Pogrešne pretpostavke

Miloš Grujić - 20.07.2012 17:51

Naš životni standard sto puta je gori nego na Zapadu - česta je fraza na našim prostorima, pogotovo onih koji nisu živjeli niti radili van naše zemlje. Sa druge strane, nema mnogo naših gastarbajtera čiji doživljaj stvarnosti "na Zapadu" odgovara navedenom.

Opšteprihvaćen pokazatelj kojim se iskazuje ekonomska uspješnost i kvalitet života stanovnika neke zemlje je veličina bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku. Ovaj rezultat izražen u dolarima u tekućim cijenama koristi se za poređenje nivoa razvijenosti i uspješnosti zemalja, ali i služi kao dobar indikator (pre)zaduženosti države.

Prema podacima Statističkog godišnjaka RS, BDP po stanovniku u 2011. u RS iznosi 3.925 dolara. Očekuje se da Agencija za statistiku BiH zvanično objavi BDP za prošlu godinu, dok je u 2010. iznosio 4.331 dolara.

Ako bi ti pokazatelji zaista predstavljali odraz kvaliteta života, to bi značilo da se u BiH živi oko sedam puta gore nego u SAD ili oko pet puta gore nego u Sloveniji ili u Njemačkoj. Ekonomisti se slažu da je to najmanje loš parametar za poređenje kvaliteta života, ali da upoređivanje ovih parametara troši mnogo energije i vremena i da rasprave građane, ali nerijetko i političare, dovedu u zamku donošenja pogrešnih zaključaka. Iz analiza se često, svjesno ili nesvjesno, osim razlika u mentalitetu i navikama, izostavljaju demografski podaci, poput starosti populacije, nezaposlenosti i broja penzionera. Diskusije se opterećuju stručnim žargonom ili analiziranjem do banalnosti, a kao rezultat se dobije tek ilustracija o "prosječnom" kvalitetu života i odnos zaduženosti i bruto domaćeg proizvoda.

Obračun BDP-a uključuje "samo" robu i usluge koje su plaćene na tržištu. Dakle, radi se samo o onome što je (ili će biti) plaćeno i iskazano u novcu. U skladu s tim, rad koji je stvorio novu vrijednost a nije plaćen, nije statistički obrađen i neće sačinjavati BDP, što u određenoj mjeri "kvari" stvarnu sliku u zemlji.

Na primjer, ove prostore odlikuje fenomen, gotovo potpuno neshvatljiv "kapitalistima sa Zapada" - izražena solidarnost karakteristična za društva u kojima su društvene i porodične veze još jake. Prijatelji i(li) rođaci će nam besplatno prevesti stvari kada se selimo, popraviće nam elektroinstalacije, okrečiće nam stan... Tako se kod nas često kuće prave mobama. Rođaci, prijatelji i komšije se puno potrude kada grade tu kuću, ali to nije (ili je vrlo malo) plaćeno.

Slično je i sa "baka servisom", odnosno angažovanjem baka i djedova da pričuvaju unuke. Ove "usluge" ne ulaze u obračun BDP-a.

Mnogo je drugih aktivnosti koje odlikuju naš mentalitet, a koje direktno ne povećavaju BDP. Na primjer, ljubav ka "kafenisanju" u kućama, održavanje bašte i uživanje u njenim plodovima ili rekreacija na otvorenom. Sve te aktivnosti ne povećavaju direktno BDP, jer veliki dio troškova tih aktivnosti za statistiku ne postoji. Naš domaćin će, prema tradiciji, svom gostu iskazati veliko poštovanje time što će ga počastiti rakijom koju je sam napravio. Uz rakiju obično ide i domaća "meza" i neobavezno ćaskanje. Novčane koristi od toga nemaju lokalna kafana, mesnica, pivara niti država.

Sa druge strane, statistika obuhvata proizvodnju robe i davanje usluga koji povećavaju BDP, ali smanjuju kvalitet života. Problemi u porodici i na poslu ili gužve u saobraćaju povećavaju stres, što odgovara industriji farmacije, jer pospješuje prodaju antidepresiva i ljekova. Osim toga, zbog posla ili razvoda, razdvojene porodice žive odvojeno i imaju veće troškove. Tokom razvoda, sporova i problema angažuju se i plaćaju advokati, sudski vještaci, socijalni radnici, sudije, savjetnici pa i psiholozi - što povećava BDP.

Statistika teško može da iskaže učešće sive ekonomije u ukupnoj ekonomiji, poput trgovine korištenim stvarima, prodaje robe, davanja usluga bez izdavanja fiskalnog računa, prodaje robe uvozene "na crno" i raznih (zlo)upotreba. Prema nekim procjenama, BDP per capita u BiH, uključujući sivu ekonomiju, iznosi i više od 6.000 dolara. Ovakav BDP po stanovniku BiH postavlja na 84. mjesto od 134 rangiranje zemlje u svijetu. Međutim, struktura BDP-a je najviše zanemaren faktor u prikazivanju kvaliteta života i ekonomije zemlje. Što je zemlja uređenija, statistički prosjek je mnogo bliži "pravom" prosjeku. Međutim, opet je u pitanju samo prosjek - koji ekstremne vrijednosti značajno deformišu.

Osim BDP-a, procjenu kreditne sposobnosti i situacije u zemlji daju rejting agencije, ali i druge međunarodne institucije. Činjenica je da rejting agencije ne uživaju ni približan legitimitet kao prije krize i da se na račun njihovog rada čuju sve glasnije kritike. Međutim, činjenica i da izvještaji autoriteta, poput najvećih rejting agencija, Svjetske banke, Svjetskog ekonomskog foruma i MFC-a, BiH stavljaju na sami kraj liste zemalja sa dobrim rejtingom, uslovima poslovanja i životnog standarda i broj investicija u zemlji, mnogo govore.

Upitno je šta je "prosječan" stanovnik i živi(mo) li bolje nego što statistika pokazuje. Svako najbolje zna kako mu je. Besmisleno je nadmudrivati se da li je BDP i samim tim odnos duga i BDP-a precijenjen ili potcijenjen i u kojoj mjeri on odražava kvalitet života ljudi. Odnos duga i BDP-a od oko 50 odsto (još) nije alarmantan, ali nije ni nizak. Međutim, sam po sebi, taj odnos ne znači mnogo ako se ne vezuje uz druge pokazatelje. Mnogo važnije je više pažnje posvetiti strukturi BDP-a i stanovništva, te potrebama, uslovima, ročnosti i razlozima (novih) zaduživanja. Zanemarivanje suštine, (samo)obmanjivanje i neracionalno zaduživanje neće popraviti trenutno stanje.

(Autor, Miloš Grujić, član je Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Očevi i djeca: Suđenje Josipu Perkoviću (II)

    21.10.2014 17:11 - Denis Kuljiš

    U Srbiji je raspad već bio poodmakao - a ondje je lokalni šef Službe tipovao na Slobu Miloševića. Jovica Stanišić oslanjao se na jednu generalsko-udbašku strukturu ražalovanih rankovićevaca, kojima je idejnu podlogu davao krug Dobrice Ćosića, koji je i sam pao s Lekom, pa je Dobrica postao disident, ali ne osobito žestok, jer mu je još za Titova života dodijeljena na Dedinju jedna vila s bazenom.

  • Sekta slobodoljubaca

    21.10.2014 17:08 - Marko Đogo

    Javno pozivam sve ljude da osnujemo tajno društvo! Tajno društvo slobodoljubaca.

  • Očevi i djeca: Suđenje Josipu Perkoviću (I)

    20.10.2014 19:16 - Denis Kuljiš

    Sa suđenjem Perkoviću što upravo započinje u Muenchenu Hrvatsku zahvaća remisija "udbaškog sindroma", traume koja ima manje veze s represijom zadnjih predratnih godina, pa čak i onima koje su im neposredno prethodile, dakle u razdoblju kad je izvršen zločin čijim se naredbodavcima sudi u Njemačkoj.

  • Slobodno novinarstvo neće preživjeti

    20.10.2014 18:37 - Branko Perić

    Rijetke su knjige koje istovremeno plijene aktuelnošću teme, briljantnom argumentacijom, intelektualnim šarmom i blistavim spisateljskim darom. A upravo takva je knjiga Slobodana Reljića "Kriza medija i mediji krize", koja se pojavila prošle godine u izdanju beogradskog "Službenog glasnika".

  • Hoće li i međunarodna zajednica u BiH priznati izborni poraz?

    20.10.2014 17:01 - Nino Raspudić

    Tko su pobjednici, a tko gubitnici zadnjih izbora u BiH okvirno smo znali već u noći nakon zatvaranja birališta.

  • Desant na JNA i parada

    15.10.2014 18:12 - Jelka Jovanović

    Desant na JNA! Ovako bi glasila najkraća vest sa prekinute fudbalske utakmice reprezentacija Srbije i Albanije u utorak uveče (nedo)igrane u Beogradu.

  • Premijeri u gospodarskoj diplomaciji (II)

    08.10.2014 18:46 - Denis Kuljiš

    Veliki, sedmi dunavski most koji košta 170 milijuna eura, poveznica je s beogradske obilaznice s Vojvodinom i Rumunjskom, a bit će dovršen u prosincu pa će ga otvoriti sam Li Keqiang.

  • Specijalno ćutanje

    08.10.2014 18:41 - Jelka Jovanović

    "Glasamo u nedelju?"

  • Premijeri u gospodarskoj diplomaciji (I)

    07.10.2014 18:30 - Denis Kuljiš

    Hrvatski premijer Zoran Milanović otišao je krajem septembra u Seattle i u Kaliforniju, dva pacifička žarišta informatičke tehnologije, i ondje se susreo s direktorima velikih američkih informatičkih korporacija - "Cisco", "Microsoft", IBM.

  • Izborni poučci jednog starog Talijana

    06.10.2014 17:43 - Nino Raspudić

    U danima kad predizborna kampanja u BiH ulazi u završnicu, i kada se, uobičajeno najviše laže, obećava, gladi, šupljači, šerbeti, ovisno o strani i stilu, a u Hrvatskoj se prebrojavaju potpisi skupljeni za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava, intenzivno, za potrebe predavanja iz kolegija Filozofija u Italiji, iščitavam autora koji stavlja veliki upitnik nad parlamentarizam kao takav i izbore kao sredstvo kojim "narod" tobože slobodno sam sebi određuje vlast.

  • Kandidati bez odgovornosti

    06.10.2014 17:37 - Obrad Kesić

    Kao neko ko je bio uključen u izbore u SAD još od srednje škole u Indijani i kao neko ko je radio u izbornim kampanjama u pet zemalja, mogu potvrditi da izbori znaju biti veoma zbunjujući.

  • Izbori i pravda

    03.10.2014 16:59 - Branko Perić

    U doba partijske diktature građani su vjerovali u demokratiju. Nikome nije trebalo mnogo objašnjavati da je demokratija najbolji oblik vladavine

  • Povratak otpisanih

    01.10.2014 16:59 - Jelka Jovanović

    Mirjana Marković, supruga nekadašnjeg jugoslovenskog i srpskog predsednika Slobodana Miloševića, uskoro više neće biti na crnoj listi Evropske unije.

  • Deset šefova balkanske kuhinje (II)

    30.09.2014 17:21 - Denis Kuljiš

    U Srbiji se na kraju dogodila prilično regularna tranzicija vlasti - predsjednika koji je upravljao strankom zamijenio je predsjednik koji je stranku prepustio premijeru.

  • Deset šefova balkanske kuhinje

    29.09.2014 16:59 - Denis Kuljiš

    Zašto sve slabašne državice Balkana imaju tako jake predsjednike?

Miloš Grujić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.