Pogrešne pretpostavke

Miloš Grujić - 20.07.2012 17:51

Naš životni standard sto puta je gori nego na Zapadu - česta je fraza na našim prostorima, pogotovo onih koji nisu živjeli niti radili van naše zemlje. Sa druge strane, nema mnogo naših gastarbajtera čiji doživljaj stvarnosti "na Zapadu" odgovara navedenom.

Opšteprihvaćen pokazatelj kojim se iskazuje ekonomska uspješnost i kvalitet života stanovnika neke zemlje je veličina bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku. Ovaj rezultat izražen u dolarima u tekućim cijenama koristi se za poređenje nivoa razvijenosti i uspješnosti zemalja, ali i služi kao dobar indikator (pre)zaduženosti države.

Prema podacima Statističkog godišnjaka RS, BDP po stanovniku u 2011. u RS iznosi 3.925 dolara. Očekuje se da Agencija za statistiku BiH zvanično objavi BDP za prošlu godinu, dok je u 2010. iznosio 4.331 dolara.

Ako bi ti pokazatelji zaista predstavljali odraz kvaliteta života, to bi značilo da se u BiH živi oko sedam puta gore nego u SAD ili oko pet puta gore nego u Sloveniji ili u Njemačkoj. Ekonomisti se slažu da je to najmanje loš parametar za poređenje kvaliteta života, ali da upoređivanje ovih parametara troši mnogo energije i vremena i da rasprave građane, ali nerijetko i političare, dovedu u zamku donošenja pogrešnih zaključaka. Iz analiza se često, svjesno ili nesvjesno, osim razlika u mentalitetu i navikama, izostavljaju demografski podaci, poput starosti populacije, nezaposlenosti i broja penzionera. Diskusije se opterećuju stručnim žargonom ili analiziranjem do banalnosti, a kao rezultat se dobije tek ilustracija o "prosječnom" kvalitetu života i odnos zaduženosti i bruto domaćeg proizvoda.

Obračun BDP-a uključuje "samo" robu i usluge koje su plaćene na tržištu. Dakle, radi se samo o onome što je (ili će biti) plaćeno i iskazano u novcu. U skladu s tim, rad koji je stvorio novu vrijednost a nije plaćen, nije statistički obrađen i neće sačinjavati BDP, što u određenoj mjeri "kvari" stvarnu sliku u zemlji.

Na primjer, ove prostore odlikuje fenomen, gotovo potpuno neshvatljiv "kapitalistima sa Zapada" - izražena solidarnost karakteristična za društva u kojima su društvene i porodične veze još jake. Prijatelji i(li) rođaci će nam besplatno prevesti stvari kada se selimo, popraviće nam elektroinstalacije, okrečiće nam stan... Tako se kod nas često kuće prave mobama. Rođaci, prijatelji i komšije se puno potrude kada grade tu kuću, ali to nije (ili je vrlo malo) plaćeno.

Slično je i sa "baka servisom", odnosno angažovanjem baka i djedova da pričuvaju unuke. Ove "usluge" ne ulaze u obračun BDP-a.

Mnogo je drugih aktivnosti koje odlikuju naš mentalitet, a koje direktno ne povećavaju BDP. Na primjer, ljubav ka "kafenisanju" u kućama, održavanje bašte i uživanje u njenim plodovima ili rekreacija na otvorenom. Sve te aktivnosti ne povećavaju direktno BDP, jer veliki dio troškova tih aktivnosti za statistiku ne postoji. Naš domaćin će, prema tradiciji, svom gostu iskazati veliko poštovanje time što će ga počastiti rakijom koju je sam napravio. Uz rakiju obično ide i domaća "meza" i neobavezno ćaskanje. Novčane koristi od toga nemaju lokalna kafana, mesnica, pivara niti država.

Sa druge strane, statistika obuhvata proizvodnju robe i davanje usluga koji povećavaju BDP, ali smanjuju kvalitet života. Problemi u porodici i na poslu ili gužve u saobraćaju povećavaju stres, što odgovara industriji farmacije, jer pospješuje prodaju antidepresiva i ljekova. Osim toga, zbog posla ili razvoda, razdvojene porodice žive odvojeno i imaju veće troškove. Tokom razvoda, sporova i problema angažuju se i plaćaju advokati, sudski vještaci, socijalni radnici, sudije, savjetnici pa i psiholozi - što povećava BDP.

Statistika teško može da iskaže učešće sive ekonomije u ukupnoj ekonomiji, poput trgovine korištenim stvarima, prodaje robe, davanja usluga bez izdavanja fiskalnog računa, prodaje robe uvozene "na crno" i raznih (zlo)upotreba. Prema nekim procjenama, BDP per capita u BiH, uključujući sivu ekonomiju, iznosi i više od 6.000 dolara. Ovakav BDP po stanovniku BiH postavlja na 84. mjesto od 134 rangiranje zemlje u svijetu. Međutim, struktura BDP-a je najviše zanemaren faktor u prikazivanju kvaliteta života i ekonomije zemlje. Što je zemlja uređenija, statistički prosjek je mnogo bliži "pravom" prosjeku. Međutim, opet je u pitanju samo prosjek - koji ekstremne vrijednosti značajno deformišu.

Osim BDP-a, procjenu kreditne sposobnosti i situacije u zemlji daju rejting agencije, ali i druge međunarodne institucije. Činjenica je da rejting agencije ne uživaju ni približan legitimitet kao prije krize i da se na račun njihovog rada čuju sve glasnije kritike. Međutim, činjenica i da izvještaji autoriteta, poput najvećih rejting agencija, Svjetske banke, Svjetskog ekonomskog foruma i MFC-a, BiH stavljaju na sami kraj liste zemalja sa dobrim rejtingom, uslovima poslovanja i životnog standarda i broj investicija u zemlji, mnogo govore.

Upitno je šta je "prosječan" stanovnik i živi(mo) li bolje nego što statistika pokazuje. Svako najbolje zna kako mu je. Besmisleno je nadmudrivati se da li je BDP i samim tim odnos duga i BDP-a precijenjen ili potcijenjen i u kojoj mjeri on odražava kvalitet života ljudi. Odnos duga i BDP-a od oko 50 odsto (još) nije alarmantan, ali nije ni nizak. Međutim, sam po sebi, taj odnos ne znači mnogo ako se ne vezuje uz druge pokazatelje. Mnogo važnije je više pažnje posvetiti strukturi BDP-a i stanovništva, te potrebama, uslovima, ročnosti i razlozima (novih) zaduživanja. Zanemarivanje suštine, (samo)obmanjivanje i neracionalno zaduživanje neće popraviti trenutno stanje.

(Autor, Miloš Grujić, član je Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Izbori se, izbori su opet

    25.03.2015 19:16 - Jelka Jovanović

    U Srbiji su samo dve stvari konstanta - reforme i izbori! Ponekad idu paralelno, nekad se pretiču i dotiču, nekad seku, ali uvek su tu negde skupa; vrebaju se i vrbuju uzajamno.

  • Početak demontaže titoizma u Hrvatskoj

    23.03.2015 19:00 - Nino Raspudić

    Iz perspektive BiH, zemlje koja je sretna ako u godinu dana nakon izbora uopće formira vlast, Hrvatska se može činiti blaženom državom. Članica NATO-a i EU u kojoj je glavni predmet rasprave treba li bista Josipa Broza Tita i dalje stajati u uredu predsjednice djeluje kao zemlja slatkih briga. No, stvar nije tako jednostavna.

  • Kako je upropaštena »Croatia«

    22.03.2015 13:12 - Denis Kuljiš

    ”Croatia Airlines” i ”Air Serbia” objavili su financijska izvješća za prošlu godinu. Na prvi pogled – izjednačen rezultat. Direktor ”Croatije” Krešimir Kučko prijavio je 7,8 mlijuna kuna dobiti, a direktor kompanije ”Air Serbia”, Dane Kondić, profit od 2,7 milijuna eura. No, u stvarnosti, rezultat i poslovanje dviju kompanija isto je toliko različito koliko i dvojica ljudi koji im stoje na čelu.

  • Aneksija Krima je ilegalan čin

    18.03.2015 20:00 - Velika Britanija

    Prije tačno godinu dana Kremlj je pomogao organizovati nelegalan i nelegitiman "referendum" na Krimu, koji je kulminirao ruskom aneksijom Krima, nasilnim prekrajanjem granica Evrope i produbljivanjem krize u istočnoj Ukrajini.

  • Šahin i šest sokolova

    18.03.2015 17:44 - Jelka Jovanović

    Bio je taj petak 13. mart zaista težak dan - otpočeo je vešću da je taksista ubijen iz automatske puške u naselju Padinska Skela, a tokom dana je utvrđeno da je bezumnik likvidirao i mogućeg svedoka, čoveka koji je stao da pomogne nevoljnicima.

  • Kako zatući »zmiju«

    11.03.2015 19:40 - Jelka Jovanović

    Brankica Stanković je zatražila od policije da joj ukine obezbeđenje koje je već godinama štiti zbog otvorenih pretnji huligana. To što ustaje i budi se sa refrenom rugalice "Otrovna si kao zmija, proći ćeš kao Ćuruvija", javno promovisane na utakmicama, nije je odvratilo od zahteva.

  • Pečat iznad popečatelja

    10.03.2015 18:35 - Goran Šaula

    Možda bi konstruktivan doprinos polemici o književnoj sceni koja se povela u zadnje vrijeme (kad pročitam neke od tekstova, zbilja mi se učini da je zadnje vrijeme za knjigu) prije mogla biti tema o višegodišnjem ignorisanju nekih pjesnika, nego isprazno nadgornjavanje ko je trebalo, a ko nije trebalo da dobije neku književnu nagradu.

  • Jao Bandiću i Europskom parlamentu

    09.03.2015 19:40 - Nino Raspudić

    Dva velika neprijatelja "Bosne" prošlog tjedna su, što bi rekao jedan od njenih najvećih zaštitnika Željko Komšić, "dobili po prstima i po nosu": zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i Europski parlament.

  • Majmuni i ljudi

    08.03.2015 19:37 - Minja Šuković

    Nažalost, živimo u zemlji gdje je velika senzacija to što na nedavno odigranom teniskom meču u Kraljevu hrvatska himna nije izviždana i što je svaki bolji potez hrvatskih igrača propraćen aplauzom.

  • Etika hapšenja

    05.03.2015 16:44 - Branko Perić

    Negdje početkom 2008. godine u Beogradu su televizijske kamere pratile hapšenje i privođenje sa lisicama na rukama fudbalske legende Dragana Džajića.

  • Ezop je kriv

    04.03.2015 16:32 - Jelka Jovanović

    Da znameniti Ezop davno, davno pre nove ere nije smislio basnu o vrednom mravu i lenjom cvrčku svima bi danas bilo lakše.

  • Slučaj Azre Miletić

    01.03.2015 16:48 - Branko Perić

    Nakon hapšenja sudije Azre Miletić istovremeno su se oglasili saopštenjima predsjednica Suda BiH i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS). Oba saopštenja sadrže istu vrstu poruke: pravosudni sistem je odlučan i sposoban da se obračuna "sa mangupima u svojim redovima"!

Miloš Grujić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.