Kolumne

Kuda plovi ovaj brod?

Marko Đogo - 04.05.2012 17:14

Mislim da ovi stihovi kultne grupe "Zana" dobro izražavaju strahove velikog broja ljudi u Republici Srpskoj i BiH koji su se umorili od teške privredne situacije i neizvjesne budućnosti.

Međutim, ovakvi stihovi puni pesimizma i defetizma, ma koliko ukorijenjeni u sumornoj stvarnosti i negativnim statistikama kojim nas bombarduju posljednjih nekoliko godina su, po mom mišljenju, dugoročno gledano pogrešni.

Kuda plovi ovaj brod?
Kud plovi ovaj brod - obale ni blizu,
Kud plovi ovaj brod - ribe već nas grizu,
Kuda plovi ovaj brod sa kojim smo krenuli mi?

Naime, ozbiljna ekonomska nauka se razlikuje od kvaziekonomije, koja prevladava u medijima u BiH, po tome što ona ne posmatra stvari samo kratkoročno već uzima u obzir dugoročnije ekonomske trendove i zakonitosti.

Moglo bi se reći da loši ekonomisti, koji se pojavljuju u medijima, podsjećaju na komentatore fudbalske utakmice koji stalno mijenjaju mišljenje u zavisnosti od toga koja ekipa vodi. Pa su čas na strani jednih, čas na strani drugih. Ozbiljni komentatori, pak, dobro prouče kvalitet obje ekipe unaprijed i jasno stave do znanja koja će, po njihovim informacijama, na kraju izaći kao pobjednik.

Da se s fudbalskih terena vratimo na polje ekonomije.

U posmatranju dugoročnih trendova privrednog razvoja Republike Srpske treba poći od Kondelbergove šeme evolucije platnog bilansa. Ova šema, u najkraćem, kaže kako je svaka napredna zemlja prošla kroz četiri faze razvoja prije nego što je postala to što jeste. Te faze su mlađi dužnik, zreo dužnik, mlađi povjerilac i zreo povjerilac. U toku svake od ovih faza privreda te zemlje se razvijala, što se vidjelo po tome što je smanjivala (u relativnom smislu) trgovinski deficit.

Ako posmatramo podatke za Republiku Srpsku i BiH, od kraja rata naovamo možemo uočiti upravo potvrđivanje Kondelbergove šeme. Naime, iako je do kraja 2008. trgovinski deficit stalno rastao u apsolutnom iznosu (u mil. KM), u relativnom smislu (kao % BDP-a) se smanjivao, što znači da je domaća privreda polako počela da se oporavlja. U istom period je privreda Republike Srpske rasla nešto brže od privrede u FBiH.

Međutim, dok nam Kondelbergova šema govori u kom pravcu će se, vjerovatno, kretati naš razvoj ona nam ne govori ni zašto ni koliko brzo. A upravo su ova pitanja najspornija jer je Kondelberg pri izvlačenju zaključaka posmatrao razvoj SAD u toku više vijekova. Kako nam je slaba utjeha što bi naši čukun-čukun unuci mogli živjeti bolje, evo da se dotaknemo i načina na koji je moguće smanjiti trgovinski deficit.

Naime, u ekonomskoj teoriji postoje svega tri različita pristupa kako smanjiti trgovinski deficit:

•        Prvi, zasnovan na Hiksovom mehanizmu prilagođavanja, smatra da će do prilagođavanja doći samo od sebe, samo treba držati fiksni kurs i ništa ne raditi.

•        Drugi, zasnovan na aktivnoj politici deviznog kursa, smatra da bi trebalo devalvirati vrijednost domaće valute kako bi se podstakao izvoz i smanjio uvoz.

•        Treći smatra da realno ne pomaže ni fiksiranje deviznog kursa ni njegovo mijenjanje već da treba zavrnuti rukave i krenuti u stvarne reforme koje će privredu neke zemlje učiniti konkurentnijom.

U današnje vrijeme treći pristup je dominantan za manje zemlje, tako da brzina prolaska kroz faze razvoja na kraju zavisi od spremnosti zemlje da sprovodi teške reforme.

Kako ne želim da budem ničiji glasnogovornik, ostavljam svakom čitaocu ponaosob da procijeni koliko brzo sprovodimo potrebne reforme, odnosno koliko dugo ćemo se zadržati u nižim fazama razvoja.

Ipak smatram važnim da ukažem na, pored pesimizma, još jednu široko rasprostranjenu zabludu domaće javnosti. Naime, naša javnost mahom smatra da bi uspješna domaća ekonomija bila kopija one ekonomije iz zlatnog doba NFRJ (ili SFRJ), tj. da bi se radilo o ekonomiji koja bi proizvodila sve vrste robe za domaće tržište. Iz toga i uvjerenje kako bi bilo najbolje da odmah pokrenemo sve one propale fabrike koje su nekada radile i eto nam reformi, eto nam privrednog razvoja. Nažalost, svi ti jugoslovenski gigani i gigantići su radili uglavnom zato što je SFRJ bila zatvorena zemlja, koja je često po političkoj osnovi ponešto i izvozila. To znači da čak ni tada u "zlatna vremena" nije bila svjetski konkurentna.

U današnjoj situaciji bi konkurentna ekonomija bilo koje države nastale na zgarištu SFRJ morala da izgleda sasvim drugačije. Radilo bi se o ekonomiji koja bi izvozila manji broj proizvoda preko kojih bi se uključila u svjetsku podjelu rada, dok bi praktično uvozila sve ostalo (ili bar većinu ostalih proizvoda). Znači čak i ova konkurentna ekonomija bi za razliku od ekonomije SFRJ imala trgovinski deficit za većinu proizvoda, ali bi u cjelini, kroz suficit nekih drugih proivoda, deficit bio neutralisan.

Da sumiramo: nema razloga za pesimizam. Svakako će biti bolje, ali od nas zavisi koliko brzo. Ipak, to bolje neće biti povratak u prošlost, ma koliko mi bili sjetni kada govorimo o zlatnim Titovim vremenima, već će se raditi o jednom sasvim novom kvalitetu!

(Autor mr Marko Đogo član je Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Pa niko više nema para!

    22.04.2014 14:35 - Dragan Jerinić

    Vijest sedmice, koja stvarno nasmije čovjeka do suza, objavio je "The Independent'' izvještavajući o istrazi koju su proteklih godina vodili italijanski istražioci Francesca Mazzocco i Caterina Malagoli protiv pritvorenog šefa Cosa Nostre Giovannia Di Giacoma.

  • Umjesto o politici, malo o sličicama

    21.04.2014 18:05 - Nino Raspudić

    Otkako znam za sebe živim u nesređenom državnom i institucionalnom okviru, u vremenu međuratnom, ratnom i poslijeratnom, uz više-manje stalnu ekonomsku krizu i sve "živopisnije" političke i društvene aktere.

  • Petreus u Beogradu: Bivši šef CIA u poslovnoj misiji

    21.04.2014 13:57 - Denis Kuljiš

    Petreus je došao u Beograd. Izuzetan tip - supervojnik, zapovjednik u Iraku i Afganistanu - potom je imenovan za direktora CIA. Na tom položaju ostao je manje od godinu dana zbog afere s dvadeset godina mlađom, ne osobito atraktivnom, novinarkom. Počela je pisati njegovu biografiju pa su se spetljali, a stvar je otkrio FBI, budući da se našla u posjedu tajnih dokumenate koje je mogla dobiti od njega...

  • Sa suda na kazališne daske

    13.04.2014 17:04 - Denis Kuljiš

    Proveo sam na sudu nebrojene radne dane i sate, upoznao sve važnije suce Općinskog i Županijskog suda, koji su u međuvremenu dospjeli na Vrhovni sud, mnoštvo advokata, policajaca…

  • Sa suda na kazališne daske

    11.04.2014 17:59 - Denis Kuljiš

    Prije će mrtvi dobiti satisfakciju od hrvatskog pravosuđa nego živi novinari, članovi Hrvatskog novinarskog društva!

  • Ježeva kućica

    08.04.2014 17:40 - Marko Đogo

    Sve države i nacije koje drže do sebe imaju neku životinju kao svoj neformalni simbol. Te životinje personifikuju vrline do kojih je tim nacijama naročito stalo. Recimo Rusi imaju medvjeda. On odražava njihovo mišljenje o sebi. Naime, Rusi su uvijek držali do toga da budu sila. Mrki medvjed je svakako silan te, što je takođe bitno, u velikom broju i dalje živi po šumama Rusije. Tako danas ruski medvjed nije medvjed iz Rusije, već Rusija sama.

  • »Igre prijestola« nova sezona

    08.04.2014 15:13 - Dragan Jerinić

    Konačno je startovala nova sezona "Igre prijestola", sjajna serija zasnovana na priči o vječitoj borbi za vlast.

  • Šestoaprilski cirkus u Sarajevu

    07.04.2014 17:20 - Nino Raspudić

    Prvi april, međunarodni dan šale, ove godine je na području Sarajeva ozbiljnu konkurenciju dobio u šestom danu istog mjeseca. Dan kad su Titovi partizani zauzeli grad do danas se nastavio slaviti kao Dan grada Sarajeva.

  • Usmjeriti izbore na rješenja, umjesto na širenje straha

    06.04.2014 17:06 - Valentin Incko

    U posljednjih nekoliko dana čuli smo novu seriju neosnovanih izjava rukovodstva Republike Srpske kojima se osporavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, zagarantovani Dejtonskim mirovnim sporazumom i međunarodnim pravom.

  • Orah, orašari i ekokokošari

    03.04.2014 17:36 - Denis Kuljiš

    Kad se u televizijskim vijestima pojavio mladi Mihael Peklar, gimnazijalac na listi stranke OraH - Održivi razvoj Hrvatske - i loše performirao ali ne zbog treme nego, bit će, kao mladić posve neizgrađenih osobnih svojstava, lišen intelekta i temperamenta svojstvenog njegovoj vitalnoj dobi, nametnula se ominozna usporedba s književnim i filmskim likom Chaunceya Gardinera zvanog Mr. Chance iz jako popularnog posljednjeg filma Petera Sellersa "Being There".

  • Iskušenja Aleksandra Monomaha (II)

    01.04.2014 17:36 - Denis Kuljiš

    Vučić je ostvario totalnu pobjedu jer je govorio samo ispravne stvari, samo ono što svi žele čuti - obećao je kraj korupcije, likvidaciju korumpirane političke kaste, teške reforme, "krv, znoj i suze"...

  • Legenda o Ivanu Žiliću

    01.04.2014 16:03 - Dragan Jerinić

    Niko se odavno nije tako dobro našalio, da ne kažem neku prostiju, ali primjereniju riječ, kao sprdao na primjer, posljednjih mjeseci sa ovdašnjim pojedinim privrednicima i političarima kao Ivan Žilić iz Luksemburga.

  • Iskušenja Aleksandra Monomaha

    31.03.2014 18:17 - Denis Kuljiš

    Do jučer u Srbiji se nije smjelo ništa pisati - ni da se "najmoćniji čovek u Vladi" rastavlja i ženi - a već danas više se nema o čemu pisati…

  • Kakva šteta!

    31.03.2014 08:49 - Hoze Graciano da Silva

    Koliko često ste išli u supermarket u potrazi za najljepšim jabukama ili bananama? U prirodi nam je da biramo voće lijepog izgleda, što znači da se bacaju tone voća i povrća koje imaju tek neki mali nedostatak.

  • Zakoniti sukob interesa

    30.03.2014 18:54 - Nihada Hasić

    Funkcioneri u institucijama BiH i FBiH od sredine novembra prošle godine mogu, bez straha da će biti kažnjeni, novac iz budžeta usmjeravati na račune svojih prijatelja, rođaka i stranačkih kolega.

Marko Đogo

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Štedni kalkulator

*Štedni kalkulator je informativnog karaktera, preciznu računicu tražite prilikom oročavanja.