Njemačka fondacija "Fridrih Ebert" napravila je svojevrsnu igraonicu s mogućim scenarijima za budućnost BiH, odabravši 2025. godinu kao prelomnu, tako što je okupila 20 osoba iz javnog života različitih političkih uvjerenja i nacionalne pripadnosti, koji su napravili pet scenarija raspleta.
Prvi scenarij predviđa da ostane dosadašnja ustavna struktura, dva entiteta i deset kantona, u kojima su promjene spore i inicirane pritiskom međunarodnih predstavnika.
Po drugom BiH je decentralizovana država, ma šta to značilo, u kojoj su sprovedene korjenite ustavne promjene, koje su otvorile put napretku i prosperitetu kao članici Evropske unije.
Treći secenario opisuje funkcionalnu, centralizovanu državu, isto članicu EU, koju je praktično ustrojio NATO vojnom intervencijom nakon pokušaja otcjepljenja Republike Srpske.
Četvrti mogući rasplet predvidio je regionalno povezivanje kao model prihvatljiv za Evropu, u kojem su obesmišljene nacionalne podjele.
Peti scenario je raspad BiH na tri nacionalne države nakon što su Bošnjaci konačno uvidjeli da je prosto nemoguće napraviti unitarnu državu po principu jedan čovjek - jedan glas i pristali su na formiranje svoje države na teritoriji koju je u ratu kontrolisala Armija BiH.
Na raspad je pristala i međunarodna zajednica, koja je shvatila da je on najbolje rješenje višegodišnjeg etničkog sukoba pa je organizovala "Dejton 2", kojim je ovjereno razgraničenje sadašnjih konstitutivnih naroda.
Ova veoma zanimljiva igrica u režiji njemačke fondacije isprovocirala je određene sarajevske političke krugove pa je zatražen i zvanični stav pokrovitelja bh. državnosti, Amerikanaca, koji su još jednom, ozbiljnim, diplomatskim rječnikom ponovili davno skovanu rečenicu.
"Teritorijali integritet i suverenitet BiH garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji ne pruža mogućnost da se bilo koji od dva entiteta odvoji od BiH", saopštili su iz američke ambasade, dodajući kako su spekulacije o raspadu neproduktivne.
Kad bi trebalo da se priklonim jednom od ovih ponuđenih scenarija odabrao bih prvi, s tim da će politički procesi biti značajno usmjereni narednih godina na rješavanju "hrvatskog pitanja" i kakvom-takvom evropskom putu. Status kandidata će sigurno imati, ali male su šanse da bude primljena u punopravno članstvo.
Danas gotovo nepremostivu prepreku prema Briselu predstavlja rješavanje naizgled jednostavnog slučaja "Sejdić i Finci", koji je postao uslov svih uslova za dobijanje kandidatskog statusa.
Sarajevska politička elita kroz tu presudu Evropskog suda želi sveobuhvatnu promjenu Ustava kako bi oslabila poziciju entiteta koju danas garantuje Dejtonski ugovor. Sa druge strane politički predstavnici iz Republike Srpske predlažu minimalnu korekciju i ona bi se odnosila samo na način izbora članova Predsjedništva i delegata u Dom naroda.
S treće strane predstavnici hrvatskih stranaka kroz ovu presudu pokušavaju izboriti pravedniji sistem glasanja po kojem bi bilo onemogućeno Bošnjacima da biraju hrvatskog člana u Predsjedništvo, tražeći izmjenu Izbornog zakona. Tačnije, traže podjelu BiH na tri, odnosno Federacije na dvije izborne jedinice, smatrajući da bi objedinjavanje kantona s hrvatskim većinskim stanovništvom bio dovoljan garant za ravnopravnost u izbornom ciklusu.
Ovih dana predstavnici jedne veoma angažovane međunarodne organizacije, pripremajući najnoviji izvještaj o političkoj situaciji u BiH, a fokusirajući ga na mogući rasplet slučaja "Sejdić i Finci", sproveli su veoma zanimljivo istraživanje upravo o toj mogućoj hrvatskoj izbornoj jedinici.
Oni su se u stvari poigrali brojkama s posljednjih opštih izbora te došli do zaključka da ni ta nova izborna jedinica, u koju bi ušlo pet kantona s relativnom hrvatskom većinom, ne bi garantovala izbor člana Predsjedništva iz reda legitimnih hrvatskih stranaka. U stvari, ta hrvatska većina je toliko mala da podrazumijeva obavezno političko savezništvo svih hrvatskih stranaka ukoliko žele da izguraju svog člana Predsjedništva naspram kandidata kojeg bi predložile bošnjačke partije. Svako soliranje značio bi i izvjesnije ponavljanje prakse sa Željkom Komšićem.
"Zanimljiv je potpuni politički autizam lidera hrvatskih stranaka kada smo im predočili ovo istraživanje. Samo su odmahivali i govorili: 'Ma ne, nama treba naša izborna jedinica, to je jedino rješenje'", konstatuju u toj međunarodnoj organizaciji.
Da je problem potpuno kompleksan govori i jasan, nepomirljiv stav bošnjačkih partija da uopšte ne dolazi u obzir formiranje hrvatske izborne jedinice jer to je navodno samo prvi korak do stvaranja trećeg entiteta.
Sve u svemu, teško će narednih mjeseci biti riješen ovaj politički čvor, mada su posljednjih godina više nego učestale prozivke stranaca da se rješenje mora naći te da više nema vremena za gubljenje. Ma šta to značilo.
Posljednji u nizu je zajednički nastup u štampanim medijima ministara inostranih poslova Velike Britanije i Njemačke, Vilijama Hejga i Gvide Vestervelea, koji su uz podsjećanje da se ovog mjeseca navršava 20 godina brutalnog konflikta, kako se valjda diplomatskim rječnikom danas definiše građanski rat, pozvali ovdašnje lidere da prevaziđu nesuglasice te uhvate korak s regijom, koja ubrzano ide prema Evropi.
Možda je i igrica Fondacije "Fridrih Ebert" bila inicirana godišnjicom tragičnog sukoba, ali je ipak otvorila ozbiljno političko pitanje kako će BiH izgledati 2025? Vjerovatno, nekako!
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.