Grčka ne osporava posebnost nacije niti pravo na državu svom sjevernom susjedu, ali ne daju ime Makedonija. Novo ime države podrazumijeva i odgovarajuća nova imena nacije i jezika.
"Nema trgovine nazivom Makedonija", "Makedonija je jedna i samo grčka", samo su neke od mnogobrojnih poruka sa protestnog mitinga održanog u nedjelju, 4.2.2018. godine, na glavnom Trgu Atine Sintagma, ispred zgrade grčkog parlamenta. Organizator protesta ističe da se na trgu okupilo oko milion ljudi, dok većina grčkih medija smatra da je bilo nekoliko stotina hiljada nezadovoljnih Grka. Njihovo nezadovoljstvo proizlazi iz spremnosti grčke Vlade da u dogovoru sa Skopljem, kako većina Grka naziva Republiku Makedoniju, prihvati naziv bivše jugoslovenske republike koje će sadržavati ime Makedonija. Grčka se protivi ovom nazivu od 1991. godine, kada se Republika Makedonija odvojila od SFRJ.
Protesti su organizovani nakon što je posrednik u pregovorima u sporu oko imena Makedonija specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Metju Nimic posjetio Atinu i Skoplje i zvaničnicima obje strane predložio moguća rješenja 25-godišnjeg spora. Kako mediji pišu, u opticaju je pet prijedloga: Sjeverna Makedonija, Gornja Makedonija, Nova Makedonija, Vardarska Republika Makedonija i Republika Makedonija (Skoplje). Grci smatraju da je saglasan sa tim i njihov premijer Aleksis Cipras. Među nezvaničnim grčkim krugovima, spremnim na kompromis, kao najozbiljniji prijedlog pominje se Nova Makedonija, ili kao jedna riječ NovaMakedonija, odnosno Novamakedonija sa malim slovom "m ". Tako bi se, kako kažu, ime Makedonija utopilo u novu slovensku riječ, u kojoj bi figurisalo sporno ime. Takva kovanica se ne bi prevodila na druge jezike, a iz nje bi se izvodili nazivi nacije (Novomakedonci) i jezika (novomakedonski). Mediji, doduše, češće ističu dodatke Gornja ili Sjeverna. Međutim, kompromisti, kojih je među Grcima manje od 30 procenata,
smatraju da ova dva naziva asociraju na podijeljenost, što bi nekad jednoj od strana moglo da posluži za oživljavanje iredentističkih projekata.
Velika većina Grka je protiv imena Makedonija susjedne države, zato što to podstiče Skoplje na teritorijalnu pretenziju na sjeverni region Grčke koji se, takođe, zove Makedonija. Ista ta većina ne osporava makedonski identitet i pravo na državu, nema teritorijalnih pretenzija prema svom sjevernom susjedu i smatraju da kompromis može podrazumijevati samo složeno ime sa geografskim ili hronološkim kvalifikacijama. S druge strane, Skoplje je do sada, kako kažu, svojim mnogobrojnim potezima direktno izražavalo pretenzije nad cijelom Antičkom Makedonijom. Osim što svojataju Aleksandra Makedonskog, po kome se zove autoput kroz Republiku Makedoniju i aerodrom u Skoplju, Skoplje zloupotrebljava i Zvijezdu Vergine koju su postavili na spomenik "Ratnik na konju" u centru Skoplja, doduše sa jednim krakom manje u odnosu na grčki original. Zvijezda Vergine ili Sunce Vergine je šesnaestokraki simbol koji je 1977. godine pronašao grčki arheolog Manolis Andronikos u Vergini na sjeveru Grčke. Naime, to je sarkofag i kovčeg od 24- karatnog zlata na čijem poklopcu se nalazi Sunce Vergine, simbol koji se koristi kao znak Egejske Makedonije. Simbol je postao kontroverzan kada ga je novonastala država Republika Makedonija uzela za simbol na svojoj državnoj zastavi. Pod velikim pritiskom Grčke, Republika Makedonija je 1995. godine morala promijeniti izgled zastave, na kojoj je opet simbol sunca, ali sada sa osam krakova. Treba istaći da se od 1980. godine Sunce Vergine, na plavoj pozadini, koristi kao nezvanična zastava Egejske Makedonije, a koriste je i organizacije iz makedonske dijaspore u SAD i Australiji.
Grandiozni projekat "Skoplje 2014" Grci smatraju kao najveću istorijsku provokaciju sjevernog susjeda. U centru Skoplja postavljen je u svijetu najveći spomenik Aleksandru Makedonskom i nešto manji njegovom ocu Filipu. Osim toga, tamo su i statue antičkih makedonskih kraljeva i generala. Tim projektom otvorena su u Republici Makedoniji i pitanja jesu li današnji Makedonci južni Sloveni ili potomci antičkih Makedonaca, te imaju li Makedonci pravo na nasljeđe Aleksandra Makedonskog? Grci, naravno, smatraju da samo oni imaju pravo na to nasljeđe.
Ovo su samo neka otvorena pitanja zbog kojih Grci ne daju, kako kažu, svoje ime Makedonija i koja umnogome objašnjavaju poruke sa nedjeljnog mitinga.
Najveću medijsku pažnju na nedjeljnom protestu privukao je govor proslavljenog grčkog kompozitora, 92-godišnjeg Mikisa Teodorakisa. On je insistirao na referendumu, ako kompromisno rješenje u bilo kom obliku sadrži riječ Makedonija, ističući da samo Grčka ima pravo na to ime. "Ako će potpisivati sporazum o imenu koje sadrži pojam Makedonija, Vlada najprije mora da pita grčki narod ", naglasio je Teodorakis. Na tvrdnje krugova bliskih Vladi da iza mitinga stoje nacionalisti i ekstremisti Teodorakis je pozvao Grke da budu patrioti i da brane interese svoje zemlje. Poručio im je: "Put da se zaštite prava otadžbine nije nacionalizam, već patriotizam." Narod je pozvao da ne dozvoli falsifikovanje istorije, jer će tako postati "saučesnici sila koje imaju aspiracije prema teritorijalnoj cjelovitosti Grčke." Ako odstupimo od naših pozicija kada je riječ o imenu, to je kao da smo otvorili granice onima koji nam otvoreno prijete", rekao je Teodorakis. On je ukazao na planove svjetskih sila i odredbe makedonskog ustava koje, po njemu, predstavljaju opasnost po teritorijalnu cjelovitost Grčke. "Svježe je sjećanje na Jugoslaviju. Ako pustimo, naša zemlja će biti sljedeća žrtva", poručio je Teodorakis.
Poslije mitinga oglasio se i grčki premijer Aleksis Cipras. U saopštenju njegovog kabineta ističu: "Vlada se fokusira na nacionalni interes, umjerenost, obazrivost i insistira na saradnji, razumijevanju i zajedničkom razvoju". Pomalo je iznenađujuće da se u tom saopštenju tvrdi da se na protestu "okupilo nekoliko hiljada ljudi" te da, kako se navodi, "nisu ispunjena očekivanja organizatora da će se milion ljudi naći na protestu". Zašto "nekoliko hiljada" kada je prema procjenama policije na Trgu bilo preko 140.000 demonstranata, dok većina medija izveštava da ih je bilo nekoliko stotina hiljada, a neki i pola miliona.
Opšta je ocjena da je Vlada učinila sve da minimizira značaj mitinga. Upozoravala je građane da ne izlaze na ulice i ne podliježu, kako oni kažu, uticaju desničara i ekstremista, nacionalista i fašista koji stoje iza mitinga. S druge strane, u stručnoj javnosti se moglo čuti da će nakon ovog mitinga vlast morati da "promijeni pristup pregovorima utoliko prije što je, do sada, jasan stav po makedonskom pitanju imala isključivo Siriza, ali ne i cjelokupna Vlada. Koalicioni partner, ministar odbrane Panos Kamenos, tvrdi da u Parlamentu njegovi poslanici iz ANEL stranke neće glasati da BJRM dobije ime koje sadrži naziv Makedonija.
U saopštenju na Twitteru čelnik Nove demokratije Kiriakos Micotakis izjavio je da su građani na mitingu izrazili svoju tjeskobu i nedostatak povjerenja u Vladu koja je učinila sve kako bi podijelila Grke po ključnom nacionalnom pitanju.
Vlada će sve učiniti kako bi "umirila" opoziciju. U taj kontekst se dovode i upravo objavljeni rezultati pravosudne istrage za zloupotrebu položaja i podmićivanje koja obuhvata dva bivša premijera i osam bivših ministara.
Inače, posljednje ispitivanje javnog mijenja govori da više od 71 posto Grka ne želi da BJRM u imenu sadrži naziv Makedonija. Njih 56 procenata smatra da su potezi premijera Ciprasa pogrešni kada je riječ o pregovorima sa Skopljem, kao i način na koji o ovom pitanju pregovara šef diplomatije Nikos Kocijas. Ipak ostaje otvoreno pitanje da li će miting u Atini nešto promijeniti i da li će vlasti poslušati poruku sa Trga Sintagma i organizovati referendum po pitanju kompromisnog imena Republike Makedonije.
Među diplomatskim krugovima u Atini je opšte mišljenje da strane u sukobu oko imena Makedonija nisu bile nikad bliže dogovoru i da je dogovor u interesu i jednih i drugih. Da li je dogovor baš blizu, niko se ne usuđuje da prognozira. Neke strane sile, koje zbog svojih interesa hoće da se spor što prije riješi, imaju veoma jak uticaj na obje vlade.
Ali mogu li vlade same da riješe spor? Čini se da će za ono na šta bi Grci bili spremni Republika Makedonija morati da mijenja Ustav. Bez podrške opozicije u Skoplju nema promjene Ustava.
U svakom slučaju, ako se spor ne riješi do kraja ove godine, počekaće se još koju godinu. Već sljedeće godine su redovni izbori u Grčkoj, a za dvije godine u Republici Makedoniji.
Piše: dr Branko Dokić, ambasador BiH u Atini
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.