Kolumne

Prebroditi katastrofe

U ovo vrijeme prošle godine Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zahvatile najjače padavine zabilježene u posljednjih 120 godina, uzrokujući obimne poplave u obje zemlje. Neposredno poslije poplava vidjela sam iz prve ruke razorne posljedice po stambene objekte, ceste, dalekovode, usjeve i stočni fond.

Za samo nekoliko dana poplave su nanijele štete i gubitke procijenjene na 15 procenata nacionalnog dohotka Bosne i Hercegovine i skoro pet procenata nacionalnog dohotka u Srbiji. Privremeno su zaustavile sve izglede za rast u obje zemlje, te osiromašile hiljade stanovnika.

I ostale zemlje na zpadanom Balkanu se suočavaju sa sličnim rizikom, i to ne samo od poplava. I premalo vode tokom ljetnih mjeseci je nanosilo teške posljedice drugim zemljama: u Albaniji je suša u 2012. smanjila proizvodnju električne energije, pogoršavajući fiskalni deficit, s obzirom na potrebu za hitnim uvozom električne energije. Suše i toplotni valovi su u BJR Makedoniji 2007/08. i 2011/12. doveli do značajnih smanjenja poljoprivredne proizvodnje.

Zemlje zapadnog Balkana nisu dobro pripremljene za takve nepogode, a naučnici upozoravaju da će se uz klimatske promjene stanje samo pogoršavati. Te zemlje treba da razmisle kako stvoriti otpornija društva u narednom periodu.

Uz globalno zagrijavanje od blizu 1,5°C u odnosu na predindustrijsko doba i vjerovatnoću od 40 procenata da će prije 2100. preći 4°C, ukoliko se ne preduzmu dalje aktivnosti, nedavni izvještaj Svjetske banke "Smanji grijanje: Suočavanje s novom klimatskom normalom" ukazuje da će vremenski ekstremi koji su se do sada javljali jednom u 100 godina postati "nova normala".

Izvještaj istražuje klimatske izglede za zapadni Balkan. U regiji se očekuje intenziviranje ekstremnih pojava u vezi s vodom, bilo intenzivnih suša tokom ljetnih mjeseci ili poplava zimi i u proljeće, s reperkusijama po poljoprivredu, energetiku, te zdravlje i bezbjednost stanovništva.

U svijetu toplijem za 4°C, zapadni Balkan bi se pojavio kao "kritična tačka" koja se zagrijava, uz učestalije toplotne valove - koji bi se širili na čak 80 procenata ljetnog perioda - i povećanje broja sušnih dana za 20 procenata. Na to se dodaju bojazni u vezi s raspoloživošću vode i posljedica po ljudsko zdravlje, kao što je npr. procijenjeno povećanje mortaliteta povezanog s toplotom za 20 procenata.

Istovremeno, duž Dunava, Save i Tise bi se povećali rizici od poplava tokom zime i proljeća - uključujući rizike 100-godišnje učestalosti, zbog intenzivnijeg otapanja snijega tokom proljeća i obimnijih padavina tokom zimskih mjeseci.

Predstojeća publikacija Svjetske banke "Profil rizika od poplave i zemljotresa za Evropu i centralnu Aziju" pokazuje da bi potencijalne ekonomske štete i gubici od poplava 100-godišnje učestalosti na zapadnom Balkanu vjerovatno bile reda veličine tri do 20 procenata nacionalnog dohotka u zavisnosti od zemlje. Studija takođe pokazuje da je i rizik od seizmičkih poremećaja, i posljedičnih ekonomskih šteta i gubitaka, u tim zemljama ne samo prisutan, nego se i povećava. Štete i gubici u Albaniji i BJR Makedoniji, uzrokovani jačim zemljotresom, iznosili bi više od polovine njihovog nacionalnog dohotka - što mogu potvrditi svi iz BJR Makedonije s dužim pamćenjem.

Kao odgovor na te prijetnje, zemlje zapadnog Balkana treba da se prebace s reaktivnog pristupa u vanrednim prilikama na više proaktivan pristup s pogledom u budućnost, u smislu upravljanja rizikom prije nego što se katastrofa desi. Nedavno pokretanje Nacionalnog programa upravljanja rizikom od katastrofa u Srbiji je značajan korak u tom pravcu.

Pokrenut uz početno finansiranje od Evropske unije, Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Švajcarskog državnog sekretarijata za ekonomske poslove, Švajcarske agencije za razvojnu saradnju, Austrijskog programa urbanog partnerstva i Svjetske banke, taj program daje zajedničku platformu u Srbiji za smanjenje rizika i upravljanje rizicima od različitih tipova katastrofa. Od poplava i suša do zemljotresa, program omogućava otvoren i neutralan prostor za koordinaciju upravljanja rizikom od katastrofa između vladinih agencija, sektora i partnera.

Ostale zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, čine početne korake u pravcu izgradnje veće nacionalne otpornosti. S obzirom na zajednički rizik i snažne ekonomske veze između tih zemalja, kao i sličan nivo poznavanja politika i potrebnih kapaciteta, regionalno koordinirani pristupi bi povećali efektivnost upravljanja rizikom od katastrofa u svim zemljama zapadnog Balkana.

Kako svijet posmatra i bori se da pomogne zemljama u kojima se pruža pomoć za oporavak nakon katastrofe, udaljenim kao što su Nepal i Haiti, međunarodna zajednica razmatra neke pametne ideje u vezi s uspostavljanjem određenog oblika globalnog osiguranja od rizika od katastrofa. U međuvremenu, neke od zemalja zapadnog Balkana su već uspostavile regionalni fond za osiguranje od rizika od katastrofa Europa Re. Europa Re, koja je u vlasništvu vlada Albanije, BJR Makedonije i Srbije, pruža osiguranje stambene imovine, malih preduzeća i poljoprivrede od katastrofa uzrokovanih poplavama i zemljotresom.

Nažalost, među domaćinstvima, vlasnicima poslovnih subjekata i poljoprivrednih imanja na zapadnom Balkanu još ne postoji velika potražnja za osiguranjem od katastrofa, što znači da će i naredna velika katastrofa opet brojnim građanima nanijeti razorne i nenadoknadive štete i gubitke. Vlade na zapadnom Balkanu bi mogle razmotriti uvođenje obaveznog osiguranja od rizika od katastrofe - npr. povezanog s upisom ili prenosom vlasništva nad imovinom. Zemlje poput Turske su to učinile, pomažući milionima domaćinstava i malih poslovnih subjekata da se zaštite od gubitaka i šteta kada se desi sljedeća katastrofa.

Za zemlje zapadnog Balkana je bitno da budu svjesne mijenjanja klime i da se prilagode na svijet s češćim i težim katastrofama. Mi u Svjetskoj banci smo spremni podržati vaše napore na izgradnji otpornijeg društva.

(Autorka je direktorica Svjetske banke za zemlje jugoistočne Evrope)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije