Kuda plovi ovaj brod?

Marko Đogo - 04.05.2012 17:14

Mislim da ovi stihovi kultne grupe "Zana" dobro izražavaju strahove velikog broja ljudi u Republici Srpskoj i BiH koji su se umorili od teške privredne situacije i neizvjesne budućnosti.

Međutim, ovakvi stihovi puni pesimizma i defetizma, ma koliko ukorijenjeni u sumornoj stvarnosti i negativnim statistikama kojim nas bombarduju posljednjih nekoliko godina su, po mom mišljenju, dugoročno gledano pogrešni.

Kuda plovi ovaj brod?
Kud plovi ovaj brod - obale ni blizu,
Kud plovi ovaj brod - ribe već nas grizu,
Kuda plovi ovaj brod sa kojim smo krenuli mi?

Naime, ozbiljna ekonomska nauka se razlikuje od kvaziekonomije, koja prevladava u medijima u BiH, po tome što ona ne posmatra stvari samo kratkoročno već uzima u obzir dugoročnije ekonomske trendove i zakonitosti.

Moglo bi se reći da loši ekonomisti, koji se pojavljuju u medijima, podsjećaju na komentatore fudbalske utakmice koji stalno mijenjaju mišljenje u zavisnosti od toga koja ekipa vodi. Pa su čas na strani jednih, čas na strani drugih. Ozbiljni komentatori, pak, dobro prouče kvalitet obje ekipe unaprijed i jasno stave do znanja koja će, po njihovim informacijama, na kraju izaći kao pobjednik.

Da se s fudbalskih terena vratimo na polje ekonomije.

U posmatranju dugoročnih trendova privrednog razvoja Republike Srpske treba poći od Kondelbergove šeme evolucije platnog bilansa. Ova šema, u najkraćem, kaže kako je svaka napredna zemlja prošla kroz četiri faze razvoja prije nego što je postala to što jeste. Te faze su mlađi dužnik, zreo dužnik, mlađi povjerilac i zreo povjerilac. U toku svake od ovih faza privreda te zemlje se razvijala, što se vidjelo po tome što je smanjivala (u relativnom smislu) trgovinski deficit.

Ako posmatramo podatke za Republiku Srpsku i BiH, od kraja rata naovamo možemo uočiti upravo potvrđivanje Kondelbergove šeme. Naime, iako je do kraja 2008. trgovinski deficit stalno rastao u apsolutnom iznosu (u mil. KM), u relativnom smislu (kao % BDP-a) se smanjivao, što znači da je domaća privreda polako počela da se oporavlja. U istom period je privreda Republike Srpske rasla nešto brže od privrede u FBiH.

Međutim, dok nam Kondelbergova šema govori u kom pravcu će se, vjerovatno, kretati naš razvoj ona nam ne govori ni zašto ni koliko brzo. A upravo su ova pitanja najspornija jer je Kondelberg pri izvlačenju zaključaka posmatrao razvoj SAD u toku više vijekova. Kako nam je slaba utjeha što bi naši čukun-čukun unuci mogli živjeti bolje, evo da se dotaknemo i načina na koji je moguće smanjiti trgovinski deficit.

Naime, u ekonomskoj teoriji postoje svega tri različita pristupa kako smanjiti trgovinski deficit:

•        Prvi, zasnovan na Hiksovom mehanizmu prilagođavanja, smatra da će do prilagođavanja doći samo od sebe, samo treba držati fiksni kurs i ništa ne raditi.

•        Drugi, zasnovan na aktivnoj politici deviznog kursa, smatra da bi trebalo devalvirati vrijednost domaće valute kako bi se podstakao izvoz i smanjio uvoz.

•        Treći smatra da realno ne pomaže ni fiksiranje deviznog kursa ni njegovo mijenjanje već da treba zavrnuti rukave i krenuti u stvarne reforme koje će privredu neke zemlje učiniti konkurentnijom.

U današnje vrijeme treći pristup je dominantan za manje zemlje, tako da brzina prolaska kroz faze razvoja na kraju zavisi od spremnosti zemlje da sprovodi teške reforme.

Kako ne želim da budem ničiji glasnogovornik, ostavljam svakom čitaocu ponaosob da procijeni koliko brzo sprovodimo potrebne reforme, odnosno koliko dugo ćemo se zadržati u nižim fazama razvoja.

Ipak smatram važnim da ukažem na, pored pesimizma, još jednu široko rasprostranjenu zabludu domaće javnosti. Naime, naša javnost mahom smatra da bi uspješna domaća ekonomija bila kopija one ekonomije iz zlatnog doba NFRJ (ili SFRJ), tj. da bi se radilo o ekonomiji koja bi proizvodila sve vrste robe za domaće tržište. Iz toga i uvjerenje kako bi bilo najbolje da odmah pokrenemo sve one propale fabrike koje su nekada radile i eto nam reformi, eto nam privrednog razvoja. Nažalost, svi ti jugoslovenski gigani i gigantići su radili uglavnom zato što je SFRJ bila zatvorena zemlja, koja je često po političkoj osnovi ponešto i izvozila. To znači da čak ni tada u "zlatna vremena" nije bila svjetski konkurentna.

U današnjoj situaciji bi konkurentna ekonomija bilo koje države nastale na zgarištu SFRJ morala da izgleda sasvim drugačije. Radilo bi se o ekonomiji koja bi izvozila manji broj proizvoda preko kojih bi se uključila u svjetsku podjelu rada, dok bi praktično uvozila sve ostalo (ili bar većinu ostalih proizvoda). Znači čak i ova konkurentna ekonomija bi za razliku od ekonomije SFRJ imala trgovinski deficit za većinu proizvoda, ali bi u cjelini, kroz suficit nekih drugih proivoda, deficit bio neutralisan.

Da sumiramo: nema razloga za pesimizam. Svakako će biti bolje, ali od nas zavisi koliko brzo. Ipak, to bolje neće biti povratak u prošlost, ma koliko mi bili sjetni kada govorimo o zlatnim Titovim vremenima, već će se raditi o jednom sasvim novom kvalitetu!

(Autor mr Marko Đogo član je Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Za maturu spremni!

    25.05.2015 19:46 - Nino Raspudić

    "Kakvi su današnji studenti, u odnosu na prije", pitanje je koje mi povremeno postavljaju, a na koje dajem spreman odgovor - mladi su u prosjeku uvijek isti.

  • Zločini bez kazne

    20.05.2015 17:41 - Jelka Jovanović

    Počećemo ovako: profesor psihologije Milenko Karan, rođen u Liježu, poreklom iz Livna, igrom sudbine zaposlen u Prištini, priča negde 1984-1985. kako mu se Svetozar Vukmanović Tempo, jedan od najuticajnijih ratnih generala NOB-a i poratnih funkcionera, žali: "Dolazi mi Luka svake noći!"

  • MMF vs Fridman u BiH

    19.05.2015 19:45 - Marko Đogo

    U svijetu ekonomije Milton Fridman nije bio bog, ali jeste čudotvorac.

  • Prebroditi katastrofe

    14.05.2015 21:00 - Ellen Goldstein

    U ovo vrijeme prošle godine Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zahvatile najjače padavine zabilježene u posljednjih 120 godina, uzrokujući obimne poplave u obje zemlje. Neposredno poslije poplava vidjela sam iz prve ruke razorne posljedice po stambene objekte, ceste, dalekovode, usjeve i stočni fond.

  • Isečci zbilje Kumanovski tamni vilajet

    13.05.2015 19:46 - Jelka Jovanović

    Sve što se napiše nedovoljno je provereno sem istine da su u sukobu makedonske policije i naružanih Albanaca u Kumanovu na Dan pobede i Dan Evrope 9. maja stadala 22 muškarca, osam policajaca i 14 terorista.

  • Sanjaš li Zalužane?

    13.05.2015 16:42 - Boris Bajić

    Prosjed muškarac srednjih godina sigurnim se korakom kretao kroz hodnik CJB Banja Luka. Stigavši do kancelarije dežurnog inspektora, ka kojoj ga je uputio službenik na prijavnici, popravio je nabore na rukavima, duboko udahnuo i samouvjereno pokucao na vrata.

  • Makedonija i domino efekt

    11.05.2015 19:45 - Nino Raspudić

    Oružani sukob terorista i policije u Kumanovu, koji je odnio 22 života, u hrvatskim medijima je, s obzirom na blizinu i mogući domino efekt kojeg bi novi balkanski rat izazvao, nedovoljno i površno popraćen.

  • Zašto je Vučić toliko nepopopularan

    07.05.2015 15:47 - Denis Kuljiš

    Zašto je Vučić toliko nepopularan? A zašto bi bio popularan? Nepopularni su političari rijetki, to su oni koji se okrenu protiv matice, pa obećavaju krv znoj i suze, ali takvih ovjede uglavnom nema!

  • Šta bi danas Tito rekao?

    06.05.2015 20:03 - Jelka Jovanović

    Josip Broz Tito umro je na sredokraći između Dana pobede nad fašizmom 1945. i njene vruće 70. godišnjice koja će biti obeležena u Moskvi 9. maja. Velikom vojnom paradom. Tvorac četvrte Jugoslavije umro je pre 35 godina u vreme kada se obeležavalo 35 godina oslobođenja od najveće pošasti XX veka.

  • Nacionalne ekonomije u globalizaciji

    04.05.2015 22:36 - Prof. dr Spasoje Tuševljak, doc.dr Marko Đogo

    Globalni procesi su se krajem prošlog stoljeća nezamislivo dinamizirali, što je generisalo optimistička očekivanja.

  • Kako je Rijeka pobijedila Fjume

    03.05.2015 12:08 - Denis Kuljiš

    Prije nekoliko dana, povela se besmislena - revizionistička - rasprava o tome zašto je Rijeka 3. maja zauzeta uz tolike gubitke snaga Jugoslavnske armije. Pošto je grad već bio u okruženju, bez izgleda na uspjeh otpora, pišu u "Novom listu", "nerazumna odluka" njemačkog zapovjednika Luwig Kueblera da pod svaku cijenu izbjegne predaju, dovela je do nepotrebnog gubitka života na obje strane…

  • Teroristi iz našeg sokaka

    29.04.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Eho bezumnih pucnjeva u Zvorniku sve jače se širi Srbijom i regionom. Policajac Dragan Đurić ubijen na poslu, još dvojica ranjena, mrtav napadač, uhapšena dva saučesnika. Sledeći je Beograd, piše štampa, s manje ili više opreza.

  • Jesmo li svi dužni plaćati za europsku kolonijalnu prošlost?

    27.04.2015 19:40 - Nino Raspudić

    Prošlotjedna smrt 950 ljudi, koji su se utopili u Sredozemnom moru u očajničkom pokušaju da se dokopaju europske obale, potaknula je brojne rasprave, između ostalog i onu o odgovornosti Europe za katastrofalno egzistencijalno stanje milijuna ljudi na Bliskom istoku i u Africi, koji je se žele dočepati kao ilegalni imigranti.

Marko Đogo

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.