Pravna sekularizacija Crkve i klera

Tomo Vukšić - 05.04.2012 17:18

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je 31. siječnja 2012. objavio odluku u slučaju "Sindicatul Pastorul cel bun c. Roumanie" (Sindikat Dobri pastir protiv Rumunjske), kojom presuđuje da je odbijanje registracije sindikata, koji su osnovali neki svećenici i vjernici Pravoslavne crkve u Rumunjskoj, protivno slobodi udruživanja koje garantira čl. 11 Europske konvencije o ljudskim pravima.

U stvari, u travnju 2008. u jugozapadnoj Rumunjskoj (Metropolija Olten) 35 klerika i laičkog osoblja Rumunjske pravoslavne crkve, među kojima su većina svećenici, osnovali su Sindikat čija je svrha "predstavljanje i obrana prava i profesionalnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih interesa klerika i laika članova Sindikata u njihovim odnosima s crkvenom hijerarhijom i Ministarstvom za kulturu i bogoštovlje".

Nakon što je prvostupanjski sud u Krajovi u svibnju 2008. odobrio osnivanje ovoga sindikata i naredio njegovu registraciju u registru sindikata dodijelivši mu i pravnu osobnost, nadležna pravoslavna nadbiskupija se žalila na ovu odluku. Drugostupanjski sud u Dolju je u srpnju 2008. prihvatio žalbu nadbiskupije i poništio odluku prvostupanjskoga suda, zanijekao pravnu osobnost Sindikata i zabranio njegovu registraciju.

Spomenuti sindikat se nakon toga obratio Europskom sudu za ljudska prava, pozivajući se na Europsku konvenciju o ljudskim pravima, radi zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, a spomenuti sud je odlučio kako je rečeno na početku ovoga teksta. Sada se, protiv spomenute odluke, očekuje utok Velikom vijeću Europskoga suda za ljudska prava, koje bi trebalo da donese svoju odluku.

Postojeća odluka Europskoga suda, koja je iznenadila poznavatelje pravne problematike odnosa Crkve i države i slobode vjere, višestruko je problematična jer mijenja doktrinu Suda o važnim aspektima zaštite slobode vjere. Među drugim problematičnim aspektima, uočljivo je da spomenuta odluka ne analizira činjenice pod vidom slobode vjere (zaštite prava drugih), nego pod vidom javnoga reda. Umjesto da se pita da li je nepriznavanje sindikata moglo biti opravdano kroz poštovanje slobode vjere Crkve, ovaj odjel Suda se zadovoljio konstatiranjem da spomenuti sindikat ne predstavlja opasnost za javni red i demokraciju te da stoga treba biti zakonski priznat. Da bi tako mogao postupiti, Sud je poštivanje slobode Crkve povezao ne sa slobodom vjere, nego s javnim redom. To je osnovna pogreška.

Drugi problem odluke, koji proizlazi iz prvoga, sastoji se u nenadležnosti države u vjerskoj materiji, nenadležnosti koja se zasniva na pravnom načelu institucionalne autonomije Crkve i njezine unutrašnje organizacije pred civilnim vlastima. Stoga zaista nije predmet nijednoga suda, pa ni Europskoga, ustanovljavanje ili dokidanje bilo koje ustanove unutar Crkve, niti je predmet takvih sudova meritorna prosudba unutrašnjih pravnih akata bilo koje crkve i njezinih tijela.

Frapantno je nepoznavanje od strane Suda onoga što Crkva jest, to jest da je Crkva sakralna ustanova. Jednako je očito nepoznavanje onoga što je svećeništvo, kao i odnosa između svećenika i njegove Crkve. Sve to za posljedicu je imalo da se Crkva u spomenutoj odluci Suda tretira kao privatno poduzeće, a svećenici kao obični zaposlenici. Odnosno, Sud je svojom odlukom pristupio pravnoj sekularizaciji Crkve i klera, što je posvema neprihvatljivo.

Argumentacija Suda u ovom slučaju ima očite nedostatke, kako u procjenjivanju činjenica tako u pravnoj analizi. U više točaka je u sukobu također s ustaljenom jurisprudencijom Suda, posebice time što u pitanje dovodi bitne aspekte zaštite slobode vjere, koja je zagarantirana Europskom konvencijom o ljudskim pravima i koja se ne može svesti na sindikalnu slobodu da se zarađuje. Dapače, ona to uopće nije!

Istovremeno treba postaviti pitanje: ako jednom bude zakonski priznat ovaj sindikat, hoće li Europski sud moći prisiliti Crkvu da s njim surađuje? Raspolaže li taj sindikat sredstvima za sindikalno djelovanje? I jasno je da je odgovor na ova pitanja negativan. A isto tako je jasno da se radi o pokušaju posvemašnje pravne denaturalizacije Crkve i svećeništva, što je nedopustivo i što su neki već usporedili sa sovjetskim osnivanjem Udruženja demokratskih svećenika u Rumunjskoj nakon 1945. godine.

Sve su to razlozi koji nalažu da utok protiv odluke iz siječnja treba da završi pred Velikim vijećem Europskoga suda kako bi ju ono moglo odbaciti. Tek to će biti doprinos poštivanju slobode vjere i kvaliteti jurisprudencije Suda, a obje su ugrožene spomenutom odlukom.

I na kraju, zašto bi ovim pitanjem trebalo da se bavi jedan katolički svećenik? Odgovor je vrlo jednostavan. Naime, ako bi sve ostalo prema sadašnjoj odluci, prema načelu jednakosti svih pred zakonom, ono što je gore rečeno odnosilo bi se također na druge vjerske zajednice, pa i na Katoličku crkvu u zamišljenoj situaciji da neki svećenici odluče osnovati sindikat ili političku stranku. Osim toga, osnivanje jednoga takvog eventualnog sindikata katoličkih svećenika i njegovo moguće priznavanje izravno bi se protivilo pozitivnom crkvenom zakonu koji propisuje da klerici uvijek nastoje da se među ljudima što više čuvaju mir i sloga utemeljeni na pravdi. I zabranjuje im isti crkveni zakon da aktivno sudjeluju u političkim strankama i u upravljanju sindikalnim društvima, osim ako to, prema sudu mjerodavne crkvene vlasti, traži zaštita crkvenih prava ili promicanje zajedničkog dobra. Jednako tako, izravno bi se protivilo dobrim standardima međunarodnoga prava o odvojenosti i samostalnosti Crkve i države, svake na svom području, već ustaljenima u pravnoj teoriji, a koji proistječu također iz sklopljenih ugovora između Svete stolice s pojedinim država.

(Autor je biskup Vojnog ordinijata u BiH)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • 2045. godina

    23.11.2014 16:49 - Marko Đogo

    Ulazimo u svijetlu i lijepo opremljenu sobu za prijeme g. Nasmiješenog, iz koje se kroz stakleni zid zdanja u Bauhaus stilu vidi živopisna bašta u engleskom stilu. Godina je 2045. i g. Nasmiješeni je već zašao u sedmu deceniju svog života, ali je, što se kaže, lijepo ostario.

  • Povodom apela za »rigorozno procesuiranje«

    21.11.2014 18:29 - Branko Perić

    Ambasada SAD u BiH uputila je ovih dana čestitke OSA i SIPA povodom hapšenja jedanaest osoba koje sumnjiče za učešće u terorističkim aktivnostima u ratu u Siriji ("Dnevni avaz", 15.11.). Istovremeno, iz Ambasade su upućeni apel Tužilaštvu BiH da "rigorozno procesuira takve slučajeve" i poziv ostalim institucijama vlasti da nastave borbu protiv terorizma i boraca na stranim ratištima.

  • Ko je pucao u Beka

    19.11.2014 18:10 - Jelka Jovanović

    Metak u Milana Beka je metak u Srbiju! Ovako bi glasila zvanična vest i u nekim vremenima čije repove vučemo, ali i kasnijim čiji nam se repovi tek ispostavljaju. I ne bi uopšte bila pogrešna jer je ime Milana Beka jedna od konstanti tranzicione Srbije.

  • Prehrambeni sistemi nezdravi i neodrživi

    18.11.2014 18:10 - José Graziano da Silva i Margaret Chan

    Pošast neodgovarajuće prehrane pogađa najranjivije u društvu i najteža je u najranijim fazama života. Danas je preko 800 miliona hronično gladnih ili oko 11 posto svjetske populacije. Pothranjenost je temeljni uzrok gotovo polovice svih smrti djece, a četvrtina djece je zakržljala zbog neadekvatne prehrane. Nedostaci mikronutrijenata usljed prehrane siromašne vitaminima i mineralima, također poznata kao skrivena glad, pogađa dvije milijarde ljudi.

  • Čovićevo »za« i »protiv«

    17.11.2014 18:19 - Nihada Hasić

    Politika je stvar računice, trgovine i kompromisa, izjavio je nedavno u Sarajevu Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika SDA, govoreći o principima za formiranje novog saziva vlasti u BiH. Nije nam rekao ništa što ne gledamo godinama, ali je jedini javno priznao da programski principi i prioriteti političarima služe tek da bi im izjave za novinare zvučale ozbiljnije i sadržajnije. Iza fasade je suština: trgovina i računica šta ko dobija i ko je šta spreman dati.

  • Stare igre i nakon novih izbora

    17.11.2014 18:16 - Nino Raspudić

    Proces formiranja vlasti nakon listopadskih izbora u BiH ulazi u finiš. Trenutno se odvija faza složenog sustava blefiranja u kojoj svatko lovi bolju završnu poziciju. Koji su ciljevi glavnih političkih aktera?

  • Rama u Beograd, Rama iz Beograda

    12.11.2014 18:10 - Jelka Jovanović

    Skandal, nesumnjivo, dodatak diplomatski, stvari ne čini ni boljim ni gorim nego što jesu. Puklo je kao šamar usred Beograda, ali kad se strasti smire, videće se da je prva poseta premijera Albanije Edija Rame Srbiji, ipak, značajan pomak u odnosima dve države i odnosima na Balkanu.

  • Nekontrolisana tužilačka moć

    12.11.2014 17:14 - Branko Perić

    Pravosuđe u BiH odavno posrće pred iskušenjima reforme. Prenošenje istraga u nadležnost tužilaca otvarilo je niz ozbiljnih problema. Jedan od njih je odgovornost tužilaca i tužilačkog sistema za stanje kriminala i efikasnost mjera represije. Da li postoji djelotvoran mehanizam odgovornosti i kako se sistem kontroliše?

  • Baš je mrska Republika Srpska

    10.11.2014 17:30 - Boris Bajić

    Prije nekoliko dana Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99", šta god to bilo, u Sarajevu je organizovala skup na kom su sarajevski intelektualci imali priliku da kažu sve što im leži na duši na zadatu temu maštovitog naziva "Kuda ide entitet Republika Srpska".

  • Bosna i Hercegovina: Britansko-njemačka inicijativa

    05.11.2014 20:10 - Filip Hamond, Frank Walter Steinmeier

    Hiljade vas je 12. oktobra izašlo na birališta širom Bosne i Hercegovine kako biste glasali za političke stranke i vođe koji će predstavljati vas i vašu zemlju naredne četiri godine.

  • Stranački svingeraj

    05.11.2014 18:01 - Jelka Jovanović

    U Srbiji još nisu okončani izbori od 6. maja 2012. godine, a prebrojavanje i pregrupisavanje trajaće izgleda sve do proleća 2016, kad po kalendaru stižu novi redovni lokalni izbori i izbori za Skupštinu Vojvodine.

  • Legenda o maratonskom trkaču

    04.11.2014 11:43 - Aleksandar Stijaković

    Filipid ili Fidipid ime je grčkog vojnika koji je, po legendi, nakon što je pretrčao 42 kilometra, došao do Atine potpuno iscrpljen i svojim sugrađanima rekao "pobijedili smo" pa umro.

  • Kad Haris i Rasim prosrbuju...

    03.11.2014 17:03 - Nino Raspudić

    "Što gore, to bolje", prividno je paradoksalna izreka koja se pripisuje Vladimiru Iljiču Lenjinu. Objašnjenje je jednostavno - što gore biva socijalno stanje u carskoj Rusiji, to su bolje šanse za izbijanje revolucije i preuzimanje vlasti od strane Lenjina i drugova.

  • Vrijeme je za budućnost

    30.10.2014 18:52 - Željko Kopanja

    Kada bi se Aleksandar Vučić bavio samo matematikom vjerovatno bi, ušuškan u briljantne rezultate pobjede i oslonjen na ogromnu podršku građana Srbije, hedonistički krčkao i pijuckao plodove rezultata. I bio kao mnogi drugi. Trošio bi vrijeme, i svoje, i narodno.

  • Sve je to jedna vest

    29.10.2014 18:21 - Jelka Jovanović

    Šta je vest iz Srbije? To je pitanje od milion dolara, s malim izgledima da bude srećnog dobitnika, zato što se u ovom ataru svašta dešava, a ništa dovoljno veliko da postane planetarna vest. Ako izuzmemo rođenje prvenca Novaka Đokovića!

Tomo Vukšić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.