Kolumne

Kako će izgledati BiH 2025? Nekako

Dragan Jerinić - 03.04.2012 15:46

Njemačka fondacija "Fridrih Ebert" napravila je svojevrsnu igraonicu s mogućim scenarijima za budućnost BiH, odabravši 2025. godinu kao prelomnu, tako što je okupila 20 osoba iz javnog života različitih političkih uvjerenja i nacionalne pripadnosti, koji su napravili pet scenarija raspleta.

Prvi scenarij predviđa da ostane dosadašnja ustavna struktura, dva entiteta i deset kantona, u kojima su promjene spore i inicirane pritiskom međunarodnih predstavnika.

Po drugom BiH je decentralizovana država, ma šta to značilo, u kojoj su sprovedene korjenite ustavne promjene, koje su otvorile put napretku i prosperitetu kao članici Evropske unije.

Treći secenario opisuje funkcionalnu, centralizovanu državu, isto članicu EU, koju je praktično ustrojio NATO vojnom intervencijom nakon pokušaja otcjepljenja Republike Srpske.

Četvrti mogući rasplet predvidio je regionalno povezivanje kao model prihvatljiv za Evropu, u kojem su obesmišljene nacionalne podjele.

Peti scenario je raspad BiH na tri nacionalne države nakon što su Bošnjaci konačno uvidjeli da je prosto nemoguće napraviti unitarnu državu po principu jedan čovjek - jedan glas i pristali su na formiranje svoje države na teritoriji koju je u ratu kontrolisala Armija BiH.

Na raspad je pristala i međunarodna zajednica, koja je shvatila da je on najbolje rješenje višegodišnjeg etničkog sukoba pa je organizovala "Dejton 2", kojim je ovjereno razgraničenje sadašnjih konstitutivnih naroda.

Ova veoma zanimljiva igrica u režiji njemačke fondacije isprovocirala je određene sarajevske političke krugove pa je zatražen i zvanični stav pokrovitelja bh. državnosti, Amerikanaca, koji su još jednom, ozbiljnim, diplomatskim rječnikom ponovili davno skovanu rečenicu.

"Teritorijali integritet i suverenitet BiH garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji ne pruža mogućnost da se bilo koji od dva entiteta odvoji od BiH", saopštili su iz američke ambasade, dodajući kako su spekulacije o raspadu neproduktivne.

Kad bi trebalo da se priklonim jednom od ovih ponuđenih scenarija odabrao bih prvi, s tim da će politički procesi biti značajno usmjereni narednih godina na rješavanju "hrvatskog pitanja" i kakvom-takvom evropskom putu. Status kandidata će sigurno imati, ali male su šanse da bude primljena u punopravno članstvo.

Danas gotovo nepremostivu prepreku prema Briselu predstavlja rješavanje naizgled jednostavnog slučaja "Sejdić i Finci", koji je postao uslov svih uslova za dobijanje kandidatskog statusa.

Sarajevska politička elita kroz tu presudu Evropskog suda želi sveobuhvatnu promjenu Ustava kako bi oslabila poziciju entiteta koju danas garantuje Dejtonski ugovor. Sa druge strane politički predstavnici iz Republike Srpske predlažu minimalnu korekciju i ona bi se odnosila samo na način izbora članova Predsjedništva i delegata u Dom naroda.

S treće strane predstavnici hrvatskih stranaka kroz ovu presudu pokušavaju izboriti pravedniji sistem glasanja po kojem bi bilo onemogućeno Bošnjacima da biraju hrvatskog člana u Predsjedništvo, tražeći izmjenu Izbornog zakona. Tačnije, traže podjelu BiH na tri, odnosno Federacije na dvije izborne jedinice, smatrajući da bi objedinjavanje kantona s hrvatskim većinskim stanovništvom bio dovoljan garant za ravnopravnost u izbornom ciklusu.

Ovih dana predstavnici jedne veoma angažovane međunarodne organizacije, pripremajući najnoviji izvještaj o političkoj situaciji u BiH, a fokusirajući ga na mogući rasplet slučaja "Sejdić i Finci", sproveli su veoma zanimljivo istraživanje upravo o toj mogućoj hrvatskoj izbornoj jedinici.

Oni su se u stvari poigrali brojkama s posljednjih opštih izbora te došli do zaključka da ni ta nova izborna jedinica, u koju bi ušlo pet kantona s relativnom hrvatskom većinom, ne bi garantovala izbor člana Predsjedništva iz reda legitimnih hrvatskih stranaka. U stvari, ta hrvatska većina je toliko mala da podrazumijeva obavezno političko savezništvo svih hrvatskih stranaka ukoliko žele da izguraju svog člana Predsjedništva naspram kandidata kojeg bi predložile bošnjačke partije. Svako soliranje značio bi i izvjesnije ponavljanje prakse sa Željkom Komšićem.

"Zanimljiv je potpuni politički autizam lidera hrvatskih stranaka kada smo im predočili ovo istraživanje. Samo su odmahivali i govorili: 'Ma ne, nama treba naša izborna jedinica, to je jedino rješenje'",  konstatuju u toj međunarodnoj organizaciji.

Da je problem potpuno kompleksan govori i jasan, nepomirljiv stav bošnjačkih partija da uopšte ne dolazi u obzir formiranje hrvatske izborne jedinice jer to je navodno samo prvi korak do stvaranja trećeg entiteta.

Sve u svemu, teško će narednih mjeseci biti riješen ovaj politički čvor, mada su posljednjih godina više nego učestale prozivke stranaca da se rješenje mora naći te da više nema vremena za gubljenje. Ma šta to značilo.

Posljednji u nizu je zajednički nastup u štampanim medijima ministara inostranih poslova Velike Britanije i Njemačke, Vilijama Hejga i Gvide Vestervelea, koji su uz podsjećanje da se ovog mjeseca navršava 20 godina brutalnog konflikta, kako se valjda diplomatskim rječnikom danas definiše građanski rat, pozvali ovdašnje lidere da prevaziđu nesuglasice te uhvate korak s regijom, koja ubrzano ide prema Evropi.

Možda je i igrica Fondacije "Fridrih Ebert" bila inicirana godišnjicom tragičnog sukoba, ali je ipak otvorila ozbiljno političko pitanje kako će BiH izgledati 2025? Vjerovatno, nekako!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Zbogom, Dejtonijo! (II)

    25.07.2014 17:29 - Denis Kuljiš

    U Bosnu je uloženo osamnaest milijardi dolara. Većinu novca progutala je korupcija, u kojoj su ravnopravno participirala tri konstitutivna faktora bosanske krize - predstavnici međunarodne zajednice, koji su se strahovito oparili od te pomoći koja bi kao kiša u Sahari nerijetko padala tako da ne dotakne zemlju, zatim "političke elite", odnosno šefovi i njihove klijentelističke strukture, te na poslijetku NGO-narod, nadasve bošnjačka srednja klasa, koja živi od konferencija, traning-programa i "odvaljivanja žvake".

  • Zbogom, Dejtonijo! (I)

    24.07.2014 17:09 - Denis Kuljiš

    Međunarodna krizna grupa nije, naravno, svjetska vlada u sjeni.

  • Trenutak istine

    23.07.2014 18:19 - Jelka Jovanović

    U opskurnoj televizijskoj emisiji "Trenutak istine" ljudi otkrivaju najintimnije i najtragičnije detalje iz svog života, često traume koje su ih odvele na stanputicu ili u psihološki zabran.

  • Petostruka nesreća sa predumišljajem

    23.07.2014 17:15 - Boris Bajić

    Prije dvije godine i dva mjeseca pao je avion u blizini Banjaluke pri čemu je pet mladića izgubilo život. Prećutno smo pristali, što iz vlastitog ubjeđenja, što vođeni primjerom nezavisnih medija, koji su nas o cijelom slučaju izvještavali, da taj događaj nazovemo "nesrećom".

  • Od izbora do izbora!

    22.07.2014 14:50 - Dragan Jerinić

    Kad razgovarate sa ovdašnjim privrednicima kažu da nikad nije bilo teže poslovati. Svaka godina je teška, ali ova nekako najteža. Sve se u njoj skupilo - od krize do katastrofe uzrokovane poplavama.

  • Kako se sazna da počinje svjetski rat?

    21.07.2014 17:01 - Nino Raspudić

    U par dana mi je nekoliko ljudi, na različitim mjestima i u različitim štimunzima, od kave u pauzi znanstvenog kongresa u Zagrebu pa do prvog ljetnog piva u kafiću na moru, pod dojmom zadnjih događanja u svijetu spomenulo Treći svjetski rat.

  • Čekali donacije, dočekali kandidate

    20.07.2014 19:30 - Nihada Hasić

    Poplavom poharanoj Bosni i Hercegovini prijatelji i kreditori iz svijeta obećali su oko 800 miliona eura za hitnu sanaciju posljedica majske prirodne katastrofe. Predstavnici vlasti u BiH oduševljeni su ovom najavom jer su očekivali mnogo manje dokaza solidarnosti iz svijeta.

  • Srpski scenario

    16.07.2014 18:03 - Jelka Jovanović

    Ukrajinski i bosanski scenario opet su oživeli u Srbiji. Pre nekoliko meseci u vreme kampanje za vanredne izbore ovom kletvom po zemlju gađana je već tada opoziciona Demokratska stranka; navodno je prizivala U-B scenario pošto na izborima ne može da pobedi Srpsku naprednu stranku.

  • Tri od šesn'est

    15.07.2014 17:03 - Dragan Jerinić

    Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.

  • Koga je briga za Gavrila Principa?

    15.07.2014 13:41 - Denis Kuljiš

    Koja su načela vodila Gavrila Principa? Kakvi su bili njegovi motivi? Na to su pitanje pokušavali odgovoriti sudionici okrugloga stola održanog na Brijunima: Biljana Srbljanović, pomodna dramatičarka prisutna na važnim europskim pozornicama, sarajevski redatelj Dino Mustapić koji je za Ulysses teatar režirao njen komad o Gavrilu Principu i neopisivi Srećko Horvat, vedeta hrvatske kvaziintelektualne revolucionarne scene, koji polaže ispite na drugoj godini zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na temeljno pitanje o liku koji je izvršio sarajevski atentat, moglo bi se odgovoriti protupitanjem - ali, koga je za to briga?

  • Kvantna ekonomija u RS

    13.07.2014 16:51 - Marko Đogo

    Kažu da je samo u kvantnoj fizici moguće da istovremeno jedan predmet bude na dva ili više mjesta. Nije mi baš najjasnije kako je to moguće, ali se ponekad pitam da li postoji i kvantna ekonomija i da li upravo danas živimo u njoj? Ili je čak ekonomija oduvijek bila kvantna/dualna, samo što ekonomisti željni slave nikada nisu željeli da prihvate takvo njeno stanje.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    13.07.2014 15:21 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je Romano Bolković primijetio na Facebooku, pitanje je hoće li pape skupa gledati prijenos?

  • Dan američke nezavisnosti u Sarajevu

    11.07.2014 15:28 - Nino Raspudić

    Već tradicionalno u BiH proslava 4. srpnja, dana američke neovisnosti, prigoda je za simboličko potvrđivanje ovisnosti zemlje u kojoj se prigodni prijem održava. Paralelna suvremena povijest BiH mogla bi se napisati analizirajući prijeme u američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    10.07.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je primijetio netko na Facebooku, pitanje je hoće li oba pape skupa gledati prijenos? Papa Bergolio navijat će za Messija, a papa Benedikt za Nijemce, no ti Nijemci više nisu stereotipni Vikinzi poput Andrea Schurrlea iz Chelseja, pa londonski "Daily Mail" na naslovnu stranicu tendenciozno stavlja upravo tri drukčija reprezentativna negermanska Nijemca: Miroslava Klosea, Mesuda Ozila i Samija Khediru.

  • Nemoguća misija

    09.07.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Da je na snazi zakon koji je važio kada sam počinjala da radim, lagano bih sakupljala papire za penziju. Dobru, razume se, jer mi je pripravnička novinarska plata 1984. bila veća od očeve zarade VKV majstora s više od četvrt veka staža.

Dragan Jerinić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner