Kolumne

Mujo i dug

Marko Đogo - 27.07.2012 16:50

Sjećate li se onog vica u kome pitaju Japanca i Muju koliko dnevno rade. Japanac kaže kako radi četiri sata za državu, četiri za cara i četiri za sebe. Muju se nasmije i kaže: "I ja radim četiri sata za sebe, cara ne priznajem, a za državu me baš briga!"

Iako ovaj Mujin odgovor nama možda djeluje simpatično, on samo pokazuje da naš Mujo nije svjesan da za državu radi htio ne htio. Jer kad država duguje ona ne vraća, već vraćaju njeni građani i to kroz poreze. Doduše, koliko će da vraćaju zavisi od toga koliko država duguje. Zbog toga sam poželio da izmjerim koliko bi naš Mujo trebalo da radi i da to uporedim s radom susjeda.

To je prikazano u sljedećoj rang-listi zaduženosti građana bivših jugoslovenskih republika po osnovu duga koji su na njih prebacile njihove vlasti (doduše, ne samo ove današnje, budući da još vraćamo i dugove iz perioda drugova):

1.         Hrvatska - Republika Hrvatska duguje preko 27 milijardi evra. Kada se to podijeli na 1.128.000 radnika ispada da bi vlasti ove zemlje trebalo svakom radniku da oduzimaju njegove pune (bruto) plate za naredne dvije godine (tačnije 23,3 mjeseca) kako bi se ratosiljale ovog duga.

2.         Srbija - javni dug Srbije je skoro duplo manji od duga Hrvatske (14,6 milijardi evra). Ipak, zahvaljujući mnogo nižoj bruto plati (od 482 evra) svaki radnik Srbije bi trebalo da radi besplatno za državu godinu i po dana (17 i po mjeseci) kako bi država Srbija otplatila ovaj dug.

3.         Slovenija - mala Slovenija duguje velikih 16,8 milijardi evra. Međutim, izgleda da te pare nisu bačene, budući da onih 824.000 radnika zarađuje bruto platu od preko 1.500 evra. Kada se sve sabere i podijeli, svaki radni Slovenac bi trebalo da radi nešto više od godine (13,3 mjeseci) da bi Slovenija bila zemlja bez dugova.

4.         Crna Gora - Država Crna Gora duguje "svega" 1,64 milijarde evra. Uz 175.000 zaposlenih i bruto platu od oko 720 evra, ispadne da bi radni Crnogorci trebalo da rade 10 dana manje od Slovenaca (13 mjeseci) da oduže svoju državu.

5.         BiH - Javni dug od oko pet milijadi evra, 816.000 zaposlenih i bruto plata od oko 650 evra, znače da bi prosječan radnik BiH trebalo da radi devet mjeseci i 10 dana pa da imamo državu bez javnog duga.

6.         Makedonija - nekako već tradicionalno Makedonci su na kraju svih rang-lista zaduženosti. Da li zbog južnjačke štedljivosti ili nečeg drugog, tek njihova država duguje oko 2,2 milijarde evra, pa bi prosječan Makedonac trebalo da radi oko sedam mjeseci da ono sunce na njihovoj zastavi još ponosnije zasija.

Kada se sve sabere i oduzme, izgleda da naš Mujo neće morati previše da radi za državu, bar kada se uporedi sa susjedima!

Ipak, iza ove naizgled prozaične metode mjerenja visine javnog duga (u odnosu na uobičano izražavanje javnog duga kao procenta BDP-a) stoji nešto što bi trebalo suštinski da zanima sve građane ove zemlje, a to je kvalitet trošenja nekog novog zaduženja.

Naime, većina ekonomista se slaže da novo zaduživanje ima smisla samo ako će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta ili će, pak, pomoći podizanju produktivnosti rada u zemlji, a što bi trebalo da dovede i rast prosječnih plata. Ovakvo korištenje novopozajmljenih sredstava ne bi uopšte povećalo javni dug mjeren na naš način ni u kratkom ni u dugom roku jer bi veći dug padao na više radnika ili veće plate.

Da bi se ovo desilo novo zaduženje bi moralo da ide u investicije, a ne u potrošnju (jer nam je privredna struktura trenutno takva da rast potrošnje vodi rastu trgovinskog deficita tj. uvoza, a tek malim dijelom i rastu proizvodnje u zemlji (BDP-a)).

Čitava ova priča ima jednostavnu poentu. Javni dug nije nešto apstraktno što vas se ne tiče, jer ćete ga vi vratiti kad-tad. Međutim, sam iznos javnog duga nije toliko bitan koliko su bitni efekti novog zaduživanja.

Još jednostavnije: dao Bog da nam se javni dug ubrzo udvostruči, ali da se ujedno udvostruči i broj zaposlenih i plate realno porastu za 10%. Tada bi rast javnog duga za novih pet milijardi evra bila super vijest!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Trenutak istine

    23.07.2014 18:19 - Jelka Jovanović

    U opskurnoj televizijskoj emisiji "Trenutak istine" ljudi otkrivaju najintimnije i najtragičnije detalje iz svog života, često traume koje su ih odvele na stanputicu ili u psihološki zabran.

  • Petostruka nesreća sa predumišljajem

    23.07.2014 17:15 - Boris Bajić

    Prije dvije godine i dva mjeseca pao je avion u blizini Banjaluke pri čemu je pet mladića izgubilo život. Prećutno smo pristali, što iz vlastitog ubjeđenja, što vođeni primjerom nezavisnih medija, koji su nas o cijelom slučaju izvještavali, da taj događaj nazovemo "nesrećom".

  • Od izbora do izbora!

    22.07.2014 14:50 - Dragan Jerinić

    Kad razgovarate sa ovdašnjim privrednicima kažu da nikad nije bilo teže poslovati. Svaka godina je teška, ali ova nekako najteža. Sve se u njoj skupilo - od krize do katastrofe uzrokovane poplavama.

  • Kako se sazna da počinje svjetski rat?

    21.07.2014 17:01 - Nino Raspudić

    U par dana mi je nekoliko ljudi, na različitim mjestima i u različitim štimunzima, od kave u pauzi znanstvenog kongresa u Zagrebu pa do prvog ljetnog piva u kafiću na moru, pod dojmom zadnjih događanja u svijetu spomenulo Treći svjetski rat.

  • Čekali donacije, dočekali kandidate

    20.07.2014 19:30 - Nihada Hasić

    Poplavom poharanoj Bosni i Hercegovini prijatelji i kreditori iz svijeta obećali su oko 800 miliona eura za hitnu sanaciju posljedica majske prirodne katastrofe. Predstavnici vlasti u BiH oduševljeni su ovom najavom jer su očekivali mnogo manje dokaza solidarnosti iz svijeta.

  • Srpski scenario

    16.07.2014 18:03 - Jelka Jovanović

    Ukrajinski i bosanski scenario opet su oživeli u Srbiji. Pre nekoliko meseci u vreme kampanje za vanredne izbore ovom kletvom po zemlju gađana je već tada opoziciona Demokratska stranka; navodno je prizivala U-B scenario pošto na izborima ne može da pobedi Srpsku naprednu stranku.

  • Tri od šesn'est

    15.07.2014 17:03 - Dragan Jerinić

    Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.

  • Koga je briga za Gavrila Principa?

    15.07.2014 13:41 - Denis Kuljiš

    Koja su načela vodila Gavrila Principa? Kakvi su bili njegovi motivi? Na to su pitanje pokušavali odgovoriti sudionici okrugloga stola održanog na Brijunima: Biljana Srbljanović, pomodna dramatičarka prisutna na važnim europskim pozornicama, sarajevski redatelj Dino Mustapić koji je za Ulysses teatar režirao njen komad o Gavrilu Principu i neopisivi Srećko Horvat, vedeta hrvatske kvaziintelektualne revolucionarne scene, koji polaže ispite na drugoj godini zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na temeljno pitanje o liku koji je izvršio sarajevski atentat, moglo bi se odgovoriti protupitanjem - ali, koga je za to briga?

  • Kvantna ekonomija u RS

    13.07.2014 16:51 - Marko Đogo

    Kažu da je samo u kvantnoj fizici moguće da istovremeno jedan predmet bude na dva ili više mjesta. Nije mi baš najjasnije kako je to moguće, ali se ponekad pitam da li postoji i kvantna ekonomija i da li upravo danas živimo u njoj? Ili je čak ekonomija oduvijek bila kvantna/dualna, samo što ekonomisti željni slave nikada nisu željeli da prihvate takvo njeno stanje.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    13.07.2014 15:21 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je Romano Bolković primijetio na Facebooku, pitanje je hoće li pape skupa gledati prijenos?

  • Dan američke nezavisnosti u Sarajevu

    11.07.2014 15:28 - Nino Raspudić

    Već tradicionalno u BiH proslava 4. srpnja, dana američke neovisnosti, prigoda je za simboličko potvrđivanje ovisnosti zemlje u kojoj se prigodni prijem održava. Paralelna suvremena povijest BiH mogla bi se napisati analizirajući prijeme u američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    10.07.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je primijetio netko na Facebooku, pitanje je hoće li oba pape skupa gledati prijenos? Papa Bergolio navijat će za Messija, a papa Benedikt za Nijemce, no ti Nijemci više nisu stereotipni Vikinzi poput Andrea Schurrlea iz Chelseja, pa londonski "Daily Mail" na naslovnu stranicu tendenciozno stavlja upravo tri drukčija reprezentativna negermanska Nijemca: Miroslava Klosea, Mesuda Ozila i Samija Khediru.

  • Nemoguća misija

    09.07.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Da je na snazi zakon koji je važio kada sam počinjala da radim, lagano bih sakupljala papire za penziju. Dobru, razume se, jer mi je pripravnička novinarska plata 1984. bila veća od očeve zarade VKV majstora s više od četvrt veka staža.

  • Obratio sam pažnju

    06.07.2014 18:39 - Srđan Barašin

    Obrazovanje je najveći i najsuvlji cvijet u Republici Srpskoj. Korijen tog cvijeta, oni što se zovu "prosvjetni radnici" (termin zaostao iz komunizma u kojem su svi bili radnici, pa i profesori) nose najveću odgovornost za to.

  • Zablude pacifizma (II)

    04.07.2014 17:17 - Denis Kuljiš

    To je, dakle, historija, kompleksna, zapanjujuća, s uvijek novim slojevima tajni koje se otkrivaju skrupuloznom istrživaču, kao u onoj metafori Guenthera Grassa o guljenju glavice luka... Ali što nam ta storija govori danas, nama današnjima?

Marko Đogo

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner