga i da se sa te igle malo ko kod nas skinuo.

Mi znamo reći da su u laži kratke noge. Ja bih dodao još nekoliko stvari - i klempave uši, i veliki tabani, i spojene obrve i velike glave.

Naime, valjda je jasno da one zemlje gdje je laž nekažnjiva i gdje dominira u svakodnevnoj komunikaciji uništavaju svoj posljednji resurs, a to su ljudi jer oni mogu da rade samo u uslovima kolike-tolike istine. Zato su uslovi slobodne volje, razuma i istine preduslovi za nesmetan razvoj društva.

Mehanizam zaštite istine u normalnim i zdravim zemljama leži u sistemima obrazovanja gdje se promoviše i ulaže u pravilno razmišljanje, što ima za rezultat da kao veoma mladi počinjemo da uviđamo zakonitosti i odnose na realnim osnovama. Tako istina postaje resurs prvog reda. Postaje nacionalno dobro.

E sad istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u spoznajnoj teoriji. Istina se često veže s pojmovima: misao, suština, osobina, pojam, znanje, veza, inteligencija...

Ovi pojmovi kod nas se uzimaju onako...

Neki misle da se do istine, pravog razumijevanja znanja, može doći samo prosvjetljenjem, a ne pojmovima. Drugim riječima, istina je ono što mislimo o posmatranom predmetu je jednako predmetu onakvom kakav jest bez obzira o promatraču. To je onda neskrivenost -  tj. predmet je onakav kakav jest.

Mehanizam zaštite istine u normalnim i zdravim zemljama leži u sistemima obrazovanja gdje se promoviše i ulaže u pravilno razmišljanje, što ima za rezultat da kao veoma mladi počinjemo da uviđamo zakonitosti i odnose na realnim osnovama. Tako istina postaje resurs prvog reda. Postaje nacionalno dobro.

Istina je očigledno emprijski dokaziva zakonitost, depersonalizovana i konkretna. Precizna.

Mi je ne vidimo takvu. Vidimo je kao sporu. Nedokazivu. Vračara mi gledala u dlan. Svako ima svoju istinu. Ono što mislimo o posmatranom događaju se razlikuje od čovjeka do čovjeka.

Nepostojanje konsenzusa o istorijskoj istini prati odbacivanje zakonitosti i razuma kao temelja razvoja i napretka.

Naime, u prethodnom periodu su istinu našu koristili, zloupotrebljavali, prljali i trošili ko god je htio i kako je mislio, pa shodno tome jedini način zaštite ovog našeg resursa je koncesija.

Pošto je koncesija pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje privredne djelatnosti i ona je u stvari pravo koje se prodaje i na temelju njega se ostvaruje zarada, predlažem da damo koncesiju na zaštitu istine. Jer mi očigledno drugog izbora i mehanizma nemamo.

Prvo treba da utvrdimo da li imamo dovoljno istine. Ako imamo, a nadam se da imamo, onda ima da damo pravo na korištenje ovog nacionalnog dobra.

Kod odabira agencije koja će dobiti koncesiju na istinu treba se voditi principom zarade na osnovu procenta dokazanih laži, jer onaj ko bude zarađivao od broja iznesenih laži će se sigurno obogatiti. Predlažem da to bude privatna firma. Oni ne rade za fiksne plate.

To će dovesti do toga da se laže i dalje, ali manje, i ne više bez posljedica. Onda će od laži zarađivati i društvo kažnjavajući istu, a ne više samo onaj ko izgovori laž. 

U tom jednostavnom krugu: ljudi - znanje -razum - nauka - istina jedino ova potonja daje uslove za rast i razvoj ostalih članica kruga i jedino njenim obezbjeđivanjem stiču se uslovi za napredak društva i zemlje.

Sve dok istinu ne počnemo braniti, a laž napadati imaćemo situaciju da smo kao fakcititet malo a kao potencijal možemo biti mnogo.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Nas i Kineza taman koliko treba!

    17.12.2014 18:28 - Jelka Jovanović

    Nema sumnje da je treći samit "Kina + 16" zemalja centralne i istočne Evrope najveći ekonomski, diplomatski i politički događaj u regionu ove godine, sa velikim izgledima da ojača ovdašnje privrede, ali i dodatno promeni raspored moći. Ne samo u ovom zaboravljenom delu Evrope.

  • WWIII je počeo!

    16.12.2014 18:10 - Marko Đogo

    Godine 1940. njemački bombarderi su zasipali Britaniju bombama. U isto vrijeme britanski avioni su (koliko su mogli) zasipali Njemačku papirima. Ako mislite da je ovo drugo bilo glupo i bezopasno (jer ovi papiri nisu bili štetni po zdravlje), grdno se varate.

  • Uvod u predsjedničke izbore u Hrvatskoj

    15.12.2014 17:18 - Nino Raspudić

    Kampanja za predsjedničke izbore u Hrvatskoj, koji treba da budu održati 28.12., ulazi u završnicu

  • Ratovi javni, pobede Pirove

    10.12.2014 17:10 - Jelka Jovanović

    U Srbiji besni nekoliko ratova, javnih da javniji ne mogu biti, a opet izostaje reakcija i javnosti i tzv. nadležnih organa, iako oni urušavaju temelje sistema i društva. Valjda je to normalno, posebno kada se postigne varljivo primirje kao u sukobu ministra Aleksandra Vulina i nevladinog sektora.

  • Dobra volja EU, nevolje iznutra

    07.12.2014 18:07 - Nihada Hasić

    Čelnike 12 parlamentarnih stranaka u BiH opredjeljenje za ulazak njihove države u Evropsku uniju u petak je držalo jedva 60 minuta.

  • Je li hrvatski ministar ratni zločinac? (II)

    05.12.2014 18:55 - Denis Kuljiš

    Gdje je samo našao tog sumnjiva tipa? Preporučio mu ga je Igor Dragovan, glavni tajnik SDP-a, neobrazovani dečko iz Slavonskog Broda, koji se s Milanovićem spetljao kad je Zoki od Račana dobio 5. izbornu jedinicu, gdje je trebao poginuti na izborima 2007. godine.

  • Je li hrvatski ministar ratni zločinac? (I)

    04.12.2014 17:00 - Denis Kuljiš

    Zoran Milanović ne želi otputovati na summit u Beograd. Odiozno mu je što Srbija i srpska vlada ne osuđuju Šešelja. Nisu spremni na civilizirano "suočavanje s prošlošću".

  • Mraz stiže iz Kremlja

    03.12.2014 18:55 - Jelka Jovanović

    Dve i po milijarde evra izgubljene planirane dobiti, stotine radnih mesta koja su bila u izgledu i stabilna gasna budućnost. Već uloženih 30 miliona evra je kap u moru, sitnica. Sve je to Srbija izgubila u trenu kada je ruski predsednik Vladimir Putin u ponedeljak u Turskoj objavio da Rusija neće graditi gasovod "Južni tok".

  • Zašto Milanović ne ide u Beograd? (II)

    01.12.2014 19:40 - Denis Kuljiš

    Kad je Milanović došao na vlast, nije se htio susresti s predsjednikom "Gazproma" Aleksejom Millerom, a u Australiji, koju je neslužbeno posjetio, s predsjednikom uprave najveće na svijetu banke za investicije u infrastrukturu, koja je namjeravala uzeti koncesiju za hrvatske auto-ceste - i to za dvije i pol milijarde dolara, o kojima sad možeš samo sanjati.

  • Ako neće Mile »Domovini«, hoće »Domovina« Miletu

    01.12.2014 18:50 - Nino Raspudić

    Ispalo je da sam u kolumni od prije dva tjedna, pišući o mogućim koalicijskim raspletima nakon listopadskih izbora, bio potpuno u pravu, za što, priznajem, nije trebalo da se bude neki poseban prorok.

  • Zašto Milanović ne ide u Beograd? (I)

    30.11.2014 18:30 - Denis Kuljiš

    Zoran Milanović otkazao je posjet Beogradu. To nema nikakve veze sa Šešeljom, sa Šešeljevim istupima u hrvatskim medijima u kojima gostuje budući da se ne može probiti u srpske, a ni s predizbornom kampanjom.

  • Kritičko mišljenje u kritičnom stanju

    28.11.2014 19:10 - Srđan Barašin

    U normalnim društvima intelektualci su smatrani za pobornike kritičkog mišljenja i oni rade uzbunjivački posao, svojim medijskim istupima skreću pažnju javnosti na pozitivne i negativne stvari određenih pojava. To, naravno, ne važi kod nas, pa je svako licemjerje dozvoljeno.

  • O (ne)moralnosti politika

    27.11.2014 17:47 - Branko Perić

    Protekli izbori izbacili su u prvi plan dva zanimljiva politička slučaja. O njima se mahom pisalo i govorilo kao o političkim ekscesima.

  • Sva naša deca ulice

    26.11.2014 17:23 - Jelka Jovanović

    "Jutros oko četiri časa automobil marke BMW izgubio je kontrolu i sleteo u Dunav kod Ade Huje kod restorana 'Carska ohota'. Tri osobe su isplivale iz vode, jedna sa teškim telesnim povredama, a dve su nepovređene. Pripadnici Rečne policije i Ronilački tim Žandarmerije pronašli su još dve i tragaju za trećom osobom. Po nalogu Višeg javnog tužioca vozaču D.J. je određeno zadržavanje".

  • 2045. godina

    23.11.2014 16:49 - Marko Đogo

    Ulazimo u svijetlu i lijepo opremljenu sobu za prijeme g. Nasmiješenog, iz koje se kroz stakleni zid zdanja u Bauhaus stilu vidi živopisna bašta u engleskom stilu. Godina je 2045. i g. Nasmiješeni je već zašao u sedmu deceniju svog života, ali je, što se kaže, lijepo ostario.

Milan Grubor

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.