Kolumne

Istina

Milan Grubor - 20.06.2012 18:04

Danas je veoma popularno reći da smo mi zemlja predivna, sa mnogo resursa i prirodnih bogatstava. Onda tek kad se spomene nešto tipa "vazdušna banja" shvatite da se radi o varošici koja nema ništa drugo osim čistog vazduha. Očigledno da čist vazduh djeluje na ljude tako da broj istih kopni sve na svježem planinskom vazduhu nekad razvijene varoši. To je izgleda doživljaj naših resursa - guste šume, čiste rijeke i nigdje naroda...

Opšte je pravilo da pored tolikih bogatstava imamo sve manje i manje ljudi koji treba da se obogate na njima. Međutim, nama to posebno ne smeta. Suština je na resursima, a ne na ljudima, očigledno.

Zato je Zoran Đinđić često znao reći: "Znate, ima zemalja koje imaju dijamante, zlato i energiju pa su siromašne zato što ljudi nisu sposobni da to koriste. Ima zemalja koje nemaju ništa pa su bogate zato što su ljudi sposobni da se dobro organizuju. Znači, u principu, sve je do ljudi".

Postoje dvije grupe zemalja... Jednu grupu čine bogate zemlje. One mogu da imaju resurse, ali i ne moraju pod obavezno da ih imaju. Uslov je da imaju sposobne ljude koji svoje znanje ulažu u razvoj svoje zemlje. Druga grupa su siromašne zemlje koje imaju ili ne resurse. Ali one definitivno nemaju ljude koji mogu da organizuju život te zemlje u pravcu razvoja i prosperiteta svih građana. 

Sad nam je jasna zabluda koja kaže da je suština u resursima i prirodnim bogatstvima koje jedna zemlja posjeduje. Ovo prestaje biti zabluda tek ako u resurse uključimo i ljude. I to posebno ljude u funkciji razvojne politike.

Ljudi kao resurs neće funkcionisati u neregulisanim uslovima. Kao što se šuma ne može eksploatisati tokom oluje ili snijega, tako ni ljudi ne mogu da doprinose u uslovima haosa, entropije i, prije svega, laži.

Činjenica je da se danas laž odvažila pa raznorazni kroje moral, te je OK koral svuda oko nas. Takođe, važno je reći da je laž teška droga i da se sa te igle malo ko kod nas skinuo.

Mi znamo reći da su u laži kratke noge. Ja bih dodao još nekoliko stvari - i klempave uši, i veliki tabani, i spojene obrve i velike glave.

Naime, valjda je jasno da one zemlje gdje je laž nekažnjiva i gdje dominira u svakodnevnoj komunikaciji uništavaju svoj posljednji resurs, a to su ljudi jer oni mogu da rade samo u uslovima kolike-tolike istine. Zato su uslovi slobodne volje, razuma i istine preduslovi za nesmetan razvoj društva.

Mehanizam zaštite istine u normalnim i zdravim zemljama leži u sistemima obrazovanja gdje se promoviše i ulaže u pravilno razmišljanje, što ima za rezultat da kao veoma mladi počinjemo da uviđamo zakonitosti i odnose na realnim osnovama. Tako istina postaje resurs prvog reda. Postaje nacionalno dobro.

E sad istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u spoznajnoj teoriji. Istina se često veže s pojmovima: misao, suština, osobina, pojam, znanje, veza, inteligencija...

Ovi pojmovi kod nas se uzimaju onako...

Neki misle da se do istine, pravog razumijevanja znanja, može doći samo prosvjetljenjem, a ne pojmovima. Drugim riječima, istina je ono što mislimo o posmatranom predmetu je jednako predmetu onakvom kakav jest bez obzira o promatraču. To je onda neskrivenost -  tj. predmet je onakav kakav jest.

Mehanizam zaštite istine u normalnim i zdravim zemljama leži u sistemima obrazovanja gdje se promoviše i ulaže u pravilno razmišljanje, što ima za rezultat da kao veoma mladi počinjemo da uviđamo zakonitosti i odnose na realnim osnovama. Tako istina postaje resurs prvog reda. Postaje nacionalno dobro.

Istina je očigledno emprijski dokaziva zakonitost, depersonalizovana i konkretna. Precizna.

Mi je ne vidimo takvu. Vidimo je kao sporu. Nedokazivu. Vračara mi gledala u dlan. Svako ima svoju istinu. Ono što mislimo o posmatranom događaju se razlikuje od čovjeka do čovjeka.

Nepostojanje konsenzusa o istorijskoj istini prati odbacivanje zakonitosti i razuma kao temelja razvoja i napretka.

Naime, u prethodnom periodu su istinu našu koristili, zloupotrebljavali, prljali i trošili ko god je htio i kako je mislio, pa shodno tome jedini način zaštite ovog našeg resursa je koncesija.

Pošto je koncesija pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje privredne djelatnosti i ona je u stvari pravo koje se prodaje i na temelju njega se ostvaruje zarada, predlažem da damo koncesiju na zaštitu istine. Jer mi očigledno drugog izbora i mehanizma nemamo.

Prvo treba da utvrdimo da li imamo dovoljno istine. Ako imamo, a nadam se da imamo, onda ima da damo pravo na korištenje ovog nacionalnog dobra.

Kod odabira agencije koja će dobiti koncesiju na istinu treba se voditi principom zarade na osnovu procenta dokazanih laži, jer onaj ko bude zarađivao od broja iznesenih laži će se sigurno obogatiti. Predlažem da to bude privatna firma. Oni ne rade za fiksne plate.

To će dovesti do toga da se laže i dalje, ali manje, i ne više bez posljedica. Onda će od laži zarađivati i društvo kažnjavajući istu, a ne više samo onaj ko izgovori laž. 

U tom jednostavnom krugu: ljudi - znanje -razum - nauka - istina jedino ova potonja daje uslove za rast i razvoj ostalih članica kruga i jedino njenim obezbjeđivanjem stiču se uslovi za napredak društva i zemlje.

Sve dok istinu ne počnemo braniti, a laž napadati imaćemo situaciju da smo kao fakcititet malo a kao potencijal možemo biti mnogo.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Zbogom, Dejtonijo! (II)

    25.07.2014 17:29 - Denis Kuljiš

    U Bosnu je uloženo osamnaest milijardi dolara. Većinu novca progutala je korupcija, u kojoj su ravnopravno participirala tri konstitutivna faktora bosanske krize - predstavnici međunarodne zajednice, koji su se strahovito oparili od te pomoći koja bi kao kiša u Sahari nerijetko padala tako da ne dotakne zemlju, zatim "političke elite", odnosno šefovi i njihove klijentelističke strukture, te na poslijetku NGO-narod, nadasve bošnjačka srednja klasa, koja živi od konferencija, traning-programa i "odvaljivanja žvake".

  • Zbogom, Dejtonijo! (I)

    24.07.2014 17:09 - Denis Kuljiš

    Međunarodna krizna grupa nije, naravno, svjetska vlada u sjeni.

  • Trenutak istine

    23.07.2014 18:19 - Jelka Jovanović

    U opskurnoj televizijskoj emisiji "Trenutak istine" ljudi otkrivaju najintimnije i najtragičnije detalje iz svog života, često traume koje su ih odvele na stanputicu ili u psihološki zabran.

  • Petostruka nesreća sa predumišljajem

    23.07.2014 17:15 - Boris Bajić

    Prije dvije godine i dva mjeseca pao je avion u blizini Banjaluke pri čemu je pet mladića izgubilo život. Prećutno smo pristali, što iz vlastitog ubjeđenja, što vođeni primjerom nezavisnih medija, koji su nas o cijelom slučaju izvještavali, da taj događaj nazovemo "nesrećom".

  • Od izbora do izbora!

    22.07.2014 14:50 - Dragan Jerinić

    Kad razgovarate sa ovdašnjim privrednicima kažu da nikad nije bilo teže poslovati. Svaka godina je teška, ali ova nekako najteža. Sve se u njoj skupilo - od krize do katastrofe uzrokovane poplavama.

  • Kako se sazna da počinje svjetski rat?

    21.07.2014 17:01 - Nino Raspudić

    U par dana mi je nekoliko ljudi, na različitim mjestima i u različitim štimunzima, od kave u pauzi znanstvenog kongresa u Zagrebu pa do prvog ljetnog piva u kafiću na moru, pod dojmom zadnjih događanja u svijetu spomenulo Treći svjetski rat.

  • Čekali donacije, dočekali kandidate

    20.07.2014 19:30 - Nihada Hasić

    Poplavom poharanoj Bosni i Hercegovini prijatelji i kreditori iz svijeta obećali su oko 800 miliona eura za hitnu sanaciju posljedica majske prirodne katastrofe. Predstavnici vlasti u BiH oduševljeni su ovom najavom jer su očekivali mnogo manje dokaza solidarnosti iz svijeta.

  • Srpski scenario

    16.07.2014 18:03 - Jelka Jovanović

    Ukrajinski i bosanski scenario opet su oživeli u Srbiji. Pre nekoliko meseci u vreme kampanje za vanredne izbore ovom kletvom po zemlju gađana je već tada opoziciona Demokratska stranka; navodno je prizivala U-B scenario pošto na izborima ne može da pobedi Srpsku naprednu stranku.

  • Tri od šesn'est

    15.07.2014 17:03 - Dragan Jerinić

    Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.

  • Koga je briga za Gavrila Principa?

    15.07.2014 13:41 - Denis Kuljiš

    Koja su načela vodila Gavrila Principa? Kakvi su bili njegovi motivi? Na to su pitanje pokušavali odgovoriti sudionici okrugloga stola održanog na Brijunima: Biljana Srbljanović, pomodna dramatičarka prisutna na važnim europskim pozornicama, sarajevski redatelj Dino Mustapić koji je za Ulysses teatar režirao njen komad o Gavrilu Principu i neopisivi Srećko Horvat, vedeta hrvatske kvaziintelektualne revolucionarne scene, koji polaže ispite na drugoj godini zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na temeljno pitanje o liku koji je izvršio sarajevski atentat, moglo bi se odgovoriti protupitanjem - ali, koga je za to briga?

  • Kvantna ekonomija u RS

    13.07.2014 16:51 - Marko Đogo

    Kažu da je samo u kvantnoj fizici moguće da istovremeno jedan predmet bude na dva ili više mjesta. Nije mi baš najjasnije kako je to moguće, ali se ponekad pitam da li postoji i kvantna ekonomija i da li upravo danas živimo u njoj? Ili je čak ekonomija oduvijek bila kvantna/dualna, samo što ekonomisti željni slave nikada nisu željeli da prihvate takvo njeno stanje.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    13.07.2014 15:21 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je Romano Bolković primijetio na Facebooku, pitanje je hoće li pape skupa gledati prijenos?

  • Dan američke nezavisnosti u Sarajevu

    11.07.2014 15:28 - Nino Raspudić

    Već tradicionalno u BiH proslava 4. srpnja, dana američke neovisnosti, prigoda je za simboličko potvrđivanje ovisnosti zemlje u kojoj se prigodni prijem održava. Paralelna suvremena povijest BiH mogla bi se napisati analizirajući prijeme u američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    10.07.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je primijetio netko na Facebooku, pitanje je hoće li oba pape skupa gledati prijenos? Papa Bergolio navijat će za Messija, a papa Benedikt za Nijemce, no ti Nijemci više nisu stereotipni Vikinzi poput Andrea Schurrlea iz Chelseja, pa londonski "Daily Mail" na naslovnu stranicu tendenciozno stavlja upravo tri drukčija reprezentativna negermanska Nijemca: Miroslava Klosea, Mesuda Ozila i Samija Khediru.

  • Nemoguća misija

    09.07.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Da je na snazi zakon koji je važio kada sam počinjala da radim, lagano bih sakupljala papire za penziju. Dobru, razume se, jer mi je pripravnička novinarska plata 1984. bila veća od očeve zarade VKV majstora s više od četvrt veka staža.

Milan Grubor

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner