Pravna sekularizacija Crkve i klera

Tomo Vukšić - 05.04.2012 17:18

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je 31. siječnja 2012. objavio odluku u slučaju "Sindicatul Pastorul cel bun c. Roumanie" (Sindikat Dobri pastir protiv Rumunjske), kojom presuđuje da je odbijanje registracije sindikata, koji su osnovali neki svećenici i vjernici Pravoslavne crkve u Rumunjskoj, protivno slobodi udruživanja koje garantira čl. 11 Europske konvencije o ljudskim pravima.

U stvari, u travnju 2008. u jugozapadnoj Rumunjskoj (Metropolija Olten) 35 klerika i laičkog osoblja Rumunjske pravoslavne crkve, među kojima su većina svećenici, osnovali su Sindikat čija je svrha "predstavljanje i obrana prava i profesionalnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih interesa klerika i laika članova Sindikata u njihovim odnosima s crkvenom hijerarhijom i Ministarstvom za kulturu i bogoštovlje".

Nakon što je prvostupanjski sud u Krajovi u svibnju 2008. odobrio osnivanje ovoga sindikata i naredio njegovu registraciju u registru sindikata dodijelivši mu i pravnu osobnost, nadležna pravoslavna nadbiskupija se žalila na ovu odluku. Drugostupanjski sud u Dolju je u srpnju 2008. prihvatio žalbu nadbiskupije i poništio odluku prvostupanjskoga suda, zanijekao pravnu osobnost Sindikata i zabranio njegovu registraciju.

Spomenuti sindikat se nakon toga obratio Europskom sudu za ljudska prava, pozivajući se na Europsku konvenciju o ljudskim pravima, radi zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, a spomenuti sud je odlučio kako je rečeno na početku ovoga teksta. Sada se, protiv spomenute odluke, očekuje utok Velikom vijeću Europskoga suda za ljudska prava, koje bi trebalo da donese svoju odluku.

Postojeća odluka Europskoga suda, koja je iznenadila poznavatelje pravne problematike odnosa Crkve i države i slobode vjere, višestruko je problematična jer mijenja doktrinu Suda o važnim aspektima zaštite slobode vjere. Među drugim problematičnim aspektima, uočljivo je da spomenuta odluka ne analizira činjenice pod vidom slobode vjere (zaštite prava drugih), nego pod vidom javnoga reda. Umjesto da se pita da li je nepriznavanje sindikata moglo biti opravdano kroz poštovanje slobode vjere Crkve, ovaj odjel Suda se zadovoljio konstatiranjem da spomenuti sindikat ne predstavlja opasnost za javni red i demokraciju te da stoga treba biti zakonski priznat. Da bi tako mogao postupiti, Sud je poštivanje slobode Crkve povezao ne sa slobodom vjere, nego s javnim redom. To je osnovna pogreška.

Drugi problem odluke, koji proizlazi iz prvoga, sastoji se u nenadležnosti države u vjerskoj materiji, nenadležnosti koja se zasniva na pravnom načelu institucionalne autonomije Crkve i njezine unutrašnje organizacije pred civilnim vlastima. Stoga zaista nije predmet nijednoga suda, pa ni Europskoga, ustanovljavanje ili dokidanje bilo koje ustanove unutar Crkve, niti je predmet takvih sudova meritorna prosudba unutrašnjih pravnih akata bilo koje crkve i njezinih tijela.

Frapantno je nepoznavanje od strane Suda onoga što Crkva jest, to jest da je Crkva sakralna ustanova. Jednako je očito nepoznavanje onoga što je svećeništvo, kao i odnosa između svećenika i njegove Crkve. Sve to za posljedicu je imalo da se Crkva u spomenutoj odluci Suda tretira kao privatno poduzeće, a svećenici kao obični zaposlenici. Odnosno, Sud je svojom odlukom pristupio pravnoj sekularizaciji Crkve i klera, što je posvema neprihvatljivo.

Argumentacija Suda u ovom slučaju ima očite nedostatke, kako u procjenjivanju činjenica tako u pravnoj analizi. U više točaka je u sukobu također s ustaljenom jurisprudencijom Suda, posebice time što u pitanje dovodi bitne aspekte zaštite slobode vjere, koja je zagarantirana Europskom konvencijom o ljudskim pravima i koja se ne može svesti na sindikalnu slobodu da se zarađuje. Dapače, ona to uopće nije!

Istovremeno treba postaviti pitanje: ako jednom bude zakonski priznat ovaj sindikat, hoće li Europski sud moći prisiliti Crkvu da s njim surađuje? Raspolaže li taj sindikat sredstvima za sindikalno djelovanje? I jasno je da je odgovor na ova pitanja negativan. A isto tako je jasno da se radi o pokušaju posvemašnje pravne denaturalizacije Crkve i svećeništva, što je nedopustivo i što su neki već usporedili sa sovjetskim osnivanjem Udruženja demokratskih svećenika u Rumunjskoj nakon 1945. godine.

Sve su to razlozi koji nalažu da utok protiv odluke iz siječnja treba da završi pred Velikim vijećem Europskoga suda kako bi ju ono moglo odbaciti. Tek to će biti doprinos poštivanju slobode vjere i kvaliteti jurisprudencije Suda, a obje su ugrožene spomenutom odlukom.

I na kraju, zašto bi ovim pitanjem trebalo da se bavi jedan katolički svećenik? Odgovor je vrlo jednostavan. Naime, ako bi sve ostalo prema sadašnjoj odluci, prema načelu jednakosti svih pred zakonom, ono što je gore rečeno odnosilo bi se također na druge vjerske zajednice, pa i na Katoličku crkvu u zamišljenoj situaciji da neki svećenici odluče osnovati sindikat ili političku stranku. Osim toga, osnivanje jednoga takvog eventualnog sindikata katoličkih svećenika i njegovo moguće priznavanje izravno bi se protivilo pozitivnom crkvenom zakonu koji propisuje da klerici uvijek nastoje da se među ljudima što više čuvaju mir i sloga utemeljeni na pravdi. I zabranjuje im isti crkveni zakon da aktivno sudjeluju u političkim strankama i u upravljanju sindikalnim društvima, osim ako to, prema sudu mjerodavne crkvene vlasti, traži zaštita crkvenih prava ili promicanje zajedničkog dobra. Jednako tako, izravno bi se protivilo dobrim standardima međunarodnoga prava o odvojenosti i samostalnosti Crkve i države, svake na svom području, već ustaljenima u pravnoj teoriji, a koji proistječu također iz sklopljenih ugovora između Svete stolice s pojedinim država.

(Autor je biskup Vojnog ordinijata u BiH)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Zar je to čovek ili 54

    25.02.2015 20:35 - Jelka Jovanović

    "Zar je to čovek?" Tako je Primo Levi naslovio svoju knjigu sećanja i istinitih beležaka iz nacističkih koncentracionih logora i putovanja do njih. Ko je nije pročitao ne shvata simboliku broja 54.

  • Za čiji račun se Mostar brendira kao grad slučaj?

    23.02.2015 19:30 - Nino Raspudić

    Dvije prominentne američke firme za eksport demokracije i slobode, milom ili silom, National Endowment for Democracy (NED) i Radio Slobodna Europa, sklepali su zajedno patetičan dokumentarni uradak pod naslovom "Perspektive", koji je zadnjih dana ponovo skrenuo pozornost javnosti na Mostar kao "grad slučaj".

  • Čije su (državne) pare?

    20.02.2015 18:45 - Marko Đogo

    Oduvijek živim ovdje, na Balkanu, ali i dalje nikako ne mogu da se naviknem na poimanje stvarnosti koje dominira ovim našim prostorima, praktično od Vardara do Triglava, pa i šire.

  • Zašto je Vučić putovao u Zagreb (II)

    19.02.2015 18:37 - Denis Kuljiš

    Kad je počeo svoj premijerski mandat Milanović je odmah odustao od svake reforme - to mu se učinilo preteško, a značilo bi gubitak biračke potpore u izbornom tijelu s kojim je birokratski SDP srastao - državnoj administraciji.

  • Ni gvožđa, ni grožđa

    18.02.2015 18:38 - Jelka Jovanović

    Železara Smederevo do daljeg ostaje vlasništvo Srbije.

  • Zašto je Vučić putovao u Zagreb

    18.02.2015 18:10 - Denis Kuljiš

    Srpski premijer Vučić stigao je u Zagreb slalomski - prvo je zaobišao srpskog predsjednika Nikolića koji je rekao da neće ići na inauguraciju hrvatske predsjednice, što je možda bilo i najpametnije, a zatim i hrvatskog premijera Milanovića, koji mu je po protokolu trebao biti domaćin, a zapravo nije bio, jer je posjet ostvaren na višoj razini.

  • Banjalučki maskenbal

    17.02.2015 18:20 - Srđan Barašin

    Bilbordi su popunjeni, reklame na sve strane, društvene mreže vrve.

  • Tranziciona pravda i tranzicioni relativizam

    17.02.2015 18:03 - Branko Perić

    Sintagma "tranziciona pravda" odavno je u masovnoj upotrebi. Šta se pod tim podrazumijeva, teško bi se čitaocu moglo objasniti. Prva asocijacija za laika biće da je to neka "posebna" pravda, drugačija od one o kojoj smo učili i kakvu razumijemo.

  • Ko je slušao Denisa Zvizdića?

    15.02.2015 19:30 - Nihada Hasić

    Denis Zvizdić obećao je kule i gradove u svom programu rada u naredne četiri godine.

  • Spomenik palom razumu

    13.02.2015 18:59 - Boris Bajić

    Prije nešto manje od pet mjeseci Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije grada Banjaluka, dosanjao je svoj san. "Dosanjao sam svoj san" izjavio je svečano u šatoru razapetom na Trgu Krajine, otvarajući Prvi seoski vašar grada Banjaluke radnog naziva "Prvi međunarodni sajam turizma i zdravlja".

  • Put bez povratka

    11.02.2015 17:37 - Jelka Jovanović

    Miodrag Bulatović ih je zvao ljudi sa četiri prsta.

  • Otužna obljetnica »epohalnih prosvjeda«

    09.02.2015 16:45 - Nino Raspudić

    Neki su već istraživali kako i otkud se javlja revolucionarni duh, ali mi nije poznato da se itko bavio time kako i kamo on nestaje? Ponire li ispod zemlje kako bi opet negdje izbio, ili jednostavno ispari? Zatvara li se možda u američku ambasadu, kao u Aladinovu lampu, čekajući povoljnije okolnosti da opet izađe?

  • Ukazanje i objava Mirsada Kebe

    08.02.2015 16:42 - Branko Perić

    Bilo bi ohrabrujuće i za politiku i za pravosuđe da se umjesto Kebe pojavio tužilac koji je potpisao optužnicu protiv generala Armije BiH u čijoj su zoni ratne odgovornosti počinjeni zločini nad srpskim civilima. Ali, na to će se, kako stvari stoje, još čekati! Koliko?

  • Svjetski dan izbora

    05.02.2015 18:50 - Meri En Henesi

    Slavimo Svjetski dan izbora, jer su izbori jedan od bitnih stupova na kojima počiva struktura demokratije. Dakle, danas je dobar dan kao i bilo koji drugi da se istakne kakva je nevjerovatna privilegija živjeti u demokratiji, gdje su nam povjerene dužnosti i moć građanina.

  • I rat i brat

    04.02.2015 18:50 - Jelka Jovanović

    Može se početi na više načina, ali suština ostaje ista: ni Hrvatska ni Srbija nisu dokazale da je druga strana u ratnim sukobima počinila genocid. Srbija u Hrvatskoj 1991, Hrvatska u Krajini 1995. godine.

Tomo Vukšić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.