Kolumne

Pravna sekularizacija Crkve i klera

Tomo Vukšić - 05.04.2012 17:18

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je 31. siječnja 2012. objavio odluku u slučaju "Sindicatul Pastorul cel bun c. Roumanie" (Sindikat Dobri pastir protiv Rumunjske), kojom presuđuje da je odbijanje registracije sindikata, koji su osnovali neki svećenici i vjernici Pravoslavne crkve u Rumunjskoj, protivno slobodi udruživanja koje garantira čl. 11 Europske konvencije o ljudskim pravima.

U stvari, u travnju 2008. u jugozapadnoj Rumunjskoj (Metropolija Olten) 35 klerika i laičkog osoblja Rumunjske pravoslavne crkve, među kojima su većina svećenici, osnovali su Sindikat čija je svrha "predstavljanje i obrana prava i profesionalnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih interesa klerika i laika članova Sindikata u njihovim odnosima s crkvenom hijerarhijom i Ministarstvom za kulturu i bogoštovlje".

Nakon što je prvostupanjski sud u Krajovi u svibnju 2008. odobrio osnivanje ovoga sindikata i naredio njegovu registraciju u registru sindikata dodijelivši mu i pravnu osobnost, nadležna pravoslavna nadbiskupija se žalila na ovu odluku. Drugostupanjski sud u Dolju je u srpnju 2008. prihvatio žalbu nadbiskupije i poništio odluku prvostupanjskoga suda, zanijekao pravnu osobnost Sindikata i zabranio njegovu registraciju.

Spomenuti sindikat se nakon toga obratio Europskom sudu za ljudska prava, pozivajući se na Europsku konvenciju o ljudskim pravima, radi zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, a spomenuti sud je odlučio kako je rečeno na početku ovoga teksta. Sada se, protiv spomenute odluke, očekuje utok Velikom vijeću Europskoga suda za ljudska prava, koje bi trebalo da donese svoju odluku.

Postojeća odluka Europskoga suda, koja je iznenadila poznavatelje pravne problematike odnosa Crkve i države i slobode vjere, višestruko je problematična jer mijenja doktrinu Suda o važnim aspektima zaštite slobode vjere. Među drugim problematičnim aspektima, uočljivo je da spomenuta odluka ne analizira činjenice pod vidom slobode vjere (zaštite prava drugih), nego pod vidom javnoga reda. Umjesto da se pita da li je nepriznavanje sindikata moglo biti opravdano kroz poštovanje slobode vjere Crkve, ovaj odjel Suda se zadovoljio konstatiranjem da spomenuti sindikat ne predstavlja opasnost za javni red i demokraciju te da stoga treba biti zakonski priznat. Da bi tako mogao postupiti, Sud je poštivanje slobode Crkve povezao ne sa slobodom vjere, nego s javnim redom. To je osnovna pogreška.

Drugi problem odluke, koji proizlazi iz prvoga, sastoji se u nenadležnosti države u vjerskoj materiji, nenadležnosti koja se zasniva na pravnom načelu institucionalne autonomije Crkve i njezine unutrašnje organizacije pred civilnim vlastima. Stoga zaista nije predmet nijednoga suda, pa ni Europskoga, ustanovljavanje ili dokidanje bilo koje ustanove unutar Crkve, niti je predmet takvih sudova meritorna prosudba unutrašnjih pravnih akata bilo koje crkve i njezinih tijela.

Frapantno je nepoznavanje od strane Suda onoga što Crkva jest, to jest da je Crkva sakralna ustanova. Jednako je očito nepoznavanje onoga što je svećeništvo, kao i odnosa između svećenika i njegove Crkve. Sve to za posljedicu je imalo da se Crkva u spomenutoj odluci Suda tretira kao privatno poduzeće, a svećenici kao obični zaposlenici. Odnosno, Sud je svojom odlukom pristupio pravnoj sekularizaciji Crkve i klera, što je posvema neprihvatljivo.

Argumentacija Suda u ovom slučaju ima očite nedostatke, kako u procjenjivanju činjenica tako u pravnoj analizi. U više točaka je u sukobu također s ustaljenom jurisprudencijom Suda, posebice time što u pitanje dovodi bitne aspekte zaštite slobode vjere, koja je zagarantirana Europskom konvencijom o ljudskim pravima i koja se ne može svesti na sindikalnu slobodu da se zarađuje. Dapače, ona to uopće nije!

Istovremeno treba postaviti pitanje: ako jednom bude zakonski priznat ovaj sindikat, hoće li Europski sud moći prisiliti Crkvu da s njim surađuje? Raspolaže li taj sindikat sredstvima za sindikalno djelovanje? I jasno je da je odgovor na ova pitanja negativan. A isto tako je jasno da se radi o pokušaju posvemašnje pravne denaturalizacije Crkve i svećeništva, što je nedopustivo i što su neki već usporedili sa sovjetskim osnivanjem Udruženja demokratskih svećenika u Rumunjskoj nakon 1945. godine.

Sve su to razlozi koji nalažu da utok protiv odluke iz siječnja treba da završi pred Velikim vijećem Europskoga suda kako bi ju ono moglo odbaciti. Tek to će biti doprinos poštivanju slobode vjere i kvaliteti jurisprudencije Suda, a obje su ugrožene spomenutom odlukom.

I na kraju, zašto bi ovim pitanjem trebalo da se bavi jedan katolički svećenik? Odgovor je vrlo jednostavan. Naime, ako bi sve ostalo prema sadašnjoj odluci, prema načelu jednakosti svih pred zakonom, ono što je gore rečeno odnosilo bi se također na druge vjerske zajednice, pa i na Katoličku crkvu u zamišljenoj situaciji da neki svećenici odluče osnovati sindikat ili političku stranku. Osim toga, osnivanje jednoga takvog eventualnog sindikata katoličkih svećenika i njegovo moguće priznavanje izravno bi se protivilo pozitivnom crkvenom zakonu koji propisuje da klerici uvijek nastoje da se među ljudima što više čuvaju mir i sloga utemeljeni na pravdi. I zabranjuje im isti crkveni zakon da aktivno sudjeluju u političkim strankama i u upravljanju sindikalnim društvima, osim ako to, prema sudu mjerodavne crkvene vlasti, traži zaštita crkvenih prava ili promicanje zajedničkog dobra. Jednako tako, izravno bi se protivilo dobrim standardima međunarodnoga prava o odvojenosti i samostalnosti Crkve i države, svake na svom području, već ustaljenima u pravnoj teoriji, a koji proistječu također iz sklopljenih ugovora između Svete stolice s pojedinim država.

(Autor je biskup Vojnog ordinijata u BiH)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Beograd na vodi

    11.09.2014 17:06 - Denis Kuljiš

    Zgrada SIV-a, odnosno Palata Federacije, apsurdno je veliko zdanje na beogradskoj dunavskoj obali. Počela se graditi 1947. godine, a i danas je, pod imenom Palata Srbije, najveća zgrada u državi. Pod istim su krovom 744 kancelarije. U doba staljinskog gigantizma, taj golemi dunavski Pentagon nije se podizao kao administrativno središte Jugoslavije, nego kao - upravna zgrada Balkanske federacije! Nije se još znalo dokle će dosezati granice Titove države: njegovi su generali do tada zauzeli Trst, Solun i Tiranu.

  • Pusto legalno

    10.09.2014 17:09 - Jelka Jovanović

    Još se nije slegla bruka zbog tzv. smrdljivih zgrada, a nova građevinska afera talasa Beograd.

  • Intelektualna elita, iliti l´art pour l´art

    09.09.2014 16:58 - Boris Bajić

    Pred svaki ozbiljniji događaj u zemlji, radilo se o izborima, otvaranju kakve kulturno-umjetničke ustanove, Ćaninom koncertu ili nečemu četvrtom, raste potreba za upotrebom fraze "intelektualna elita". Jedni od intelektualne elite traže potvrdu, drugi joj upućuju kritiku, a trećima se prosto dopada ta sintagma, pa je iz estetskih razloga guraju i gdje treba i gdje ne treba.

  • Epohalni referendum o promjeni izbornog sustava

    08.09.2014 17:07 - Nino Raspudić

    U sjeni predsjedničke kampanje koja još službeno nije započela, a koju su mediji već izrežirali kao sraz dva kandidata, aktualnog predsjednika i kandidata SDP-a Ive Josipovića i HDZ-ove Kolinde Grabar-Kitarović, u Hrvatskoj se iza brda valja nešto što bi moglo dugoročno radikalno izmijeniti političku scenu u Hrvatskoj i promijeniti logiku kadroviranja po kojoj su do sada funkcionirale političke stranke.

  • Tri strašne priče i četvrta

    03.09.2014 18:25 - Jelka Jovanović

    TAKSISTA: Beogradski taksista ubio je iz pištolja muškarca (37) zbog neregulisanog računa za vožnju od 800 dinara ili preračunato sedam evra.

  • Krivi su glasači

    31.08.2014 18:41 - Nihada Hasić

    Masovnim izlaskom na izbore građani izbjegavaju mogućnost da drugi odlučuju o njihovoj sudbini i budućnosti, podsjećaju iz Centralne izborne komisije BiH uoči svakih, pa i predstojećih opštih izbora, što nas čekaju 12. oktobra.

  • Poraz hrvatske vojske (II)

    29.08.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Ministarstvom obrane po zakonu upravlja ministar obrane. To znaju svi osim tukca kojem to nitko nije objasnio.

  • Poraz hrvatske vojske (I)

    28.08.2014 17:25 - Denis Kuljiš

    Prije tri tjedna srušio se MiG-21, jedna od onih starih kanti kupljenih ili prošvercanih u Hrvatsku iz ruskih vojnih viškova, koje su u prethodnom ratu tako dobro poslužile.

  • Trulo drvo ne prima kalem

    27.08.2014 18:01 - Jelka Jovanović

    Ugledni beogradski dnevni list "Danas", odnosno njegov izdavač DAN GRAF, kažnjen je nedavno sa bezmalo 50.000 evra zbog kršenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (OSI).

  • Da li je zločin protiv čovječnosti novo krivično djelo?

    26.08.2014 21:02 - Miloš Babić

    Nakon presude u predmetu Maktouf-Damjanović (18. juli 2013) u kojoj je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) našao da je Sud BiH primjenom Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine u predmetnom slučaju (osuđeni za krivično djelo zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 173. KZBiH) povrijedio odredbu iz čl. 7. EKLJP, vlada uvjerenje da su riješeni svi problemi kada je u pitanju primjena pravila koja se odnose na važenje i primjenu krivičnog zakona na krivična djela protiv međunarodnog prava, te da je sudska praksa u suđenjima za ova krivična djela konačno ujednačena.

  • Prođe ljeto, eto nam kampanje

    25.08.2014 18:14 - Nino Raspudić

    Ljeto je na izmaku, a s njim završavaju ljetne sheme i lagane teme. Uz ceste u BiH se pojavljuju prvi stranački jumbo plakati kao podsjetnik da će sva domaća priča u sljedećem razdoblju biti u znaku jesenskih izbora.

  • Diktatura »lump-proletarijata« (II)

    24.08.2014 18:40 - Denis Kuljiš

    Ista stvar se događa u Hrvatskoj, a u Srbiji još nije jer ondje vlast može upravljati bez obzira na predilekcije i političke otpore "tehnostrukture".

  • Diktatura lump-proletarijata (I)

    22.08.2014 17:26 - Denis Kuljiš

    Najgora ugroza suvremenog života na Balkanu nisu nacionalizam, korupcija i propast ekonomije, nego totalno beznađe.

  • Sačuvajmo humanost

    22.08.2014 06:31 - Didier Burkhalter i Peter Maurer

    Prije tačno 150 godina svjetlo dana ugledala je prva Ženevska konvencija za poboljšanje položaja vojnika ranjenih u vojskama koje ratuju, te je tako utvrdila ideju u međunarodnom pravu da je, čak i za vrijeme ratnih dejstava, neophodno sačuvati minimum humanosti.

  • Ko je uhapsio Nikolu Dronjka?

    21.08.2014 17:05 - Boris Bajić

    Ako sam ja u pravu, u hapšenju Nikole Dronjka je učestvovala opozicija. Ako ja nisam u pravu, u hapšenju Nikole Dronjka je takođe učestvovala opozicija. U svakom slučaju, Nikola Dronjak je uhapsio sam sebe.

Tomo Vukšić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.