Kolumne

Kako će izgledati BiH 2025? Nekako

Dragan Jerinić - 03.04.2012 15:46

Njemačka fondacija "Fridrih Ebert" napravila je svojevrsnu igraonicu s mogućim scenarijima za budućnost BiH, odabravši 2025. godinu kao prelomnu, tako što je okupila 20 osoba iz javnog života različitih političkih uvjerenja i nacionalne pripadnosti, koji su napravili pet scenarija raspleta.

Prvi scenarij predviđa da ostane dosadašnja ustavna struktura, dva entiteta i deset kantona, u kojima su promjene spore i inicirane pritiskom međunarodnih predstavnika.

Po drugom BiH je decentralizovana država, ma šta to značilo, u kojoj su sprovedene korjenite ustavne promjene, koje su otvorile put napretku i prosperitetu kao članici Evropske unije.

Treći secenario opisuje funkcionalnu, centralizovanu državu, isto članicu EU, koju je praktično ustrojio NATO vojnom intervencijom nakon pokušaja otcjepljenja Republike Srpske.

Četvrti mogući rasplet predvidio je regionalno povezivanje kao model prihvatljiv za Evropu, u kojem su obesmišljene nacionalne podjele.

Peti scenario je raspad BiH na tri nacionalne države nakon što su Bošnjaci konačno uvidjeli da je prosto nemoguće napraviti unitarnu državu po principu jedan čovjek - jedan glas i pristali su na formiranje svoje države na teritoriji koju je u ratu kontrolisala Armija BiH.

Na raspad je pristala i međunarodna zajednica, koja je shvatila da je on najbolje rješenje višegodišnjeg etničkog sukoba pa je organizovala "Dejton 2", kojim je ovjereno razgraničenje sadašnjih konstitutivnih naroda.

Ova veoma zanimljiva igrica u režiji njemačke fondacije isprovocirala je određene sarajevske političke krugove pa je zatražen i zvanični stav pokrovitelja bh. državnosti, Amerikanaca, koji su još jednom, ozbiljnim, diplomatskim rječnikom ponovili davno skovanu rečenicu.

"Teritorijali integritet i suverenitet BiH garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji ne pruža mogućnost da se bilo koji od dva entiteta odvoji od BiH", saopštili su iz američke ambasade, dodajući kako su spekulacije o raspadu neproduktivne.

Kad bi trebalo da se priklonim jednom od ovih ponuđenih scenarija odabrao bih prvi, s tim da će politički procesi biti značajno usmjereni narednih godina na rješavanju "hrvatskog pitanja" i kakvom-takvom evropskom putu. Status kandidata će sigurno imati, ali male su šanse da bude primljena u punopravno članstvo.

Danas gotovo nepremostivu prepreku prema Briselu predstavlja rješavanje naizgled jednostavnog slučaja "Sejdić i Finci", koji je postao uslov svih uslova za dobijanje kandidatskog statusa.

Sarajevska politička elita kroz tu presudu Evropskog suda želi sveobuhvatnu promjenu Ustava kako bi oslabila poziciju entiteta koju danas garantuje Dejtonski ugovor. Sa druge strane politički predstavnici iz Republike Srpske predlažu minimalnu korekciju i ona bi se odnosila samo na način izbora članova Predsjedništva i delegata u Dom naroda.

S treće strane predstavnici hrvatskih stranaka kroz ovu presudu pokušavaju izboriti pravedniji sistem glasanja po kojem bi bilo onemogućeno Bošnjacima da biraju hrvatskog člana u Predsjedništvo, tražeći izmjenu Izbornog zakona. Tačnije, traže podjelu BiH na tri, odnosno Federacije na dvije izborne jedinice, smatrajući da bi objedinjavanje kantona s hrvatskim većinskim stanovništvom bio dovoljan garant za ravnopravnost u izbornom ciklusu.

Ovih dana predstavnici jedne veoma angažovane međunarodne organizacije, pripremajući najnoviji izvještaj o političkoj situaciji u BiH, a fokusirajući ga na mogući rasplet slučaja "Sejdić i Finci", sproveli su veoma zanimljivo istraživanje upravo o toj mogućoj hrvatskoj izbornoj jedinici.

Oni su se u stvari poigrali brojkama s posljednjih opštih izbora te došli do zaključka da ni ta nova izborna jedinica, u koju bi ušlo pet kantona s relativnom hrvatskom većinom, ne bi garantovala izbor člana Predsjedništva iz reda legitimnih hrvatskih stranaka. U stvari, ta hrvatska većina je toliko mala da podrazumijeva obavezno političko savezništvo svih hrvatskih stranaka ukoliko žele da izguraju svog člana Predsjedništva naspram kandidata kojeg bi predložile bošnjačke partije. Svako soliranje značio bi i izvjesnije ponavljanje prakse sa Željkom Komšićem.

"Zanimljiv je potpuni politički autizam lidera hrvatskih stranaka kada smo im predočili ovo istraživanje. Samo su odmahivali i govorili: 'Ma ne, nama treba naša izborna jedinica, to je jedino rješenje'",  konstatuju u toj međunarodnoj organizaciji.

Da je problem potpuno kompleksan govori i jasan, nepomirljiv stav bošnjačkih partija da uopšte ne dolazi u obzir formiranje hrvatske izborne jedinice jer to je navodno samo prvi korak do stvaranja trećeg entiteta.

Sve u svemu, teško će narednih mjeseci biti riješen ovaj politički čvor, mada su posljednjih godina više nego učestale prozivke stranaca da se rješenje mora naći te da više nema vremena za gubljenje. Ma šta to značilo.

Posljednji u nizu je zajednički nastup u štampanim medijima ministara inostranih poslova Velike Britanije i Njemačke, Vilijama Hejga i Gvide Vestervelea, koji su uz podsjećanje da se ovog mjeseca navršava 20 godina brutalnog konflikta, kako se valjda diplomatskim rječnikom danas definiše građanski rat, pozvali ovdašnje lidere da prevaziđu nesuglasice te uhvate korak s regijom, koja ubrzano ide prema Evropi.

Možda je i igrica Fondacije "Fridrih Ebert" bila inicirana godišnjicom tragičnog sukoba, ali je ipak otvorila ozbiljno političko pitanje kako će BiH izgledati 2025? Vjerovatno, nekako!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Voda nešto nosi

    17.09.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Naslov je pozajmljen od Zilahija; stvarnost je mnogo surovija od kultne knjige. Četiri meseca posle katastrofalnih poplava koje su direktno ili indiretno odnele 57 života u Srbiji i nanele materijalnu štetu koja se meri, opet direktno ili indirektno, sa dve milijarde evra, deo Srbije ponovo je pod teškom bujičnom vodom.

  • Beograd na vodi

    11.09.2014 17:06 - Denis Kuljiš

    Zgrada SIV-a, odnosno Palata Federacije, apsurdno je veliko zdanje na beogradskoj dunavskoj obali. Počela se graditi 1947. godine, a i danas je, pod imenom Palata Srbije, najveća zgrada u državi. Pod istim su krovom 744 kancelarije. U doba staljinskog gigantizma, taj golemi dunavski Pentagon nije se podizao kao administrativno središte Jugoslavije, nego kao - upravna zgrada Balkanske federacije! Nije se još znalo dokle će dosezati granice Titove države: njegovi su generali do tada zauzeli Trst, Solun i Tiranu.

  • Pusto legalno

    10.09.2014 17:09 - Jelka Jovanović

    Još se nije slegla bruka zbog tzv. smrdljivih zgrada, a nova građevinska afera talasa Beograd.

  • Intelektualna elita, iliti l´art pour l´art

    09.09.2014 16:58 - Boris Bajić

    Pred svaki ozbiljniji događaj u zemlji, radilo se o izborima, otvaranju kakve kulturno-umjetničke ustanove, Ćaninom koncertu ili nečemu četvrtom, raste potreba za upotrebom fraze "intelektualna elita". Jedni od intelektualne elite traže potvrdu, drugi joj upućuju kritiku, a trećima se prosto dopada ta sintagma, pa je iz estetskih razloga guraju i gdje treba i gdje ne treba.

  • Epohalni referendum o promjeni izbornog sustava

    08.09.2014 17:07 - Nino Raspudić

    U sjeni predsjedničke kampanje koja još službeno nije započela, a koju su mediji već izrežirali kao sraz dva kandidata, aktualnog predsjednika i kandidata SDP-a Ive Josipovića i HDZ-ove Kolinde Grabar-Kitarović, u Hrvatskoj se iza brda valja nešto što bi moglo dugoročno radikalno izmijeniti političku scenu u Hrvatskoj i promijeniti logiku kadroviranja po kojoj su do sada funkcionirale političke stranke.

  • Tri strašne priče i četvrta

    03.09.2014 18:25 - Jelka Jovanović

    TAKSISTA: Beogradski taksista ubio je iz pištolja muškarca (37) zbog neregulisanog računa za vožnju od 800 dinara ili preračunato sedam evra.

  • Krivi su glasači

    31.08.2014 18:41 - Nihada Hasić

    Masovnim izlaskom na izbore građani izbjegavaju mogućnost da drugi odlučuju o njihovoj sudbini i budućnosti, podsjećaju iz Centralne izborne komisije BiH uoči svakih, pa i predstojećih opštih izbora, što nas čekaju 12. oktobra.

  • Poraz hrvatske vojske (II)

    29.08.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Ministarstvom obrane po zakonu upravlja ministar obrane. To znaju svi osim tukca kojem to nitko nije objasnio.

  • Poraz hrvatske vojske (I)

    28.08.2014 17:25 - Denis Kuljiš

    Prije tri tjedna srušio se MiG-21, jedna od onih starih kanti kupljenih ili prošvercanih u Hrvatsku iz ruskih vojnih viškova, koje su u prethodnom ratu tako dobro poslužile.

  • Trulo drvo ne prima kalem

    27.08.2014 18:01 - Jelka Jovanović

    Ugledni beogradski dnevni list "Danas", odnosno njegov izdavač DAN GRAF, kažnjen je nedavno sa bezmalo 50.000 evra zbog kršenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (OSI).

  • Da li je zločin protiv čovječnosti novo krivično djelo?

    26.08.2014 21:02 - Miloš Babić

    Nakon presude u predmetu Maktouf-Damjanović (18. juli 2013) u kojoj je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) našao da je Sud BiH primjenom Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine u predmetnom slučaju (osuđeni za krivično djelo zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 173. KZBiH) povrijedio odredbu iz čl. 7. EKLJP, vlada uvjerenje da su riješeni svi problemi kada je u pitanju primjena pravila koja se odnose na važenje i primjenu krivičnog zakona na krivična djela protiv međunarodnog prava, te da je sudska praksa u suđenjima za ova krivična djela konačno ujednačena.

  • Prođe ljeto, eto nam kampanje

    25.08.2014 18:14 - Nino Raspudić

    Ljeto je na izmaku, a s njim završavaju ljetne sheme i lagane teme. Uz ceste u BiH se pojavljuju prvi stranački jumbo plakati kao podsjetnik da će sva domaća priča u sljedećem razdoblju biti u znaku jesenskih izbora.

  • Diktatura »lump-proletarijata« (II)

    24.08.2014 18:40 - Denis Kuljiš

    Ista stvar se događa u Hrvatskoj, a u Srbiji još nije jer ondje vlast može upravljati bez obzira na predilekcije i političke otpore "tehnostrukture".

  • Diktatura lump-proletarijata (I)

    22.08.2014 17:26 - Denis Kuljiš

    Najgora ugroza suvremenog života na Balkanu nisu nacionalizam, korupcija i propast ekonomije, nego totalno beznađe.

  • Sačuvajmo humanost

    22.08.2014 06:31 - Didier Burkhalter i Peter Maurer

    Prije tačno 150 godina svjetlo dana ugledala je prva Ženevska konvencija za poboljšanje položaja vojnika ranjenih u vojskama koje ratuju, te je tako utvrdila ideju u međunarodnom pravu da je, čak i za vrijeme ratnih dejstava, neophodno sačuvati minimum humanosti.

Dragan Jerinić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.