Kolumne

Pogrešne pretpostavke

Miloš Grujić - 20.07.2012 17:51

Naš životni standard sto puta je gori nego na Zapadu - česta je fraza na našim prostorima, pogotovo onih koji nisu živjeli niti radili van naše zemlje. Sa druge strane, nema mnogo naših gastarbajtera čiji doživljaj stvarnosti "na Zapadu" odgovara navedenom.

Opšteprihvaćen pokazatelj kojim se iskazuje ekonomska uspješnost i kvalitet života stanovnika neke zemlje je veličina bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku. Ovaj rezultat izražen u dolarima u tekućim cijenama koristi se za poređenje nivoa razvijenosti i uspješnosti zemalja, ali i služi kao dobar indikator (pre)zaduženosti države.

Prema podacima Statističkog godišnjaka RS, BDP po stanovniku u 2011. u RS iznosi 3.925 dolara. Očekuje se da Agencija za statistiku BiH zvanično objavi BDP za prošlu godinu, dok je u 2010. iznosio 4.331 dolara.

Ako bi ti pokazatelji zaista predstavljali odraz kvaliteta života, to bi značilo da se u BiH živi oko sedam puta gore nego u SAD ili oko pet puta gore nego u Sloveniji ili u Njemačkoj. Ekonomisti se slažu da je to najmanje loš parametar za poređenje kvaliteta života, ali da upoređivanje ovih parametara troši mnogo energije i vremena i da rasprave građane, ali nerijetko i političare, dovedu u zamku donošenja pogrešnih zaključaka. Iz analiza se često, svjesno ili nesvjesno, osim razlika u mentalitetu i navikama, izostavljaju demografski podaci, poput starosti populacije, nezaposlenosti i broja penzionera. Diskusije se opterećuju stručnim žargonom ili analiziranjem do banalnosti, a kao rezultat se dobije tek ilustracija o "prosječnom" kvalitetu života i odnos zaduženosti i bruto domaćeg proizvoda.

Obračun BDP-a uključuje "samo" robu i usluge koje su plaćene na tržištu. Dakle, radi se samo o onome što je (ili će biti) plaćeno i iskazano u novcu. U skladu s tim, rad koji je stvorio novu vrijednost a nije plaćen, nije statistički obrađen i neće sačinjavati BDP, što u određenoj mjeri "kvari" stvarnu sliku u zemlji.

Na primjer, ove prostore odlikuje fenomen, gotovo potpuno neshvatljiv "kapitalistima sa Zapada" - izražena solidarnost karakteristična za društva u kojima su društvene i porodične veze još jake. Prijatelji i(li) rođaci će nam besplatno prevesti stvari kada se selimo, popraviće nam elektroinstalacije, okrečiće nam stan... Tako se kod nas često kuće prave mobama. Rođaci, prijatelji i komšije se puno potrude kada grade tu kuću, ali to nije (ili je vrlo malo) plaćeno.

Slično je i sa "baka servisom", odnosno angažovanjem baka i djedova da pričuvaju unuke. Ove "usluge" ne ulaze u obračun BDP-a.

Mnogo je drugih aktivnosti koje odlikuju naš mentalitet, a koje direktno ne povećavaju BDP. Na primjer, ljubav ka "kafenisanju" u kućama, održavanje bašte i uživanje u njenim plodovima ili rekreacija na otvorenom. Sve te aktivnosti ne povećavaju direktno BDP, jer veliki dio troškova tih aktivnosti za statistiku ne postoji. Naš domaćin će, prema tradiciji, svom gostu iskazati veliko poštovanje time što će ga počastiti rakijom koju je sam napravio. Uz rakiju obično ide i domaća "meza" i neobavezno ćaskanje. Novčane koristi od toga nemaju lokalna kafana, mesnica, pivara niti država.

Sa druge strane, statistika obuhvata proizvodnju robe i davanje usluga koji povećavaju BDP, ali smanjuju kvalitet života. Problemi u porodici i na poslu ili gužve u saobraćaju povećavaju stres, što odgovara industriji farmacije, jer pospješuje prodaju antidepresiva i ljekova. Osim toga, zbog posla ili razvoda, razdvojene porodice žive odvojeno i imaju veće troškove. Tokom razvoda, sporova i problema angažuju se i plaćaju advokati, sudski vještaci, socijalni radnici, sudije, savjetnici pa i psiholozi - što povećava BDP.

Statistika teško može da iskaže učešće sive ekonomije u ukupnoj ekonomiji, poput trgovine korištenim stvarima, prodaje robe, davanja usluga bez izdavanja fiskalnog računa, prodaje robe uvozene "na crno" i raznih (zlo)upotreba. Prema nekim procjenama, BDP per capita u BiH, uključujući sivu ekonomiju, iznosi i više od 6.000 dolara. Ovakav BDP po stanovniku BiH postavlja na 84. mjesto od 134 rangiranje zemlje u svijetu. Međutim, struktura BDP-a je najviše zanemaren faktor u prikazivanju kvaliteta života i ekonomije zemlje. Što je zemlja uređenija, statistički prosjek je mnogo bliži "pravom" prosjeku. Međutim, opet je u pitanju samo prosjek - koji ekstremne vrijednosti značajno deformišu.

Osim BDP-a, procjenu kreditne sposobnosti i situacije u zemlji daju rejting agencije, ali i druge međunarodne institucije. Činjenica je da rejting agencije ne uživaju ni približan legitimitet kao prije krize i da se na račun njihovog rada čuju sve glasnije kritike. Međutim, činjenica i da izvještaji autoriteta, poput najvećih rejting agencija, Svjetske banke, Svjetskog ekonomskog foruma i MFC-a, BiH stavljaju na sami kraj liste zemalja sa dobrim rejtingom, uslovima poslovanja i životnog standarda i broj investicija u zemlji, mnogo govore.

Upitno je šta je "prosječan" stanovnik i živi(mo) li bolje nego što statistika pokazuje. Svako najbolje zna kako mu je. Besmisleno je nadmudrivati se da li je BDP i samim tim odnos duga i BDP-a precijenjen ili potcijenjen i u kojoj mjeri on odražava kvalitet života ljudi. Odnos duga i BDP-a od oko 50 odsto (još) nije alarmantan, ali nije ni nizak. Međutim, sam po sebi, taj odnos ne znači mnogo ako se ne vezuje uz druge pokazatelje. Mnogo važnije je više pažnje posvetiti strukturi BDP-a i stanovništva, te potrebama, uslovima, ročnosti i razlozima (novih) zaduživanja. Zanemarivanje suštine, (samo)obmanjivanje i neracionalno zaduživanje neće popraviti trenutno stanje.

(Autor, Miloš Grujić, član je Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Kako se sazna da počinje svjetski rat?

    21.07.2014 17:01 - Nino Raspudić

    U par dana mi je nekoliko ljudi, na različitim mjestima i u različitim štimunzima, od kave u pauzi znanstvenog kongresa u Zagrebu pa do prvog ljetnog piva u kafiću na moru, pod dojmom zadnjih događanja u svijetu spomenulo Treći svjetski rat.

  • Čekali donacije, dočekali kandidate

    20.07.2014 19:30 - Nihada Hasić

    Poplavom poharanoj Bosni i Hercegovini prijatelji i kreditori iz svijeta obećali su oko 800 miliona eura za hitnu sanaciju posljedica majske prirodne katastrofe. Predstavnici vlasti u BiH oduševljeni su ovom najavom jer su očekivali mnogo manje dokaza solidarnosti iz svijeta.

  • Srpski scenario

    16.07.2014 18:03 - Jelka Jovanović

    Ukrajinski i bosanski scenario opet su oživeli u Srbiji. Pre nekoliko meseci u vreme kampanje za vanredne izbore ovom kletvom po zemlju gađana je već tada opoziciona Demokratska stranka; navodno je prizivala U-B scenario pošto na izborima ne može da pobedi Srpsku naprednu stranku.

  • Tri od šesn'est

    15.07.2014 17:03 - Dragan Jerinić

    Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.

  • Koga je briga za Gavrila Principa?

    15.07.2014 13:41 - Denis Kuljiš

    Koja su načela vodila Gavrila Principa? Kakvi su bili njegovi motivi? Na to su pitanje pokušavali odgovoriti sudionici okrugloga stola održanog na Brijunima: Biljana Srbljanović, pomodna dramatičarka prisutna na važnim europskim pozornicama, sarajevski redatelj Dino Mustapić koji je za Ulysses teatar režirao njen komad o Gavrilu Principu i neopisivi Srećko Horvat, vedeta hrvatske kvaziintelektualne revolucionarne scene, koji polaže ispite na drugoj godini zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na temeljno pitanje o liku koji je izvršio sarajevski atentat, moglo bi se odgovoriti protupitanjem - ali, koga je za to briga?

  • Kvantna ekonomija u RS

    13.07.2014 16:51 - Marko Đogo

    Kažu da je samo u kvantnoj fizici moguće da istovremeno jedan predmet bude na dva ili više mjesta. Nije mi baš najjasnije kako je to moguće, ali se ponekad pitam da li postoji i kvantna ekonomija i da li upravo danas živimo u njoj? Ili je čak ekonomija oduvijek bila kvantna/dualna, samo što ekonomisti željni slave nikada nisu željeli da prihvate takvo njeno stanje.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    13.07.2014 15:21 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je Romano Bolković primijetio na Facebooku, pitanje je hoće li pape skupa gledati prijenos?

  • Dan američke nezavisnosti u Sarajevu

    11.07.2014 15:28 - Nino Raspudić

    Već tradicionalno u BiH proslava 4. srpnja, dana američke neovisnosti, prigoda je za simboličko potvrđivanje ovisnosti zemlje u kojoj se prigodni prijem održava. Paralelna suvremena povijest BiH mogla bi se napisati analizirajući prijeme u američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    10.07.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je primijetio netko na Facebooku, pitanje je hoće li oba pape skupa gledati prijenos? Papa Bergolio navijat će za Messija, a papa Benedikt za Nijemce, no ti Nijemci više nisu stereotipni Vikinzi poput Andrea Schurrlea iz Chelseja, pa londonski "Daily Mail" na naslovnu stranicu tendenciozno stavlja upravo tri drukčija reprezentativna negermanska Nijemca: Miroslava Klosea, Mesuda Ozila i Samija Khediru.

  • Nemoguća misija

    09.07.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Da je na snazi zakon koji je važio kada sam počinjala da radim, lagano bih sakupljala papire za penziju. Dobru, razume se, jer mi je pripravnička novinarska plata 1984. bila veća od očeve zarade VKV majstora s više od četvrt veka staža.

  • Obratio sam pažnju

    06.07.2014 18:39 - Srđan Barašin

    Obrazovanje je najveći i najsuvlji cvijet u Republici Srpskoj. Korijen tog cvijeta, oni što se zovu "prosvjetni radnici" (termin zaostao iz komunizma u kojem su svi bili radnici, pa i profesori) nose najveću odgovornost za to.

  • Zablude pacifizma (II)

    04.07.2014 17:17 - Denis Kuljiš

    To je, dakle, historija, kompleksna, zapanjujuća, s uvijek novim slojevima tajni koje se otkrivaju skrupuloznom istrživaču, kao u onoj metafori Guenthera Grassa o guljenju glavice luka... Ali što nam ta storija govori danas, nama današnjima?

  • Bila jednom jedna poplava

    04.07.2014 17:07 - Boris Bajić

    Sjećate li se onih poplava što su nekad davno bile? Ima od toga jedno mjesec - mjesec i po dana. Sakupljala se neka pomoć, zvao se neki broj, neki ljudi volontirali, svi se nešto bili uzvrtili oko toga.

  • Zablude pacifizma (I)

    03.07.2014 17:19 - Denis Kuljiš

    Što je Hekuba nama i što smo mi Hekubi? To se pita Hamlet kad promatra glumicu koja iskazuje bol Prijamove žene u drami o opsadi Troje. Što se nas tiče njena patnja, kako nas pogađa ta priča, kao i priča Hamletova, s njegovim snatrenjima, strahovima i nedoumicama?

  • Rani radovi i kasni jadi

    02.07.2014 22:08 - Jelka Jovanović

    Može i obrnuto, rani jadi i kasni radovi. U slučaju vođe srpskih radikala i haškog pritvorenika sa najdužim stažom Vojislava Šešelja ništa nije nemoguće.

Miloš Grujić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner