Kolumne

Kako će izgledati BiH 2025? Nekako

Dragan Jerinić - 03.04.2012 15:46

Njemačka fondacija "Fridrih Ebert" napravila je svojevrsnu igraonicu s mogućim scenarijima za budućnost BiH, odabravši 2025. godinu kao prelomnu, tako što je okupila 20 osoba iz javnog života različitih političkih uvjerenja i nacionalne pripadnosti, koji su napravili pet scenarija raspleta.

Prvi scenarij predviđa da ostane dosadašnja ustavna struktura, dva entiteta i deset kantona, u kojima su promjene spore i inicirane pritiskom međunarodnih predstavnika.

Po drugom BiH je decentralizovana država, ma šta to značilo, u kojoj su sprovedene korjenite ustavne promjene, koje su otvorile put napretku i prosperitetu kao članici Evropske unije.

Treći secenario opisuje funkcionalnu, centralizovanu državu, isto članicu EU, koju je praktično ustrojio NATO vojnom intervencijom nakon pokušaja otcjepljenja Republike Srpske.

Četvrti mogući rasplet predvidio je regionalno povezivanje kao model prihvatljiv za Evropu, u kojem su obesmišljene nacionalne podjele.

Peti scenario je raspad BiH na tri nacionalne države nakon što su Bošnjaci konačno uvidjeli da je prosto nemoguće napraviti unitarnu državu po principu jedan čovjek - jedan glas i pristali su na formiranje svoje države na teritoriji koju je u ratu kontrolisala Armija BiH.

Na raspad je pristala i međunarodna zajednica, koja je shvatila da je on najbolje rješenje višegodišnjeg etničkog sukoba pa je organizovala "Dejton 2", kojim je ovjereno razgraničenje sadašnjih konstitutivnih naroda.

Ova veoma zanimljiva igrica u režiji njemačke fondacije isprovocirala je određene sarajevske političke krugove pa je zatražen i zvanični stav pokrovitelja bh. državnosti, Amerikanaca, koji su još jednom, ozbiljnim, diplomatskim rječnikom ponovili davno skovanu rečenicu.

"Teritorijali integritet i suverenitet BiH garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji ne pruža mogućnost da se bilo koji od dva entiteta odvoji od BiH", saopštili su iz američke ambasade, dodajući kako su spekulacije o raspadu neproduktivne.

Kad bi trebalo da se priklonim jednom od ovih ponuđenih scenarija odabrao bih prvi, s tim da će politički procesi biti značajno usmjereni narednih godina na rješavanju "hrvatskog pitanja" i kakvom-takvom evropskom putu. Status kandidata će sigurno imati, ali male su šanse da bude primljena u punopravno članstvo.

Danas gotovo nepremostivu prepreku prema Briselu predstavlja rješavanje naizgled jednostavnog slučaja "Sejdić i Finci", koji je postao uslov svih uslova za dobijanje kandidatskog statusa.

Sarajevska politička elita kroz tu presudu Evropskog suda želi sveobuhvatnu promjenu Ustava kako bi oslabila poziciju entiteta koju danas garantuje Dejtonski ugovor. Sa druge strane politički predstavnici iz Republike Srpske predlažu minimalnu korekciju i ona bi se odnosila samo na način izbora članova Predsjedništva i delegata u Dom naroda.

S treće strane predstavnici hrvatskih stranaka kroz ovu presudu pokušavaju izboriti pravedniji sistem glasanja po kojem bi bilo onemogućeno Bošnjacima da biraju hrvatskog člana u Predsjedništvo, tražeći izmjenu Izbornog zakona. Tačnije, traže podjelu BiH na tri, odnosno Federacije na dvije izborne jedinice, smatrajući da bi objedinjavanje kantona s hrvatskim većinskim stanovništvom bio dovoljan garant za ravnopravnost u izbornom ciklusu.

Ovih dana predstavnici jedne veoma angažovane međunarodne organizacije, pripremajući najnoviji izvještaj o političkoj situaciji u BiH, a fokusirajući ga na mogući rasplet slučaja "Sejdić i Finci", sproveli su veoma zanimljivo istraživanje upravo o toj mogućoj hrvatskoj izbornoj jedinici.

Oni su se u stvari poigrali brojkama s posljednjih opštih izbora te došli do zaključka da ni ta nova izborna jedinica, u koju bi ušlo pet kantona s relativnom hrvatskom većinom, ne bi garantovala izbor člana Predsjedništva iz reda legitimnih hrvatskih stranaka. U stvari, ta hrvatska većina je toliko mala da podrazumijeva obavezno političko savezništvo svih hrvatskih stranaka ukoliko žele da izguraju svog člana Predsjedništva naspram kandidata kojeg bi predložile bošnjačke partije. Svako soliranje značio bi i izvjesnije ponavljanje prakse sa Željkom Komšićem.

"Zanimljiv je potpuni politički autizam lidera hrvatskih stranaka kada smo im predočili ovo istraživanje. Samo su odmahivali i govorili: 'Ma ne, nama treba naša izborna jedinica, to je jedino rješenje'",  konstatuju u toj međunarodnoj organizaciji.

Da je problem potpuno kompleksan govori i jasan, nepomirljiv stav bošnjačkih partija da uopšte ne dolazi u obzir formiranje hrvatske izborne jedinice jer to je navodno samo prvi korak do stvaranja trećeg entiteta.

Sve u svemu, teško će narednih mjeseci biti riješen ovaj politički čvor, mada su posljednjih godina više nego učestale prozivke stranaca da se rješenje mora naći te da više nema vremena za gubljenje. Ma šta to značilo.

Posljednji u nizu je zajednički nastup u štampanim medijima ministara inostranih poslova Velike Britanije i Njemačke, Vilijama Hejga i Gvide Vestervelea, koji su uz podsjećanje da se ovog mjeseca navršava 20 godina brutalnog konflikta, kako se valjda diplomatskim rječnikom danas definiše građanski rat, pozvali ovdašnje lidere da prevaziđu nesuglasice te uhvate korak s regijom, koja ubrzano ide prema Evropi.

Možda je i igrica Fondacije "Fridrih Ebert" bila inicirana godišnjicom tragičnog sukoba, ali je ipak otvorila ozbiljno političko pitanje kako će BiH izgledati 2025? Vjerovatno, nekako!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Diktatura lump-proletarijata (I)

    22.08.2014 17:26 - Denis Kuljiš

    Najgora ugroza suvremenog života na Balkanu nisu nacionalizam, korupcija i propast ekonomije, nego totalno beznađe.

  • Sačuvajmo humanost

    22.08.2014 06:31 - Didier Burkhalter i Peter Maurer

    Prije tačno 150 godina svjetlo dana ugledala je prva Ženevska konvencija za poboljšanje položaja vojnika ranjenih u vojskama koje ratuju, te je tako utvrdila ideju u međunarodnom pravu da je, čak i za vrijeme ratnih dejstava, neophodno sačuvati minimum humanosti.

  • Ko je uhapsio Nikolu Dronjka?

    21.08.2014 17:05 - Boris Bajić

    Ako sam ja u pravu, u hapšenju Nikole Dronjka je učestvovala opozicija. Ako ja nisam u pravu, u hapšenju Nikole Dronjka je takođe učestvovala opozicija. U svakom slučaju, Nikola Dronjak je uhapsio sam sebe.

  • Srpska omerta i sramota

    20.08.2014 17:03 - Jelka Jovanović

    Posle 25 dana istrage srpska policija je rešila slučaj Luke Jovanovića. Reč je o mladiću koji je podlegao povredama zadobijenim na Brankovom mostu u noći između 24. i 25. jula, kad ga je, u punoj brzini, oborio mini moris katrimen i nestao netragom.

  • Strah od RAK-a

    17.08.2014 18:08 - Nihada Hasić

    Posao u javnim institucijama na svim nivoima u BiH veoma teško se dobija, ali i još teže gubi nakon što vam se poklope zvijezde, politička podrška ili rodbinske veze koje vas ustoliče na radno mjesto u takozvanoj državnoj službi.

  • Kako smo sistematski uništeni od idiota (II)

    15.08.2014 18:04 - Denis Kuljiš

    Treća fatalna i doista nepopravljiva šteta učinjena je prilikom pregovora o gradnji novog zagrebačkog aerodroma. Natječaj za projekt provela je još legendarna Sanaderova vlada. Svima poznati Jure Radić, na kojega ne treba trošiti ambigvitetne epitete, pobijedio je Zahu Hadid, sir Normana Fostera i Renza Piana, tri najveća arhitekta današnjice.

  • Kako smo sistematski uništeni od idiota (I)

    14.08.2014 18:21 - Denis Kuljiš

    Koncem prošle godine srpski avio-prijevoznik "Air Serbia" (dobri stari JAT, koji se ukrasio novim logom s dvije 'tičurine) započeo je operirati kao "strateški partner" emiratske kompanije "Etihad" iz Abu Dabija.

  • Letnja alhemija

    13.08.2014 17:03 - Jelka Jovanović

    Ima novinarska anegdota koja se sa setom prepričava među gardom iz pedeset i neke - jednog se leta pojavio vampir u Srbiji, pardon Jugoslaviji, a nije bio znameniti Sava Savanović!

  • Kapitalizam i romantika

    13.08.2014 17:02 - Marko Đogo

    Prije tridesetak godina jedan domaći profesor je bio na studijskom putovanju u SAD. U to doba velika Jugoslavija se još borila da prevaziđe sve veće i veće ekonomske probleme, ali je i Amerika prevazilazila krizu iz 1987. godine.

  • Sto dana tjeskobe

    06.08.2014 17:57 - Jelka Jovanović

    Šta sve čovek može da uradi za sto dana? I svašta i ništa. Tako je i sa vladama. Na kontu prvih sto dana Vlade Srbije premijera Aleksandra Vučića ima i dobrog i lošeg, a šta će odneti prevagu znaće se u narednih sto dana, kada deo predviđenih mera počne da deluje.

  • Treći entitet kao amanet ICG?

    04.08.2014 18:46 - Nino Raspudić

    Trebalo je da prođe dvadesetak dana da zadnji izvještaj o BiH Međunarodne krizne skupine (ICG), objavljen 10. srpnja, počne dolaziti u fokus javnosti.

  • Političar ili tužilac

    03.08.2014 17:16 - Nihada Hasić

    Ukidanje osuđujuće presude zločinačkoj organizaciji Zijada Turkovića ocijenjeno je kao katastrofa bosanskohercegovačkog pravosuđa. Ovu tešku kvalifikaciju nije iznio političar u izbornoj kampanji ili srodnik jedne od pet žrtava, čije je ubistvo pripisano Turkoviću i saradnicima, što bi bila očekivana ljudska reakcija.

  • Hrvatski film: Samoubojstvo iz zasjede

    31.07.2014 17:18 - Denis Kuljiš

    Idealni plaćeni pisac misli ono što piše pa ga ne treba posebno honorirati za učinjene usluge. Daješ mu plaću, a on sve radi upravo onako kako treba, odrađuje što se od njega očekuje, a hrani se klijentelizmom, jer prostor koji mu dodijele u novinama marljivo obrađuje te ubire plodove svog truda, stavi li se na raspolaganje ljudima koji će mu se znati revanširati.

  • Isečci zbilje

    30.07.2014 17:14 - Jelka Jovanović

    Srediće nas, kao da već nisu! Posle mnogo godina svađa i svađica, Srbija će dobiti set novih medijskih zakona. Vlada Srbije tvrdi da su zakoni proevropski i da će njima medijska scena biti uređena na najbolji način, i to hitno!

  • Plan Merkelove za BiH

    29.07.2014 17:23 - Dragan Jerinić

    Ima li njemačka kancelarka Angela Merkel ikakav plan za BiH? Pitanje je to koje se provlači posljednjih sedmica kroz diplomatske razgovore i medije, ali jasnog odgovora nema. Politički lideri nerado pričaju na tu temu, ali svakako ubrzano razmišljaju šta bi to mogla biti stvarna tema sastanka zakazanog za kraj avgusta u Njemačkoj.

Dragan Jerinić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner