Istina

Milan Grubor - 20.06.2012 18:04

Danas je veoma popularno reći da smo mi zemlja predivna, sa mnogo resursa i prirodnih bogatstava. Onda tek kad se spomene nešto tipa "vazdušna banja" shvatite da se radi o varošici koja nema ništa drugo osim čistog vazduha. Očigledno da čist vazduh djeluje na ljude tako da broj istih kopni sve na svježem planinskom vazduhu nekad razvijene varoši. To je izgleda doživljaj naših resursa - guste šume, čiste rijeke i nigdje naroda...

Opšte je pravilo da pored tolikih bogatstava imamo sve manje i manje ljudi koji treba da se obogate na njima. Međutim, nama to posebno ne smeta. Suština je na resursima, a ne na ljudima, očigledno.

Zato je Zoran Đinđić često znao reći: "Znate, ima zemalja koje imaju dijamante, zlato i energiju pa su siromašne zato što ljudi nisu sposobni da to koriste. Ima zemalja koje nemaju ništa pa su bogate zato što su ljudi sposobni da se dobro organizuju. Znači, u principu, sve je do ljudi".

Postoje dvije grupe zemalja... Jednu grupu čine bogate zemlje. One mogu da imaju resurse, ali i ne moraju pod obavezno da ih imaju. Uslov je da imaju sposobne ljude koji svoje znanje ulažu u razvoj svoje zemlje. Druga grupa su siromašne zemlje koje imaju ili ne resurse. Ali one definitivno nemaju ljude koji mogu da organizuju život te zemlje u pravcu razvoja i prosperiteta svih građana. 

Sad nam je jasna zabluda koja kaže da je suština u resursima i prirodnim bogatstvima koje jedna zemlja posjeduje. Ovo prestaje biti zabluda tek ako u resurse uključimo i ljude. I to posebno ljude u funkciji razvojne politike.

Ljudi kao resurs neće funkcionisati u neregulisanim uslovima. Kao što se šuma ne može eksploatisati tokom oluje ili snijega, tako ni ljudi ne mogu da doprinose u uslovima haosa, entropije i, prije svega, laži.

Činjenica je da se danas laž odvažila pa raznorazni kroje moral, te je OK koral svuda oko nas. Takođe, važno je reći da je laž teška droga i da se sa te igle malo ko kod nas skinuo.

Mi znamo reći da su u laži kratke noge. Ja bih dodao još nekoliko stvari - i klempave uši, i veliki tabani, i spojene obrve i velike glave.

Naime, valjda je jasno da one zemlje gdje je laž nekažnjiva i gdje dominira u svakodnevnoj komunikaciji uništavaju svoj posljednji resurs, a to su ljudi jer oni mogu da rade samo u uslovima kolike-tolike istine. Zato su uslovi slobodne volje, razuma i istine preduslovi za nesmetan razvoj društva.

Mehanizam zaštite istine u normalnim i zdravim zemljama leži u sistemima obrazovanja gdje se promoviše i ulaže u pravilno razmišljanje, što ima za rezultat da kao veoma mladi počinjemo da uviđamo zakonitosti i odnose na realnim osnovama. Tako istina postaje resurs prvog reda. Postaje nacionalno dobro.

E sad istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u spoznajnoj teoriji. Istina se često veže s pojmovima: misao, suština, osobina, pojam, znanje, veza, inteligencija...

Ovi pojmovi kod nas se uzimaju onako...

Neki misle da se do istine, pravog razumijevanja znanja, može doći samo prosvjetljenjem, a ne pojmovima. Drugim riječima, istina je ono što mislimo o posmatranom predmetu je jednako predmetu onakvom kakav jest bez obzira o promatraču. To je onda neskrivenost -  tj. predmet je onakav kakav jest.

Mehanizam zaštite istine u normalnim i zdravim zemljama leži u sistemima obrazovanja gdje se promoviše i ulaže u pravilno razmišljanje, što ima za rezultat da kao veoma mladi počinjemo da uviđamo zakonitosti i odnose na realnim osnovama. Tako istina postaje resurs prvog reda. Postaje nacionalno dobro.

Istina je očigledno emprijski dokaziva zakonitost, depersonalizovana i konkretna. Precizna.

Mi je ne vidimo takvu. Vidimo je kao sporu. Nedokazivu. Vračara mi gledala u dlan. Svako ima svoju istinu. Ono što mislimo o posmatranom događaju se razlikuje od čovjeka do čovjeka.

Nepostojanje konsenzusa o istorijskoj istini prati odbacivanje zakonitosti i razuma kao temelja razvoja i napretka.

Naime, u prethodnom periodu su istinu našu koristili, zloupotrebljavali, prljali i trošili ko god je htio i kako je mislio, pa shodno tome jedini način zaštite ovog našeg resursa je koncesija.

Pošto je koncesija pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje privredne djelatnosti i ona je u stvari pravo koje se prodaje i na temelju njega se ostvaruje zarada, predlažem da damo koncesiju na zaštitu istine. Jer mi očigledno drugog izbora i mehanizma nemamo.

Prvo treba da utvrdimo da li imamo dovoljno istine. Ako imamo, a nadam se da imamo, onda ima da damo pravo na korištenje ovog nacionalnog dobra.

Kod odabira agencije koja će dobiti koncesiju na istinu treba se voditi principom zarade na osnovu procenta dokazanih laži, jer onaj ko bude zarađivao od broja iznesenih laži će se sigurno obogatiti. Predlažem da to bude privatna firma. Oni ne rade za fiksne plate.

To će dovesti do toga da se laže i dalje, ali manje, i ne više bez posljedica. Onda će od laži zarađivati i društvo kažnjavajući istu, a ne više samo onaj ko izgovori laž. 

U tom jednostavnom krugu: ljudi - znanje -razum - nauka - istina jedino ova potonja daje uslove za rast i razvoj ostalih članica kruga i jedino njenim obezbjeđivanjem stiču se uslovi za napredak društva i zemlje.

Sve dok istinu ne počnemo braniti, a laž napadati imaćemo situaciju da smo kao fakcititet malo a kao potencijal možemo biti mnogo.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Za maturu spremni!

    25.05.2015 19:46 - Nino Raspudić

    "Kakvi su današnji studenti, u odnosu na prije", pitanje je koje mi povremeno postavljaju, a na koje dajem spreman odgovor - mladi su u prosjeku uvijek isti.

  • Zločini bez kazne

    20.05.2015 17:41 - Jelka Jovanović

    Počećemo ovako: profesor psihologije Milenko Karan, rođen u Liježu, poreklom iz Livna, igrom sudbine zaposlen u Prištini, priča negde 1984-1985. kako mu se Svetozar Vukmanović Tempo, jedan od najuticajnijih ratnih generala NOB-a i poratnih funkcionera, žali: "Dolazi mi Luka svake noći!"

  • MMF vs Fridman u BiH

    19.05.2015 19:45 - Marko Đogo

    U svijetu ekonomije Milton Fridman nije bio bog, ali jeste čudotvorac.

  • Prebroditi katastrofe

    14.05.2015 21:00 - Ellen Goldstein

    U ovo vrijeme prošle godine Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zahvatile najjače padavine zabilježene u posljednjih 120 godina, uzrokujući obimne poplave u obje zemlje. Neposredno poslije poplava vidjela sam iz prve ruke razorne posljedice po stambene objekte, ceste, dalekovode, usjeve i stočni fond.

  • Isečci zbilje Kumanovski tamni vilajet

    13.05.2015 19:46 - Jelka Jovanović

    Sve što se napiše nedovoljno je provereno sem istine da su u sukobu makedonske policije i naružanih Albanaca u Kumanovu na Dan pobede i Dan Evrope 9. maja stadala 22 muškarca, osam policajaca i 14 terorista.

  • Sanjaš li Zalužane?

    13.05.2015 16:42 - Boris Bajić

    Prosjed muškarac srednjih godina sigurnim se korakom kretao kroz hodnik CJB Banja Luka. Stigavši do kancelarije dežurnog inspektora, ka kojoj ga je uputio službenik na prijavnici, popravio je nabore na rukavima, duboko udahnuo i samouvjereno pokucao na vrata.

  • Makedonija i domino efekt

    11.05.2015 19:45 - Nino Raspudić

    Oružani sukob terorista i policije u Kumanovu, koji je odnio 22 života, u hrvatskim medijima je, s obzirom na blizinu i mogući domino efekt kojeg bi novi balkanski rat izazvao, nedovoljno i površno popraćen.

  • Zašto je Vučić toliko nepopopularan

    07.05.2015 15:47 - Denis Kuljiš

    Zašto je Vučić toliko nepopularan? A zašto bi bio popularan? Nepopularni su političari rijetki, to su oni koji se okrenu protiv matice, pa obećavaju krv znoj i suze, ali takvih ovjede uglavnom nema!

  • Šta bi danas Tito rekao?

    06.05.2015 20:03 - Jelka Jovanović

    Josip Broz Tito umro je na sredokraći između Dana pobede nad fašizmom 1945. i njene vruće 70. godišnjice koja će biti obeležena u Moskvi 9. maja. Velikom vojnom paradom. Tvorac četvrte Jugoslavije umro je pre 35 godina u vreme kada se obeležavalo 35 godina oslobođenja od najveće pošasti XX veka.

  • Nacionalne ekonomije u globalizaciji

    04.05.2015 22:36 - Prof. dr Spasoje Tuševljak, doc.dr Marko Đogo

    Globalni procesi su se krajem prošlog stoljeća nezamislivo dinamizirali, što je generisalo optimistička očekivanja.

  • Kako je Rijeka pobijedila Fjume

    03.05.2015 12:08 - Denis Kuljiš

    Prije nekoliko dana, povela se besmislena - revizionistička - rasprava o tome zašto je Rijeka 3. maja zauzeta uz tolike gubitke snaga Jugoslavnske armije. Pošto je grad već bio u okruženju, bez izgleda na uspjeh otpora, pišu u "Novom listu", "nerazumna odluka" njemačkog zapovjednika Luwig Kueblera da pod svaku cijenu izbjegne predaju, dovela je do nepotrebnog gubitka života na obje strane…

  • Teroristi iz našeg sokaka

    29.04.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Eho bezumnih pucnjeva u Zvorniku sve jače se širi Srbijom i regionom. Policajac Dragan Đurić ubijen na poslu, još dvojica ranjena, mrtav napadač, uhapšena dva saučesnika. Sledeći je Beograd, piše štampa, s manje ili više opreza.

  • Jesmo li svi dužni plaćati za europsku kolonijalnu prošlost?

    27.04.2015 19:40 - Nino Raspudić

    Prošlotjedna smrt 950 ljudi, koji su se utopili u Sredozemnom moru u očajničkom pokušaju da se dokopaju europske obale, potaknula je brojne rasprave, između ostalog i onu o odgovornosti Europe za katastrofalno egzistencijalno stanje milijuna ljudi na Bliskom istoku i u Africi, koji je se žele dočepati kao ilegalni imigranti.

Milan Grubor

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.