Kuda plovi ovaj brod?

Marko Đogo - 04.05.2012 17:14

Mislim da ovi stihovi kultne grupe "Zana" dobro izražavaju strahove velikog broja ljudi u Republici Srpskoj i BiH koji su se umorili od teške privredne situacije i neizvjesne budućnosti.

Međutim, ovakvi stihovi puni pesimizma i defetizma, ma koliko ukorijenjeni u sumornoj stvarnosti i negativnim statistikama kojim nas bombarduju posljednjih nekoliko godina su, po mom mišljenju, dugoročno gledano pogrešni.

Kuda plovi ovaj brod?
Kud plovi ovaj brod - obale ni blizu,
Kud plovi ovaj brod - ribe već nas grizu,
Kuda plovi ovaj brod sa kojim smo krenuli mi?

Naime, ozbiljna ekonomska nauka se razlikuje od kvaziekonomije, koja prevladava u medijima u BiH, po tome što ona ne posmatra stvari samo kratkoročno već uzima u obzir dugoročnije ekonomske trendove i zakonitosti.

Moglo bi se reći da loši ekonomisti, koji se pojavljuju u medijima, podsjećaju na komentatore fudbalske utakmice koji stalno mijenjaju mišljenje u zavisnosti od toga koja ekipa vodi. Pa su čas na strani jednih, čas na strani drugih. Ozbiljni komentatori, pak, dobro prouče kvalitet obje ekipe unaprijed i jasno stave do znanja koja će, po njihovim informacijama, na kraju izaći kao pobjednik.

Da se s fudbalskih terena vratimo na polje ekonomije.

U posmatranju dugoročnih trendova privrednog razvoja Republike Srpske treba poći od Kondelbergove šeme evolucije platnog bilansa. Ova šema, u najkraćem, kaže kako je svaka napredna zemlja prošla kroz četiri faze razvoja prije nego što je postala to što jeste. Te faze su mlađi dužnik, zreo dužnik, mlađi povjerilac i zreo povjerilac. U toku svake od ovih faza privreda te zemlje se razvijala, što se vidjelo po tome što je smanjivala (u relativnom smislu) trgovinski deficit.

Ako posmatramo podatke za Republiku Srpsku i BiH, od kraja rata naovamo možemo uočiti upravo potvrđivanje Kondelbergove šeme. Naime, iako je do kraja 2008. trgovinski deficit stalno rastao u apsolutnom iznosu (u mil. KM), u relativnom smislu (kao % BDP-a) se smanjivao, što znači da je domaća privreda polako počela da se oporavlja. U istom period je privreda Republike Srpske rasla nešto brže od privrede u FBiH.

Međutim, dok nam Kondelbergova šema govori u kom pravcu će se, vjerovatno, kretati naš razvoj ona nam ne govori ni zašto ni koliko brzo. A upravo su ova pitanja najspornija jer je Kondelberg pri izvlačenju zaključaka posmatrao razvoj SAD u toku više vijekova. Kako nam je slaba utjeha što bi naši čukun-čukun unuci mogli živjeti bolje, evo da se dotaknemo i načina na koji je moguće smanjiti trgovinski deficit.

Naime, u ekonomskoj teoriji postoje svega tri različita pristupa kako smanjiti trgovinski deficit:

•        Prvi, zasnovan na Hiksovom mehanizmu prilagođavanja, smatra da će do prilagođavanja doći samo od sebe, samo treba držati fiksni kurs i ništa ne raditi.

•        Drugi, zasnovan na aktivnoj politici deviznog kursa, smatra da bi trebalo devalvirati vrijednost domaće valute kako bi se podstakao izvoz i smanjio uvoz.

•        Treći smatra da realno ne pomaže ni fiksiranje deviznog kursa ni njegovo mijenjanje već da treba zavrnuti rukave i krenuti u stvarne reforme koje će privredu neke zemlje učiniti konkurentnijom.

U današnje vrijeme treći pristup je dominantan za manje zemlje, tako da brzina prolaska kroz faze razvoja na kraju zavisi od spremnosti zemlje da sprovodi teške reforme.

Kako ne želim da budem ničiji glasnogovornik, ostavljam svakom čitaocu ponaosob da procijeni koliko brzo sprovodimo potrebne reforme, odnosno koliko dugo ćemo se zadržati u nižim fazama razvoja.

Ipak smatram važnim da ukažem na, pored pesimizma, još jednu široko rasprostranjenu zabludu domaće javnosti. Naime, naša javnost mahom smatra da bi uspješna domaća ekonomija bila kopija one ekonomije iz zlatnog doba NFRJ (ili SFRJ), tj. da bi se radilo o ekonomiji koja bi proizvodila sve vrste robe za domaće tržište. Iz toga i uvjerenje kako bi bilo najbolje da odmah pokrenemo sve one propale fabrike koje su nekada radile i eto nam reformi, eto nam privrednog razvoja. Nažalost, svi ti jugoslovenski gigani i gigantići su radili uglavnom zato što je SFRJ bila zatvorena zemlja, koja je često po političkoj osnovi ponešto i izvozila. To znači da čak ni tada u "zlatna vremena" nije bila svjetski konkurentna.

U današnjoj situaciji bi konkurentna ekonomija bilo koje države nastale na zgarištu SFRJ morala da izgleda sasvim drugačije. Radilo bi se o ekonomiji koja bi izvozila manji broj proizvoda preko kojih bi se uključila u svjetsku podjelu rada, dok bi praktično uvozila sve ostalo (ili bar većinu ostalih proizvoda). Znači čak i ova konkurentna ekonomija bi za razliku od ekonomije SFRJ imala trgovinski deficit za većinu proizvoda, ali bi u cjelini, kroz suficit nekih drugih proivoda, deficit bio neutralisan.

Da sumiramo: nema razloga za pesimizam. Svakako će biti bolje, ali od nas zavisi koliko brzo. Ipak, to bolje neće biti povratak u prošlost, ma koliko mi bili sjetni kada govorimo o zlatnim Titovim vremenima, već će se raditi o jednom sasvim novom kvalitetu!

(Autor mr Marko Đogo član je Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Nesporazumi u sporazumima

    21.12.2014 16:29 - Nihada Hasić

    Dva potpisana sporazuma o postizbornoj saradnji između SDA i Demokratske fronte Željka Komšića očigledno nisu dovoljan garant stabilnosti partnerstva ovih partija. Zato, svako malo, kada na terenu zapne realizacija potpisanog, dodatne garancije moraju davati lideri Bakir Izetbegović i Komšić, pomiriteljskim razgovorima na najvišem nivou.

  • Beograd na putu svile (II)

    19.12.2014 20:27 - Denis Kuljiš

    Kakva je funkcija Solunske magistrale u općoj razvojnoj strategiji premijera Li Keqianga?

  • Godina koja će se pamtiti

    19.12.2014 18:38 - Yuri Afanasiev

    Bila je ovo teška godina za Bosnu i Hercegovinu. Ekonomska i finansijska kriza, zajedno s nedostatkom napretka na političkom planu i izostankom zajedničke vizije za budućnost zemlje, sami bi po sebi predstavljali dovoljan izazov za bilo koju zemlju.

  • Beograd na putu svile

    18.12.2014 18:08 - Denis Kuljiš

    Jumbo-jet kineskog premijera nadvisuje aerodromsku zgradu, a pod njegovim krilima skutrio se interkontinentalni četvoromotorac kojim je doputovala delegacija sastavljena od poslovnih ljudi.

  • Nas i Kineza taman koliko treba!

    17.12.2014 18:28 - Jelka Jovanović

    Nema sumnje da je treći samit "Kina + 16" zemalja centralne i istočne Evrope najveći ekonomski, diplomatski i politički događaj u regionu ove godine, sa velikim izgledima da ojača ovdašnje privrede, ali i dodatno promeni raspored moći. Ne samo u ovom zaboravljenom delu Evrope.

  • WWIII je počeo!

    16.12.2014 18:10 - Marko Đogo

    Godine 1940. njemački bombarderi su zasipali Britaniju bombama. U isto vrijeme britanski avioni su (koliko su mogli) zasipali Njemačku papirima. Ako mislite da je ovo drugo bilo glupo i bezopasno (jer ovi papiri nisu bili štetni po zdravlje), grdno se varate.

  • Uvod u predsjedničke izbore u Hrvatskoj

    15.12.2014 17:18 - Nino Raspudić

    Kampanja za predsjedničke izbore u Hrvatskoj, koji treba da budu održati 28.12., ulazi u završnicu

  • Ratovi javni, pobede Pirove

    10.12.2014 17:10 - Jelka Jovanović

    U Srbiji besni nekoliko ratova, javnih da javniji ne mogu biti, a opet izostaje reakcija i javnosti i tzv. nadležnih organa, iako oni urušavaju temelje sistema i društva. Valjda je to normalno, posebno kada se postigne varljivo primirje kao u sukobu ministra Aleksandra Vulina i nevladinog sektora.

  • Dobra volja EU, nevolje iznutra

    07.12.2014 18:07 - Nihada Hasić

    Čelnike 12 parlamentarnih stranaka u BiH opredjeljenje za ulazak njihove države u Evropsku uniju u petak je držalo jedva 60 minuta.

  • Je li hrvatski ministar ratni zločinac? (II)

    05.12.2014 18:55 - Denis Kuljiš

    Gdje je samo našao tog sumnjiva tipa? Preporučio mu ga je Igor Dragovan, glavni tajnik SDP-a, neobrazovani dečko iz Slavonskog Broda, koji se s Milanovićem spetljao kad je Zoki od Račana dobio 5. izbornu jedinicu, gdje je trebao poginuti na izborima 2007. godine.

  • Je li hrvatski ministar ratni zločinac? (I)

    04.12.2014 17:00 - Denis Kuljiš

    Zoran Milanović ne želi otputovati na summit u Beograd. Odiozno mu je što Srbija i srpska vlada ne osuđuju Šešelja. Nisu spremni na civilizirano "suočavanje s prošlošću".

  • Mraz stiže iz Kremlja

    03.12.2014 18:55 - Jelka Jovanović

    Dve i po milijarde evra izgubljene planirane dobiti, stotine radnih mesta koja su bila u izgledu i stabilna gasna budućnost. Već uloženih 30 miliona evra je kap u moru, sitnica. Sve je to Srbija izgubila u trenu kada je ruski predsednik Vladimir Putin u ponedeljak u Turskoj objavio da Rusija neće graditi gasovod "Južni tok".

  • Zašto Milanović ne ide u Beograd? (II)

    01.12.2014 19:40 - Denis Kuljiš

    Kad je Milanović došao na vlast, nije se htio susresti s predsjednikom "Gazproma" Aleksejom Millerom, a u Australiji, koju je neslužbeno posjetio, s predsjednikom uprave najveće na svijetu banke za investicije u infrastrukturu, koja je namjeravala uzeti koncesiju za hrvatske auto-ceste - i to za dvije i pol milijarde dolara, o kojima sad možeš samo sanjati.

  • Ako neće Mile »Domovini«, hoće »Domovina« Miletu

    01.12.2014 18:50 - Nino Raspudić

    Ispalo je da sam u kolumni od prije dva tjedna, pišući o mogućim koalicijskim raspletima nakon listopadskih izbora, bio potpuno u pravu, za što, priznajem, nije trebalo da se bude neki poseban prorok.

  • Zašto Milanović ne ide u Beograd? (I)

    30.11.2014 18:30 - Denis Kuljiš

    Zoran Milanović otkazao je posjet Beogradu. To nema nikakve veze sa Šešeljom, sa Šešeljevim istupima u hrvatskim medijima u kojima gostuje budući da se ne može probiti u srpske, a ni s predizbornom kampanjom.

Marko Đogo

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.