Pogrešne pretpostavke

Miloš Grujić - 20.07.2012 17:51

Naš životni standard sto puta je gori nego na Zapadu - česta je fraza na našim prostorima, pogotovo onih koji nisu živjeli niti radili van naše zemlje. Sa druge strane, nema mnogo naših gastarbajtera čiji doživljaj stvarnosti "na Zapadu" odgovara navedenom.

Opšteprihvaćen pokazatelj kojim se iskazuje ekonomska uspješnost i kvalitet života stanovnika neke zemlje je veličina bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku. Ovaj rezultat izražen u dolarima u tekućim cijenama koristi se za poređenje nivoa razvijenosti i uspješnosti zemalja, ali i služi kao dobar indikator (pre)zaduženosti države.

Prema podacima Statističkog godišnjaka RS, BDP po stanovniku u 2011. u RS iznosi 3.925 dolara. Očekuje se da Agencija za statistiku BiH zvanično objavi BDP za prošlu godinu, dok je u 2010. iznosio 4.331 dolara.

Ako bi ti pokazatelji zaista predstavljali odraz kvaliteta života, to bi značilo da se u BiH živi oko sedam puta gore nego u SAD ili oko pet puta gore nego u Sloveniji ili u Njemačkoj. Ekonomisti se slažu da je to najmanje loš parametar za poređenje kvaliteta života, ali da upoređivanje ovih parametara troši mnogo energije i vremena i da rasprave građane, ali nerijetko i političare, dovedu u zamku donošenja pogrešnih zaključaka. Iz analiza se često, svjesno ili nesvjesno, osim razlika u mentalitetu i navikama, izostavljaju demografski podaci, poput starosti populacije, nezaposlenosti i broja penzionera. Diskusije se opterećuju stručnim žargonom ili analiziranjem do banalnosti, a kao rezultat se dobije tek ilustracija o "prosječnom" kvalitetu života i odnos zaduženosti i bruto domaćeg proizvoda.

Obračun BDP-a uključuje "samo" robu i usluge koje su plaćene na tržištu. Dakle, radi se samo o onome što je (ili će biti) plaćeno i iskazano u novcu. U skladu s tim, rad koji je stvorio novu vrijednost a nije plaćen, nije statistički obrađen i neće sačinjavati BDP, što u određenoj mjeri "kvari" stvarnu sliku u zemlji.

Na primjer, ove prostore odlikuje fenomen, gotovo potpuno neshvatljiv "kapitalistima sa Zapada" - izražena solidarnost karakteristična za društva u kojima su društvene i porodične veze još jake. Prijatelji i(li) rođaci će nam besplatno prevesti stvari kada se selimo, popraviće nam elektroinstalacije, okrečiće nam stan... Tako se kod nas često kuće prave mobama. Rođaci, prijatelji i komšije se puno potrude kada grade tu kuću, ali to nije (ili je vrlo malo) plaćeno.

Slično je i sa "baka servisom", odnosno angažovanjem baka i djedova da pričuvaju unuke. Ove "usluge" ne ulaze u obračun BDP-a.

Mnogo je drugih aktivnosti koje odlikuju naš mentalitet, a koje direktno ne povećavaju BDP. Na primjer, ljubav ka "kafenisanju" u kućama, održavanje bašte i uživanje u njenim plodovima ili rekreacija na otvorenom. Sve te aktivnosti ne povećavaju direktno BDP, jer veliki dio troškova tih aktivnosti za statistiku ne postoji. Naš domaćin će, prema tradiciji, svom gostu iskazati veliko poštovanje time što će ga počastiti rakijom koju je sam napravio. Uz rakiju obično ide i domaća "meza" i neobavezno ćaskanje. Novčane koristi od toga nemaju lokalna kafana, mesnica, pivara niti država.

Sa druge strane, statistika obuhvata proizvodnju robe i davanje usluga koji povećavaju BDP, ali smanjuju kvalitet života. Problemi u porodici i na poslu ili gužve u saobraćaju povećavaju stres, što odgovara industriji farmacije, jer pospješuje prodaju antidepresiva i ljekova. Osim toga, zbog posla ili razvoda, razdvojene porodice žive odvojeno i imaju veće troškove. Tokom razvoda, sporova i problema angažuju se i plaćaju advokati, sudski vještaci, socijalni radnici, sudije, savjetnici pa i psiholozi - što povećava BDP.

Statistika teško može da iskaže učešće sive ekonomije u ukupnoj ekonomiji, poput trgovine korištenim stvarima, prodaje robe, davanja usluga bez izdavanja fiskalnog računa, prodaje robe uvozene "na crno" i raznih (zlo)upotreba. Prema nekim procjenama, BDP per capita u BiH, uključujući sivu ekonomiju, iznosi i više od 6.000 dolara. Ovakav BDP po stanovniku BiH postavlja na 84. mjesto od 134 rangiranje zemlje u svijetu. Međutim, struktura BDP-a je najviše zanemaren faktor u prikazivanju kvaliteta života i ekonomije zemlje. Što je zemlja uređenija, statistički prosjek je mnogo bliži "pravom" prosjeku. Međutim, opet je u pitanju samo prosjek - koji ekstremne vrijednosti značajno deformišu.

Osim BDP-a, procjenu kreditne sposobnosti i situacije u zemlji daju rejting agencije, ali i druge međunarodne institucije. Činjenica je da rejting agencije ne uživaju ni približan legitimitet kao prije krize i da se na račun njihovog rada čuju sve glasnije kritike. Međutim, činjenica i da izvještaji autoriteta, poput najvećih rejting agencija, Svjetske banke, Svjetskog ekonomskog foruma i MFC-a, BiH stavljaju na sami kraj liste zemalja sa dobrim rejtingom, uslovima poslovanja i životnog standarda i broj investicija u zemlji, mnogo govore.

Upitno je šta je "prosječan" stanovnik i živi(mo) li bolje nego što statistika pokazuje. Svako najbolje zna kako mu je. Besmisleno je nadmudrivati se da li je BDP i samim tim odnos duga i BDP-a precijenjen ili potcijenjen i u kojoj mjeri on odražava kvalitet života ljudi. Odnos duga i BDP-a od oko 50 odsto (još) nije alarmantan, ali nije ni nizak. Međutim, sam po sebi, taj odnos ne znači mnogo ako se ne vezuje uz druge pokazatelje. Mnogo važnije je više pažnje posvetiti strukturi BDP-a i stanovništva, te potrebama, uslovima, ročnosti i razlozima (novih) zaduživanja. Zanemarivanje suštine, (samo)obmanjivanje i neracionalno zaduživanje neće popraviti trenutno stanje.

(Autor, Miloš Grujić, član je Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Gde počinje umišljaj?

    27.05.2015 19:41 - Jelka Jovanović

    Detalje svi znaju: Dragan Đurić iz sremskog naselja Batajnica oteo je, pokušao da siluje i potom ubio tinejdžerku Tijanu Jurić.

  • Za maturu spremni!

    25.05.2015 19:46 - Nino Raspudić

    "Kakvi su današnji studenti, u odnosu na prije", pitanje je koje mi povremeno postavljaju, a na koje dajem spreman odgovor - mladi su u prosjeku uvijek isti.

  • Zločini bez kazne

    20.05.2015 17:41 - Jelka Jovanović

    Počećemo ovako: profesor psihologije Milenko Karan, rođen u Liježu, poreklom iz Livna, igrom sudbine zaposlen u Prištini, priča negde 1984-1985. kako mu se Svetozar Vukmanović Tempo, jedan od najuticajnijih ratnih generala NOB-a i poratnih funkcionera, žali: "Dolazi mi Luka svake noći!"

  • MMF vs Fridman u BiH

    19.05.2015 19:45 - Marko Đogo

    U svijetu ekonomije Milton Fridman nije bio bog, ali jeste čudotvorac.

  • Prebroditi katastrofe

    14.05.2015 21:00 - Ellen Goldstein

    U ovo vrijeme prošle godine Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zahvatile najjače padavine zabilježene u posljednjih 120 godina, uzrokujući obimne poplave u obje zemlje. Neposredno poslije poplava vidjela sam iz prve ruke razorne posljedice po stambene objekte, ceste, dalekovode, usjeve i stočni fond.

  • Isečci zbilje Kumanovski tamni vilajet

    13.05.2015 19:46 - Jelka Jovanović

    Sve što se napiše nedovoljno je provereno sem istine da su u sukobu makedonske policije i naružanih Albanaca u Kumanovu na Dan pobede i Dan Evrope 9. maja stadala 22 muškarca, osam policajaca i 14 terorista.

  • Sanjaš li Zalužane?

    13.05.2015 16:42 - Boris Bajić

    Prosjed muškarac srednjih godina sigurnim se korakom kretao kroz hodnik CJB Banja Luka. Stigavši do kancelarije dežurnog inspektora, ka kojoj ga je uputio službenik na prijavnici, popravio je nabore na rukavima, duboko udahnuo i samouvjereno pokucao na vrata.

  • Makedonija i domino efekt

    11.05.2015 19:45 - Nino Raspudić

    Oružani sukob terorista i policije u Kumanovu, koji je odnio 22 života, u hrvatskim medijima je, s obzirom na blizinu i mogući domino efekt kojeg bi novi balkanski rat izazvao, nedovoljno i površno popraćen.

  • Zašto je Vučić toliko nepopopularan

    07.05.2015 15:47 - Denis Kuljiš

    Zašto je Vučić toliko nepopularan? A zašto bi bio popularan? Nepopularni su političari rijetki, to su oni koji se okrenu protiv matice, pa obećavaju krv znoj i suze, ali takvih ovjede uglavnom nema!

  • Šta bi danas Tito rekao?

    06.05.2015 20:03 - Jelka Jovanović

    Josip Broz Tito umro je na sredokraći između Dana pobede nad fašizmom 1945. i njene vruće 70. godišnjice koja će biti obeležena u Moskvi 9. maja. Velikom vojnom paradom. Tvorac četvrte Jugoslavije umro je pre 35 godina u vreme kada se obeležavalo 35 godina oslobođenja od najveće pošasti XX veka.

  • Nacionalne ekonomije u globalizaciji

    04.05.2015 22:36 - Prof. dr Spasoje Tuševljak, doc.dr Marko Đogo

    Globalni procesi su se krajem prošlog stoljeća nezamislivo dinamizirali, što je generisalo optimistička očekivanja.

  • Kako je Rijeka pobijedila Fjume

    03.05.2015 12:08 - Denis Kuljiš

    Prije nekoliko dana, povela se besmislena - revizionistička - rasprava o tome zašto je Rijeka 3. maja zauzeta uz tolike gubitke snaga Jugoslavnske armije. Pošto je grad već bio u okruženju, bez izgleda na uspjeh otpora, pišu u "Novom listu", "nerazumna odluka" njemačkog zapovjednika Luwig Kueblera da pod svaku cijenu izbjegne predaju, dovela je do nepotrebnog gubitka života na obje strane…

  • Teroristi iz našeg sokaka

    29.04.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Eho bezumnih pucnjeva u Zvorniku sve jače se širi Srbijom i regionom. Policajac Dragan Đurić ubijen na poslu, još dvojica ranjena, mrtav napadač, uhapšena dva saučesnika. Sledeći je Beograd, piše štampa, s manje ili više opreza.

Miloš Grujić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.