Kolumne

Poželjeće trgovci kupce

Miloš Todorović - 27.04.2012 18:11

Građani su svakodnevno, gledajući informativne emisije, zasuti velikim brojem ekonomskih pokazatelja i to uglavnom negativnih. Kako stvari stoje, nagledaće se ih i u narednom periodu.

Međutim, njima oni ništa ne znače, nisu oni ekonomski stručnjaci da znaju da protumače šta je dovelo do istih niti da predvide njihove kratkoročne i dugoročne posljedice. Od svih tih negativnih cifara i minusa, građani razumiju samo one "pokazatelje" u svojim novčanicima, a oni su sve prazniji. Prazniji su jer nezaposlenost poprima rekordni nivo i plate idu sve niže, a o kašnjenju isplate istih da ne govorimo. Cijene su u istom periodu išle samo gore i to oko sedam odsto za prethodne dvije godine, a prosječna plata u Republici Srpskoj pokriva manje od pola mjesečne potrošačke korpe. Rijetke su porodice u kojima dva člana porodice rade i tako treba preživjeti mjesec...

Sve kad se sabere, kupovnu moć Republike Srpske čini oko 230.000 radnika s prosječnom platom nešto većom od 800 KM i skoro isto toliko penzionera s prosječnom penzijom od tristotinak konvertibilnih maraka. A više od zbira ove dvije kategorije je izdržavanih lica. Da ove pokazatelje i te kako pokušavaju da razumiju trgovci, čiji su prolazi između polica sve prazniji i prihodi sve manji, pokazuju akcijski katalozi kojima su zasuti naši poštanski sandučići. Ne možete da upalite televizor, a da ne vidite reklamu koja poziva na kupovinu po sniženim cijenama, kao i popusti i bodovi za kupovinu koji vas čekaju na ulazu svih trgovačkih centara u cilju stvaranja lojalnosti kod kupaca. Dani za pazarenje su za većinu naših građana postali dani kada su popusti ili akcije. Tih dana kao da se nešto besplatno dijeli. Tako se bilježi značajan rast prihoda četvrtkom u "Mercatoru", ponedeljkom u "Tempu" i "Maxiju", četvrtkom u "Konzumu"...

Usljed velike konkurencije koja je nastala ulaskom velikih prehrambenih maloprodajnih lanaca na tržište Republike Srpske, vodi se borba prsa u prsa za svakog kupca i za svaku potrošenu konvertibilnu marku. Zvanična statistika pokazuje svake godine skoro iste trendove u potrošnji naših građana, kada trgovci imaju razloga da zadovoljnije protrljaju ruke. Promet na malo raste u martu nakon zime i zadržava se kroz uskršnje praznike, zatim ljetnim mjesecima, julu i avgustu, kada je osjetan priliv naših radnika i rodbine iz inostranstva, i malo potrošačke groznice može da se osjeti tradicionalno pred novogodišnje praznike. U skladu s tim trendovima naši trgovci i formiraju svoju ponudu.

Sve kad se sabere, kupovnu moć Republike Srpske čini oko 230.000 radnika s prosječnom platom nešto većom od 800 KM i skoro isto toliko penzionera s prosječnom penzijom od tristotinak konvertibilnih maraka. A više od zbira ove dvije kategorije je izdržavanih lica

Zanimljivo je da su s nagradnim igrama za malo veće račune počele i male prehrambene prodavnice ispod naših zgrada u cilju da se izbore s većom i jeftinijom ponudom velikih trgovaca. Međutim, ni to ne pomaže da svaki dan po njih nekoliko ne donese odluku da stavi katanac i smisli drugi način da prehrani svoje porodice. Porazan podatak je i da se oko 75% potrošnje na malo u RS odnosi na hranu, piće, lijekove i gorivo. Kako i ne bi kada jedna plata treba da se rastegne da traje cijeli mjesec i to samo da možda pokrije ono bez čega se ne može. Domaćice u Republici Srpskoj, dvije trećine radno sposobnih žena koje nemaju zaposlenje i brinu se isključivo o svojoj porodici, ali i one koje imaju tu sreću da su aktuelne na tržištu rada, su zaista virtuozi jer s malo para treba svaki dan da nahrane nekoliko gladnih usta, uključujući i svoja.

Iza svih ovih pesimističkih konstatacija, ostaje samo da se primijeti da građani Republike Srpske postaju sve osvješteniji potrošači, jer upravo najveći dio kupovine se obavi na akcijskim sniženjima, ali i nada za povoljnijim cijenama, jer su i trgovci svjesni da naši građani, pritisnuti besparicom, važu svaku marku koju će potrošiti. A te cijene mogu ići sigurno dolje jer posljednja istraživanja pokazuju da je hrana skuplja u Bosni i Hercegovini nego u Holandiji, koja se po visini primanja radnika ne može ni uporediti s našom državom. Na nama je kao potrošačima da ih zahtijevamo i natjeramo upravo strogim potrošačkim preferencijama i navikama, na koje nas, nažalost, tjera naša loša ekonomska situacija, a ne, kamo lijepe sreće, visoka potrošačka osviještenost kao dio opšte kulture i mentaliteta.

Rijetki su oni srećnici koji mogu sebi da priušte da se zapute u kućnu nabavku bez spiska i bez prethodnog informisanja gdje je šta jeftinije jer nije više svaka marka bitna, sad je bitan i fening... A trgovci, da bi potrošač u RS pazario baš kod njih, će morati da postanu još socijalno osjetljiviji jer je teška godina ispred svih - i nas i njih...

(Autor je član Udruženja ekonomista RS - SWOT)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Od izbora do izbora!

    22.07.2014 14:50 - Dragan Jerinić

    Kad razgovarate sa ovdašnjim privrednicima kažu da nikad nije bilo teže poslovati. Svaka godina je teška, ali ova nekako najteža. Sve se u njoj skupilo - od krize do katastrofe uzrokovane poplavama.

  • Kako se sazna da počinje svjetski rat?

    21.07.2014 17:01 - Nino Raspudić

    U par dana mi je nekoliko ljudi, na različitim mjestima i u različitim štimunzima, od kave u pauzi znanstvenog kongresa u Zagrebu pa do prvog ljetnog piva u kafiću na moru, pod dojmom zadnjih događanja u svijetu spomenulo Treći svjetski rat.

  • Čekali donacije, dočekali kandidate

    20.07.2014 19:30 - Nihada Hasić

    Poplavom poharanoj Bosni i Hercegovini prijatelji i kreditori iz svijeta obećali su oko 800 miliona eura za hitnu sanaciju posljedica majske prirodne katastrofe. Predstavnici vlasti u BiH oduševljeni su ovom najavom jer su očekivali mnogo manje dokaza solidarnosti iz svijeta.

  • Srpski scenario

    16.07.2014 18:03 - Jelka Jovanović

    Ukrajinski i bosanski scenario opet su oživeli u Srbiji. Pre nekoliko meseci u vreme kampanje za vanredne izbore ovom kletvom po zemlju gađana je već tada opoziciona Demokratska stranka; navodno je prizivala U-B scenario pošto na izborima ne može da pobedi Srpsku naprednu stranku.

  • Tri od šesn'est

    15.07.2014 17:03 - Dragan Jerinić

    Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.

  • Koga je briga za Gavrila Principa?

    15.07.2014 13:41 - Denis Kuljiš

    Koja su načela vodila Gavrila Principa? Kakvi su bili njegovi motivi? Na to su pitanje pokušavali odgovoriti sudionici okrugloga stola održanog na Brijunima: Biljana Srbljanović, pomodna dramatičarka prisutna na važnim europskim pozornicama, sarajevski redatelj Dino Mustapić koji je za Ulysses teatar režirao njen komad o Gavrilu Principu i neopisivi Srećko Horvat, vedeta hrvatske kvaziintelektualne revolucionarne scene, koji polaže ispite na drugoj godini zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na temeljno pitanje o liku koji je izvršio sarajevski atentat, moglo bi se odgovoriti protupitanjem - ali, koga je za to briga?

  • Kvantna ekonomija u RS

    13.07.2014 16:51 - Marko Đogo

    Kažu da je samo u kvantnoj fizici moguće da istovremeno jedan predmet bude na dva ili više mjesta. Nije mi baš najjasnije kako je to moguće, ali se ponekad pitam da li postoji i kvantna ekonomija i da li upravo danas živimo u njoj? Ili je čak ekonomija oduvijek bila kvantna/dualna, samo što ekonomisti željni slave nikada nisu željeli da prihvate takvo njeno stanje.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    13.07.2014 15:21 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je Romano Bolković primijetio na Facebooku, pitanje je hoće li pape skupa gledati prijenos?

  • Dan američke nezavisnosti u Sarajevu

    11.07.2014 15:28 - Nino Raspudić

    Već tradicionalno u BiH proslava 4. srpnja, dana američke neovisnosti, prigoda je za simboličko potvrđivanje ovisnosti zemlje u kojoj se prigodni prijem održava. Paralelna suvremena povijest BiH mogla bi se napisati analizirajući prijeme u američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    10.07.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je primijetio netko na Facebooku, pitanje je hoće li oba pape skupa gledati prijenos? Papa Bergolio navijat će za Messija, a papa Benedikt za Nijemce, no ti Nijemci više nisu stereotipni Vikinzi poput Andrea Schurrlea iz Chelseja, pa londonski "Daily Mail" na naslovnu stranicu tendenciozno stavlja upravo tri drukčija reprezentativna negermanska Nijemca: Miroslava Klosea, Mesuda Ozila i Samija Khediru.

  • Nemoguća misija

    09.07.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Da je na snazi zakon koji je važio kada sam počinjala da radim, lagano bih sakupljala papire za penziju. Dobru, razume se, jer mi je pripravnička novinarska plata 1984. bila veća od očeve zarade VKV majstora s više od četvrt veka staža.

  • Obratio sam pažnju

    06.07.2014 18:39 - Srđan Barašin

    Obrazovanje je najveći i najsuvlji cvijet u Republici Srpskoj. Korijen tog cvijeta, oni što se zovu "prosvjetni radnici" (termin zaostao iz komunizma u kojem su svi bili radnici, pa i profesori) nose najveću odgovornost za to.

  • Zablude pacifizma (II)

    04.07.2014 17:17 - Denis Kuljiš

    To je, dakle, historija, kompleksna, zapanjujuća, s uvijek novim slojevima tajni koje se otkrivaju skrupuloznom istrživaču, kao u onoj metafori Guenthera Grassa o guljenju glavice luka... Ali što nam ta storija govori danas, nama današnjima?

  • Bila jednom jedna poplava

    04.07.2014 17:07 - Boris Bajić

    Sjećate li se onih poplava što su nekad davno bile? Ima od toga jedno mjesec - mjesec i po dana. Sakupljala se neka pomoć, zvao se neki broj, neki ljudi volontirali, svi se nešto bili uzvrtili oko toga.

  • Zablude pacifizma (I)

    03.07.2014 17:19 - Denis Kuljiš

    Što je Hekuba nama i što smo mi Hekubi? To se pita Hamlet kad promatra glumicu koja iskazuje bol Prijamove žene u drami o opsadi Troje. Što se nas tiče njena patnja, kako nas pogađa ta priča, kao i priča Hamletova, s njegovim snatrenjima, strahovima i nedoumicama?

Miloš Todorović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner