Kolumne

Novo, novo vrijeme!

Drago Pilsel - 18.02.2010 20:54

Odista, puno očekujemo od novoga hrvatskoga predsjednika. Pitanje je očekujemo li išta od sebe samih? Ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće

Došlo je vrijeme u kojem se patriotizam dokazuje u stvarnosti ispravno življene politike, a ne u stvarnosti gostione.

Očito je da je vrijeme zapjenjenog šovinizma za nama i da narod ne prihvaća krvničke parole i sveti rat.

Pobjedom pravnika i kompozitora prof. dr. sci. Ive Josipovića Hrvatska je napravila veliki demokratski i civilizacijski iskorak, a jučer je, svečanom prisegom i ceremonijom inauguracije, Ivo Josipović postao, de iure i de facto, treći legalno izabrani predsjednik od osamostaljivanja Republike Hrvatske. Kako se sve to zapravo i zbilo?

Svjestan sam da se još ne može napisati neka povijest Josipovićeve pobjede. Barem to ne mogu ja. Mene još veže stanovita poslovna tajna pošto nastavljam suradnju s prof. Josipovićem i nakon uspješne kampanje. Vi ćete možda sada dobaciti: pa da, lako je Pilselu hvaliti svog novog šefa ili on to možda i mora. Ali, ne! Potpuno sam slobodan i neopterećen. Kao što sam i zadovoljan jer smo svih ovih mjeseci, u dijalogu sa građanima, stvorili savez za pravdu jer su oni, to jest vi, jer se Josipović obraća svim dobrim ljudima naše regije, ti koji su na svojim leđama osijetili točnost Josipovićeve konstatacije da je Hrvatska (kao i neke druge zemlje) duboko nepravedno društvo, iz čega je uslijedila glavna okosnica kampanje: borba za pravdu i pravnu državu, a protiv korupcije i kriminala.

Sada bih ipak postao eho onih koji su sasvim iskreno pozdravili Josipovićevu pobjedu. Da bi bio dobar predsjednik, Ivo Josipović mora imati sreće i šanse, no i prava obilježja političke ličnosti. Mora znati što želi. U izborima nema takvih stvari kao što su slučaj i sreća. Iskoristiti šansu može samo onaj tko ima hrabrosti prihvatiti neizvjesnost, tko ima snažnu volju i uvjerenost u ispravnost svojih ciljeva i namjera. Sreća nije trenutni sklad prilika već predanost idejama za koje jednom nastanu okolnosti, a za koje postoji stalno nastojanje i odlučnost. Za koje se svjedoči životom.

Pet najvažnijih osobina koje mora imati predsjednik su: poštenje, ispravnost i integritet, dobro obrazovanje i privrženost Hrvatskoj. Sve to ima Ivo Josipović, novi hrvatski predsjednik. Njegova najveća slabost u kampanji bila je nemogućnost pokazati se kao nepogrešivi vođa na čelu kolone Hrvata i ostalih hrvatskih građana. Pokazao je skromnost i suzdržanost. On koji je vodeći hrvatski stručnjak za međunarodno kazneno pravo i Haaški je sud pustio i protivniku, bez oholosti i nadmenosti, na njegovu štetu, da se i o tome izjašnjava. Da je ispravan, pokazuju također njegovi protivnici. Kada su se oni pjenili u svojim mahnitim prijetnjama, bio je suzdržan i nije uzvraćao na isti način. Da je dobro obrazovan, svjedoči njegova svestranost. Privrženost Hrvatskoj su mu navodili kao manu. Očito je, međutim, da je vrijeme zapjenjenog šovinizma za nama, da narod ne prihvaća krvničke parole i sveti rat.

Došlo je vrijeme u kojem se patriotizam dokazuje u stvarnosti ispravno življene politike, a ne u stvarnosti gostione. Konačno, pravi i veliki predsjednik mora imati jasnu politiku. Politički programi se ne pišu na izbornim plakatima. Za programe se živi, a tada oni nisu zbroj zadataka koje treba obaviti, već ideal za kojeg se trošimo. Oduvijek i za stalno. Program za pravdu pravi je program. Zna on što želi. Nova pravednost je zaštitni znak politike Ive Josipovića.

Njegovim izborom za predsjednika RH učinjen je, ali doista, veliki posao u prilog sazrijevanju demokracije u Hrvatskoj. Izborna većina, očigledno, nije glasala na osnovu "spektakularnosti" u istupima kandidata. Nije prihvatila politički jezik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je deklamirao o "integrativnoj" ulozi predsjednika, a po njegovom je mišljenju, svojim istupima deklarirao se i radio na, od 1990. pa do sada, najtežoj i najopasnijoj podjeli unutar hrvatskog političkog korpusa, u razvoju novog hrvatskog društva.

Izborna većina nije prihvatila ni agitiranje pojedinih klerika, a naročito nekih biskupa, protiv kandidata Josipovića. Njihovo neukusno navijanje je, smatram, bilo suprotno samome duhu, pa i slovu Kanonskog prava. Katolička crkva u Hrvatskoj bi, upravo nakon ovoga što je sada doživjela, "navučena" od Bandića i njegovih licemjernih zaklinjanja - trebala najzad početi s izlaskom iz svog političkog puberteta.

Izborna većina je svojom odlukom u korist Ive Josipovića u zadnji čas izbjegla putu u barbarizaciju Hrvatske. Izborom Josipovića dobili smo predsjednika ZA demokraciju i ZA europsku suvremenost Hrvatske kao res publicae. Ukratko, očekuju nas velike promjene, ali na miran i civilizirani način! Što ne znači da se i nismo veselili pobjedi.

Evo kako izgleda, dodajem, sažetak Josipovićeva predsjedničkoga programa: nova pravednost i izgradnja Hrvatske kao pravne države glavni je cilj. To je pretpostavka za obnovu povjerenja hrvatskih građana u institucije. To je i osnova za gospodarski napredak, izlazak iz krize, razvoj kvalitetnog i pravednog obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava. Nužna je reafirmacija moralnih načela kroz koncept nove pravednosti i u politici, i u gospodarstvu, i u društvu općenito. Za takvu ćemo Hrvatsku raditi. Izlazak iz gospodarske krize iznimno je važan cilj kojemu mora pridonijeti i predsjednik koristeći svoje ovlasti. Posebnu važnost ima sigurnost građana. Divljanje korupcije i organiziranog kriminala mora prestati. Konačno, njihovi nositelji na najvišoj razini moraju ''iza rešetaka''. Posebno, treba zaustaviti prelijevanje kriminala iz regije na naše ulice, država mora zaštititi građane od pljački i uličnih obračuna. Jednako, građane treba zaštititi i od gospodarskog kriminala koji im otima plaće i uništava radna mjesta.

Dakle, ovako gledam na cijelu stvar: Stjepan Mesić je puno napravio da se Hrvatska relaksira i oslobodi furioznog nacionalizma devedesetih. Da ju svijet prihvati i poželi. Ali, kako kaže prof. Josipović, Hrvatska konačno mora postati pravna država, država zakona, pravde i jednakih šansi za sve građane. Pred nama je, da parafraziram kolege Igora Mirkovića i Rajka Grlića (autorima glasovitog filma o kraju tuđmanizma), novo, novo vrijeme!

Odista, puno očekujemo od ovoga predsjednika. Pitanje je očekujemo li išta od sebe samih? Ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće. U toj budućnosti gledam s pouzdanjem. A iz tog pouzdanja proizlazi svijest da živjeti s nadom u pravo i pravednost znači razvijati vlastiti smisao za mogućnost. Sebe nikako nisam htio iznevjeriti. Nadam se da to ne želite ni vi.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Zbogom, Dejtonijo! (II)

    25.07.2014 17:29 - Denis Kuljiš

    U Bosnu je uloženo osamnaest milijardi dolara. Većinu novca progutala je korupcija, u kojoj su ravnopravno participirala tri konstitutivna faktora bosanske krize - predstavnici međunarodne zajednice, koji su se strahovito oparili od te pomoći koja bi kao kiša u Sahari nerijetko padala tako da ne dotakne zemlju, zatim "političke elite", odnosno šefovi i njihove klijentelističke strukture, te na poslijetku NGO-narod, nadasve bošnjačka srednja klasa, koja živi od konferencija, traning-programa i "odvaljivanja žvake".

  • Zbogom, Dejtonijo! (I)

    24.07.2014 17:09 - Denis Kuljiš

    Međunarodna krizna grupa nije, naravno, svjetska vlada u sjeni.

  • Trenutak istine

    23.07.2014 18:19 - Jelka Jovanović

    U opskurnoj televizijskoj emisiji "Trenutak istine" ljudi otkrivaju najintimnije i najtragičnije detalje iz svog života, često traume koje su ih odvele na stanputicu ili u psihološki zabran.

  • Petostruka nesreća sa predumišljajem

    23.07.2014 17:15 - Boris Bajić

    Prije dvije godine i dva mjeseca pao je avion u blizini Banjaluke pri čemu je pet mladića izgubilo život. Prećutno smo pristali, što iz vlastitog ubjeđenja, što vođeni primjerom nezavisnih medija, koji su nas o cijelom slučaju izvještavali, da taj događaj nazovemo "nesrećom".

  • Od izbora do izbora!

    22.07.2014 14:50 - Dragan Jerinić

    Kad razgovarate sa ovdašnjim privrednicima kažu da nikad nije bilo teže poslovati. Svaka godina je teška, ali ova nekako najteža. Sve se u njoj skupilo - od krize do katastrofe uzrokovane poplavama.

  • Kako se sazna da počinje svjetski rat?

    21.07.2014 17:01 - Nino Raspudić

    U par dana mi je nekoliko ljudi, na različitim mjestima i u različitim štimunzima, od kave u pauzi znanstvenog kongresa u Zagrebu pa do prvog ljetnog piva u kafiću na moru, pod dojmom zadnjih događanja u svijetu spomenulo Treći svjetski rat.

  • Čekali donacije, dočekali kandidate

    20.07.2014 19:30 - Nihada Hasić

    Poplavom poharanoj Bosni i Hercegovini prijatelji i kreditori iz svijeta obećali su oko 800 miliona eura za hitnu sanaciju posljedica majske prirodne katastrofe. Predstavnici vlasti u BiH oduševljeni su ovom najavom jer su očekivali mnogo manje dokaza solidarnosti iz svijeta.

  • Srpski scenario

    16.07.2014 18:03 - Jelka Jovanović

    Ukrajinski i bosanski scenario opet su oživeli u Srbiji. Pre nekoliko meseci u vreme kampanje za vanredne izbore ovom kletvom po zemlju gađana je već tada opoziciona Demokratska stranka; navodno je prizivala U-B scenario pošto na izborima ne može da pobedi Srpsku naprednu stranku.

  • Tri od šesn'est

    15.07.2014 17:03 - Dragan Jerinić

    Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.

  • Koga je briga za Gavrila Principa?

    15.07.2014 13:41 - Denis Kuljiš

    Koja su načela vodila Gavrila Principa? Kakvi su bili njegovi motivi? Na to su pitanje pokušavali odgovoriti sudionici okrugloga stola održanog na Brijunima: Biljana Srbljanović, pomodna dramatičarka prisutna na važnim europskim pozornicama, sarajevski redatelj Dino Mustapić koji je za Ulysses teatar režirao njen komad o Gavrilu Principu i neopisivi Srećko Horvat, vedeta hrvatske kvaziintelektualne revolucionarne scene, koji polaže ispite na drugoj godini zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na temeljno pitanje o liku koji je izvršio sarajevski atentat, moglo bi se odgovoriti protupitanjem - ali, koga je za to briga?

  • Kvantna ekonomija u RS

    13.07.2014 16:51 - Marko Đogo

    Kažu da je samo u kvantnoj fizici moguće da istovremeno jedan predmet bude na dva ili više mjesta. Nije mi baš najjasnije kako je to moguće, ali se ponekad pitam da li postoji i kvantna ekonomija i da li upravo danas živimo u njoj? Ili je čak ekonomija oduvijek bila kvantna/dualna, samo što ekonomisti željni slave nikada nisu željeli da prihvate takvo njeno stanje.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    13.07.2014 15:21 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je Romano Bolković primijetio na Facebooku, pitanje je hoće li pape skupa gledati prijenos?

  • Dan američke nezavisnosti u Sarajevu

    11.07.2014 15:28 - Nino Raspudić

    Već tradicionalno u BiH proslava 4. srpnja, dana američke neovisnosti, prigoda je za simboličko potvrđivanje ovisnosti zemlje u kojoj se prigodni prijem održava. Paralelna suvremena povijest BiH mogla bi se napisati analizirajući prijeme u američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    10.07.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je primijetio netko na Facebooku, pitanje je hoće li oba pape skupa gledati prijenos? Papa Bergolio navijat će za Messija, a papa Benedikt za Nijemce, no ti Nijemci više nisu stereotipni Vikinzi poput Andrea Schurrlea iz Chelseja, pa londonski "Daily Mail" na naslovnu stranicu tendenciozno stavlja upravo tri drukčija reprezentativna negermanska Nijemca: Miroslava Klosea, Mesuda Ozila i Samija Khediru.

  • Nemoguća misija

    09.07.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Da je na snazi zakon koji je važio kada sam počinjala da radim, lagano bih sakupljala papire za penziju. Dobru, razume se, jer mi je pripravnička novinarska plata 1984. bila veća od očeve zarade VKV majstora s više od četvrt veka staža.

Drago Pilsel

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner