Kuda plovi ovaj brod?

Marko Đogo - 04.05.2012 17:14

Mislim da ovi stihovi kultne grupe "Zana" dobro izražavaju strahove velikog broja ljudi u Republici Srpskoj i BiH koji su se umorili od teške privredne situacije i neizvjesne budućnosti.

Međutim, ovakvi stihovi puni pesimizma i defetizma, ma koliko ukorijenjeni u sumornoj stvarnosti i negativnim statistikama kojim nas bombarduju posljednjih nekoliko godina su, po mom mišljenju, dugoročno gledano pogrešni.

Kuda plovi ovaj brod?
Kud plovi ovaj brod - obale ni blizu,
Kud plovi ovaj brod - ribe već nas grizu,
Kuda plovi ovaj brod sa kojim smo krenuli mi?

Naime, ozbiljna ekonomska nauka se razlikuje od kvaziekonomije, koja prevladava u medijima u BiH, po tome što ona ne posmatra stvari samo kratkoročno već uzima u obzir dugoročnije ekonomske trendove i zakonitosti.

Moglo bi se reći da loši ekonomisti, koji se pojavljuju u medijima, podsjećaju na komentatore fudbalske utakmice koji stalno mijenjaju mišljenje u zavisnosti od toga koja ekipa vodi. Pa su čas na strani jednih, čas na strani drugih. Ozbiljni komentatori, pak, dobro prouče kvalitet obje ekipe unaprijed i jasno stave do znanja koja će, po njihovim informacijama, na kraju izaći kao pobjednik.

Da se s fudbalskih terena vratimo na polje ekonomije.

U posmatranju dugoročnih trendova privrednog razvoja Republike Srpske treba poći od Kondelbergove šeme evolucije platnog bilansa. Ova šema, u najkraćem, kaže kako je svaka napredna zemlja prošla kroz četiri faze razvoja prije nego što je postala to što jeste. Te faze su mlađi dužnik, zreo dužnik, mlađi povjerilac i zreo povjerilac. U toku svake od ovih faza privreda te zemlje se razvijala, što se vidjelo po tome što je smanjivala (u relativnom smislu) trgovinski deficit.

Ako posmatramo podatke za Republiku Srpsku i BiH, od kraja rata naovamo možemo uočiti upravo potvrđivanje Kondelbergove šeme. Naime, iako je do kraja 2008. trgovinski deficit stalno rastao u apsolutnom iznosu (u mil. KM), u relativnom smislu (kao % BDP-a) se smanjivao, što znači da je domaća privreda polako počela da se oporavlja. U istom period je privreda Republike Srpske rasla nešto brže od privrede u FBiH.

Međutim, dok nam Kondelbergova šema govori u kom pravcu će se, vjerovatno, kretati naš razvoj ona nam ne govori ni zašto ni koliko brzo. A upravo su ova pitanja najspornija jer je Kondelberg pri izvlačenju zaključaka posmatrao razvoj SAD u toku više vijekova. Kako nam je slaba utjeha što bi naši čukun-čukun unuci mogli živjeti bolje, evo da se dotaknemo i načina na koji je moguće smanjiti trgovinski deficit.

Naime, u ekonomskoj teoriji postoje svega tri različita pristupa kako smanjiti trgovinski deficit:

•        Prvi, zasnovan na Hiksovom mehanizmu prilagođavanja, smatra da će do prilagođavanja doći samo od sebe, samo treba držati fiksni kurs i ništa ne raditi.

•        Drugi, zasnovan na aktivnoj politici deviznog kursa, smatra da bi trebalo devalvirati vrijednost domaće valute kako bi se podstakao izvoz i smanjio uvoz.

•        Treći smatra da realno ne pomaže ni fiksiranje deviznog kursa ni njegovo mijenjanje već da treba zavrnuti rukave i krenuti u stvarne reforme koje će privredu neke zemlje učiniti konkurentnijom.

U današnje vrijeme treći pristup je dominantan za manje zemlje, tako da brzina prolaska kroz faze razvoja na kraju zavisi od spremnosti zemlje da sprovodi teške reforme.

Kako ne želim da budem ničiji glasnogovornik, ostavljam svakom čitaocu ponaosob da procijeni koliko brzo sprovodimo potrebne reforme, odnosno koliko dugo ćemo se zadržati u nižim fazama razvoja.

Ipak smatram važnim da ukažem na, pored pesimizma, još jednu široko rasprostranjenu zabludu domaće javnosti. Naime, naša javnost mahom smatra da bi uspješna domaća ekonomija bila kopija one ekonomije iz zlatnog doba NFRJ (ili SFRJ), tj. da bi se radilo o ekonomiji koja bi proizvodila sve vrste robe za domaće tržište. Iz toga i uvjerenje kako bi bilo najbolje da odmah pokrenemo sve one propale fabrike koje su nekada radile i eto nam reformi, eto nam privrednog razvoja. Nažalost, svi ti jugoslovenski gigani i gigantići su radili uglavnom zato što je SFRJ bila zatvorena zemlja, koja je često po političkoj osnovi ponešto i izvozila. To znači da čak ni tada u "zlatna vremena" nije bila svjetski konkurentna.

U današnjoj situaciji bi konkurentna ekonomija bilo koje države nastale na zgarištu SFRJ morala da izgleda sasvim drugačije. Radilo bi se o ekonomiji koja bi izvozila manji broj proizvoda preko kojih bi se uključila u svjetsku podjelu rada, dok bi praktično uvozila sve ostalo (ili bar većinu ostalih proizvoda). Znači čak i ova konkurentna ekonomija bi za razliku od ekonomije SFRJ imala trgovinski deficit za većinu proizvoda, ali bi u cjelini, kroz suficit nekih drugih proivoda, deficit bio neutralisan.

Da sumiramo: nema razloga za pesimizam. Svakako će biti bolje, ali od nas zavisi koliko brzo. Ipak, to bolje neće biti povratak u prošlost, ma koliko mi bili sjetni kada govorimo o zlatnim Titovim vremenima, već će se raditi o jednom sasvim novom kvalitetu!

(Autor mr Marko Đogo član je Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Nacionalne ekonomije u globalizaciji

    04.05.2015 22:36 - Prof. dr Spasoje Tuševljak, doc.dr Marko Đogo

    Globalni procesi su se krajem prošlog stoljeća nezamislivo dinamizirali, što je generisalo optimistička očekivanja.

  • Kako je Rijeka pobijedila Fjume

    03.05.2015 12:08 - Denis Kuljiš

    Prije nekoliko dana, povela se besmislena - revizionistička - rasprava o tome zašto je Rijeka 3. maja zauzeta uz tolike gubitke snaga Jugoslavnske armije. Pošto je grad već bio u okruženju, bez izgleda na uspjeh otpora, pišu u "Novom listu", "nerazumna odluka" njemačkog zapovjednika Luwig Kueblera da pod svaku cijenu izbjegne predaju, dovela je do nepotrebnog gubitka života na obje strane…

  • Teroristi iz našeg sokaka

    29.04.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Eho bezumnih pucnjeva u Zvorniku sve jače se širi Srbijom i regionom. Policajac Dragan Đurić ubijen na poslu, još dvojica ranjena, mrtav napadač, uhapšena dva saučesnika. Sledeći je Beograd, piše štampa, s manje ili više opreza.

  • Jesmo li svi dužni plaćati za europsku kolonijalnu prošlost?

    27.04.2015 19:40 - Nino Raspudić

    Prošlotjedna smrt 950 ljudi, koji su se utopili u Sredozemnom moru u očajničkom pokušaju da se dokopaju europske obale, potaknula je brojne rasprave, između ostalog i onu o odgovornosti Europe za katastrofalno egzistencijalno stanje milijuna ljudi na Bliskom istoku i u Africi, koji je se žele dočepati kao ilegalni imigranti.

  • Riječ-dvije na temu korupcije u obrazovanju

    24.04.2015 19:30 - Boris Bajić

    "Moramo da radimo onaj posao za koji smo plaćeni", zaključio je danas ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, gospodin Dane Malešević na konferenciji pod nazivom "Kako osigurati kvalitet znanja bez korupcije", održanoj u Banjaluci, a u organizaciji Ministarstva prosvjete i kulture i Antikorupcijske mreže.

  • Prangijanje

    22.04.2015 20:02 - Jelka Jovanović

    Kampanja nezamislivih razmera ovih dana u Srbiji vodi se protiv zaštitnika građana Saše Jankovića.

  • Reagovanje: »Croatia Airlines« posluje stabilno

    22.04.2015 14:45 - Croatia Airlines, Odvjetničko društvo Mihočević&Bajs

    "Croatia Airlines", hrvatska zrakoplovna tvrtka, poslala je portalu "Nezavisnih" saopštenje povodom objavljene kolumne Denisa Kuljiša, negirajući autorove tvrdnje da je ova kompanija neuspješna.

  • Grad Bijelih Anđela

    21.04.2015 20:00 - Radovan Piljak

    Pored Andrić grada Republika Srpska od danas, na stogodišnjicu Prvog velikog rata, treba da bude bogatija i poznatija za još jedan novi grad, grad opomene i nezaborava - Grad Bijelih Anđela!

  • Iskorijeniti ekstremno siromaštvo

    20.04.2015 20:02 - Džim Jong Kim

    Godina 2015. je najznačajnija za globalni razvoj u skorijoj prošlosti.

  • Priča o »obiteljskom srebru«

    17.04.2015 20:09 - Denis Kuljiš

    U balkanskim zemljama nevjerojatno se ukorijenila sintagma "obiteljsko srebro".

  • Ojačaćemo saradnju Francuske i BiH

    16.04.2015 21:30 - Alen Rišar

    Prvi put sam posjetio Bosnu i Hercegovinu u julu 1997. u svojstvu ministra odbrane. U to je vrijeme u zemlji bilo raspoređeno 3.300 francuskih vojnika.

  • Igre bez granica

    15.04.2015 19:05 - Jelka Jovanović

    Poslednja vest kaže da je ostalo još samo 12 dana do odluke ko će leteti iz Vlade Srbije.

  • Dvadeset godina mira... slijedi dalji napredak

    13.04.2015 21:30 - Lamberto Zanijer

    Za Bosnu i Hercegovinu 2015. je godina obilježavanja 20 godina mira, prekretnica za državu i njene narode. Sada, kada Evropa prolazi kroz novo doba nestabilnosti, ovo je godišnjica koja nas podsjeća da je očuvanje mira i stabilnosti dugotrajan poduhvat, te da se moramo nastaviti boriti za toleranciju i kompromis.

  • Hoće li se papi Franji u BiH najviše obradovati Srbi?

    13.04.2015 19:00 - Nino Raspudić

    Manje od dva mjeseca prije najavljenog posjeta pape Franje Sarajevu, situacija se prilično zakuhala. Nakon zadnjeg pogoršanja diplomatskih odnosa Turske i Vatikana, sve je manje jasno dolazi li papa u Sarajevo na domaći teren ili kao (ne)rado viđen gost.

  • Treba nam reformski preobražaj društva

    09.04.2015 19:50 - Nevenka Savić

    Prošlomjesečni zaključak Savjeta Evropske unije da su ispunjeni uslovi za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa BiH, te da se njegova ratifikacija i formalno može okončati, dobra je vijest za proces integrisanja BiH nakon dugo vremena.

Marko Đogo

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.