Političke stranke u BiH ekonomska kriza izgleda još nije pogodila. Ako je suditi po broju zainteresovanih za učešće na predstojećim opštim izborima, stranačke kase raspolažu s dovoljno novca. Manjak je ostavljen budžetima opština, kantona i entiteta koji su bili poluprazni i prije nego što nas sredinom maja poharaše poplave i klizišta, ostavivši za sobom ruševine i planine otpada.
Za izbornu utakmicu, zakazanu za 12. oktobra, prijavilo se 69 partija, što je gotovo duplo više takmičara u poređenju s prošlim opštim izborima, održanim 2010. godine, kada je na izborima učestvovalo 39 stranaka. Enormno je povećan i broj nezavisnih kandidata zainteresovanih za pozicije u vlasti. Svi oni, uz potpise podrške, dokaze o registraciji i finansijske izvještaje, prijavu za izbore morali su dopuniti uplatom novčanih taksi. Stranke koje pretenduju da svoje ljude postave u Predsjedništvo BiH plaćaju taksu od 20.000 maraka, za ulazak u parlamente BiH, RS i FBiH uplaćuju 14.000, dok je kvota za kandidovanje u kantonalne skupštine 10.000 maraka. Skromnih 10.000 KM takse moraju uplatiti i nezavisni kandidati željni pozicije u Predsjedništvu BiH: bivši reis-ul-ulema Islamske zajednice BiH Mustafa Cerić, potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo, Adil Žigić i Halil Tuzlić.
Finansijski izdaci ne završavaju se na prijavama za izbore jer ako prođu provjeru Centralne izborne komisije BiH strankama i nezavisnim kandidatima predstoji ulaganje mnogo značajnijih suma. Valja isfinansirati predizborne izlete po BiH i dijaspori, organizovati medije da snime posjete povratnicima, bolnicama, stradalnicima proteklog rata i žrtvama nedavnih poplava, platiti marketing stručnjake za kreiranje pobjedničkih slogana, fotošop majstore koji će kandidate na plakatima pretvoriti u manekene i manekenke. Izborni budžeti na najvećem će udaru biti nakon 12. septembra, kada počinje jednomjesečni period plaćenog političkog oglašavanja i organizovanje centralnih predizbornih mitinga, na koje je bitno dovesti najveće estradne ili sportske zvijezde.
Za izbornu utakmicu, zakazanu za 12. oktobra, prijavilo se 69 partija, što je gotovo duplo više takmičara u poređenju sa prošlim opštim izborima
Poslovično, u najboljem su položaju stranke čiji su kadrovi raspoređeni u aktuelnim strukturama vlasti jer se u budžetima institucija, ma kolika da je kriza u društvu, uvijek nađe neki grant ili kapitalni projekat koji se nenamjenski iskoristi za kupovinu glasova. Razorna poplava od prošlog mjeseca djelimično će promijeniti način na koji će aktuelna pozicija i opozicija pokušati pridobiti naklonost birača. Deficiti u budžetima neće dozvoliti masovnu kupovinu glasova kao ranijih godina: davanjem naknada hiljadama "novih" ratnih invalida ili demobilisanih boraca, povećavanjem penzija ili poljoprivrednih poticaja. Potrošene su i donacije za ratne izbjeglice pa kandidati neće jednu te istu kravu "poklanjati" povratnicima u pet-šest sela i na kraju je vratiti u mesnicu, vlasništvo svog stranačkog kolege. Dešavalo se i da je jedan cijeli traktor s priključcima doniran stanovnicima više povratničkih sela u istočnoj Bosni, pa je po okončanju izbora izbio "rat" između seljana koji su se optuživali kod koga je na kraju mašina završila. Viša sila pobrinula se da stranke i njihovi kandidati ovu kampanju ne vode preko leđa ratnih izbjeglica, nego preko nesretnih sudbina stotina hiljada ljudi koje su bujice i klizišta ostavili bez domova i radnih mjesta.
Umjesto nekadašnjih UNHCR-ovih folija za prozore, najpopularniji predizborni humanitarni rekvizit biće kanisteri vode, vreće kreča, uređaji za isušivanje podruma i stanova, hemikalije za dezinfekciju onog što je ostalo od domova... Kao i u poratnom periodu, stranke računaju da će strani donatori osigurati ovu prijeko potrebnu pomoć poplavljenom stanovništvu, a od njihovih kandidata za razne funkcije dovoljno je odricanje to što će posjećivati ugrožena područja, slikati se s unesrećenima i "uručivati" im donacije.
Stranke računaju da će strani donatori osigurati pomoć poplavljenom stanovništvu, a od njihovih kandidata za razne funkcije dovoljno je odricanje to što će posjećivati ugrožena područja
Računicu izbornih štabova političkih partija i nezavisnih kandidata mogao bi pomrsiti jedino inozemni faktor. Poučene nedomaćinskim raspolaganjem donacijama pristiglim za saniranje ratnih šteta u BiH, institucije međunarodne zajednice sada ništa ne prepuštaju slučaju. Sami će procijeniti štete od prirodne katastrofe. Tek na osnovu toga će se odazvati donatorskoj konferenciji za prikupljanje pomoći poplavljenim područjima i na druge načine podržati obnovu kuća, škola i uništenih firmi. Na lijepe oči i srceparateljske riječi stranci više ne nasjedaju bez obzira što danima ponavljaju kako BiH neće ostaviti da se sama bori s posljedicama potopa i klizišta.
Insistiranje Svjetske banke, EU i Ujedinjenih nacija da njihovi eksperti, a ne domaće institucije, urade procjene štete nije obeshrabrilo aktuelne vladare u BiH. Oni još očekuju da će donacije u neograničenim količinama stizati sa svih strana svijeta i da će ih biti dovoljno da se nakon izbora lagodno živi u institucijama vlasti. Da kojim slučajem računaju isključivo na raspoloživa sredstva u budžetima svih nivoa vlasti u BiH, rijetki bi se prijavili da učestvuju na opštim izborima. Bez međunarodne pomoći onaj ko osvoji vlast morao bi se suočiti s noćnom morom isplate penzija, socijalnih naknada i uz to odšteta za uništeno u poplavama iz javnih kasa, koje su teškom mukom punjene i kad nije bilo elementarnih nepogoda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.