Prljave ruke

Ljiljana Smajlović - 13.09.2012 17:40

U Srbiji se opozicija ponovo žali kako je na izborima poražena od tajkuna. A kako tajkune niko ne voli, nikom ne može da škodi da bude viđen kao žrtva beskrupuloznih bogataša. Pa ni političarima, sorti koja tajkunima gotovo i da ne izvlači ruke iz džepova.

I pre četiri godine je bilo isto, samo što su se tada radikali i naprednjaci žalili da im je Ivica Dačić okrenuo leđa jer su ga na to nagovorili Miroslav Mišković i Milan Beko. Beogradska "Politika" je objavila da je najbogatiji Srbin Miroslav Mišković 26. maja 2008. godine organizovao ručak za nekoliko najuticajnijih srpskih biznismena i ličnosti iz javnog života, na kome je s entuzijazmom podržana ideja da Ivica Dačić bude predsjednik "proevropske vlade" i da se tako "umiri krilo SPS-a koje je izričito protiv ulaska u vlast sa Demokratskom strankom". "Politikin" izvor, koji je tog dana takođe ručao kod Miškovića, naveo je da su ručku, uz Dačića, prisustvovali i biznismeni Milan Beko i Dragan Tomić iz "Simpa", kao i da je Tomić dobio zaduženje da "smiri" socijaliste s juga Srbije koji su se navodno protivili savezu sa demokratama.

Za razliku od "Politike", "Blic" je neposredno posle izbora 2008. pisao o "nezvaničnim saznanjima" da, osim uticaja evropskih zvaničnika koji potpomažu proevropsku vladu, "tajkuni i tajne službe pokušavaju da političku budućnost Srbije iskreiraju prema sopstvenim potrebama". Ovaj beogradski list se pozvao na informacije o tajnom sastanku u prostorijama DSS, tvrdeći da "delovi BIA svesrdno pomažu da se Dačić prikloni radikalsko-narodnjačkoj koaliciji".

Ove godine, međutim, isti se list (sada iz pera Tamare Spaić) setio da je "prethodna vlada praktično sastavljena u američkoj ambasadi, uz pomoć dva srpska tajkuna". Stvari su, ipak, manje jasne u Demokratskoj stranci, u kojoj je na pomolu ozbiljan rascep. Boris Tadić i Dragoljub Mićunović prave aluzije na pogubni uticaj tajkuna i "stranačkih bogataša" u politici, ali se nalaze u makazama. Rado ciljaju na Miroslava Miškovića, otvoreno aludiraju na Dragana Đilasa (a možda i Bogoljuba Đelića, koji se u stranci izgleda priklonio Đilasu), ali se dobro čuvaju da u isti koš ne stave i čoveka kom su, kako se sumnja, namestili da kupi "Politiku": vlasnika "Farmakoma" Miroslava Bogićevića, koji slovi za prvog DS-ovog tajkuna. I uz to se verovatno nadaju da ih niko neće pitati zašto su 2009. godine, povodom posete potpredsednika SAD Džozefa Bajdena Beogradu, na večeru s visokim gostom iz Vašingtona pozvali upravo Miškovića, kao i još par istaknutih članova Kluba "Privrednik" koji su prethodnog leta blagonaklono gledali na formiranje proevropske vlade, pa je možda i pripomogli. Teško da se mogu pravdati da je to bilo na američki nagovor, budući da je tadašnji američki ambasador Kameron Manter imao tri interne primedbe na spisak zvanica koje je Tadić ugostio na večeri u čast potpredsednika SAD. Domaćinu je skrenuo pažnju da bi i Tomislavu Nikoliću, Čedomiru Jovanoviću i Veranu Matiću bilo mesto za svečanom trpezom. To je u Beogradu u leto 2009. bila javna tajna, jer je Manter, pre odlaska iz Beograda, svakom od ove trojice poverio da je predsednikov kabinet odbio njegove sugestije. (Neproverljiva je, dabome, glasina da je Veran Matić, iako veoma poželjan sa američkog stanovišta, skinut sa spiska upravo zato što je bio "neprihvatljiv" Miroslavu Miškoviću...)

Veze novca i politike su večita i večna tema. Ne mogu se, kao ni kašalj, sakriti, baš kao ni demagogija srpskih političara. No "Politika" je još u leto 2008. godine objavila da su i srpski tajkuni i Ivica Dačić uvideli ispravnost široke proevropske koalicije tek kada im je Kameron Manter navodno objasnio da je "Koštunica zapalio američku ambasadu" i da Amerikanci "nikom ne bi tolerisali da s njim pravi vladu". Isti taj stav se pred majske izbore pojavio i u "Njujork tajmsu", koji je citirao neimenovanog "višeg zapadnog diplomatu" u Beogradu kako kaže da je Koštunica veća opasnost za zapadne interese čak i od tadašnjih radikala. "Koštunica je antizapadnjak i romantični nacionalista devetnaestovekovnog tipa. Nikolić je pragmatičniji", rekao je diplomata ovom listu. Ugledni holandski liberalni dnevnik "NRC Handelsblad" tih je dana preneo reči jednog diplomate u Beogradu da "Amerikanci i Englezi sede u kokpitu (tj. za upravljačkim mestom u avionu) pri formiranju vlade".

Zanimljivo je da iz avgusta 2009, dakle ubrzo posle Bajdenove posete Beogradu, datira i diplomatska depeša obelodanjena posredstvom Vikiliksa, u kojoj centrala iz Vašingtona traži od američke ambasade u Beogradu detaljne informacije o tome kako "bogati srpski biznismeni utiču na domaću politiku" budući da netransparentnost u odnosima novca i politike u Srbiji "ima bitan uticaj na donošenje političkih odluka". Vašington zanima sve, uključujući i to šta srpski tajkuni misle o statusu Kosova. Nisu mu dovoljni podaci koje su do tada prikupljali, iako ih je bilo mnogo. U depešama iz 2007, 2008. i 2009. godine posebno je upadljiv preobražaj u američkom gledanju na Miškovića. Za mandata ambasadora Majkla Polta, koji se u Beogradu sudara sa nepopustljivošću srpske vlade u vezi sa nastupajućom nezavisnosti Kosova, Mišković je čovek s kojim treba na crnu listu SAD zbog korupcije (koja je navodno nanela štetu i američkim interesima jer je, eto, osujetila ciljeve američke pomoći Srbiji), a potencijalni je kandidat i za doživotnu zabranu ulaska u SAD. Za mandata Kamerona Mantera, a posle formiranja proevropske vlade, Mišković je gost na svečanoj državnoj večeri priređenoj za potpredsednika SAD.

Je li to išta drugačije od licemerja srpskih političara, koji plaše narod tajkunima tek kad više ne mogu da ih koriste za sebe? Ima li iko u Srbiji, osim možda samog Miškovića, ko se ne bi u potpunosti složio sa sledećim tvrdnjama Majkla Polta iz 2007. godine: "Mišković u 'Forbsu' tvrdi da je sam stvorio svoje bogatstvo u bankovnom sektoru i osiguravajućim društvima. Pre će biti da ga je stekao preko grbače srpskog naroda, dok su se građani patili s razarajućim sankcijama i hiperinflacijom, a on se bogatio na njihovoj bedi."

Kamo se denulo američko moralno zgražanje iz 2007. godine? Da bi 2012. vaskrslo u Krunskoj ulici u Beogradu...

I ko od tih licemera ima kopirajt na govor o moralu?

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Za maturu spremni!

    25.05.2015 19:46 - Nino Raspudić

    "Kakvi su današnji studenti, u odnosu na prije", pitanje je koje mi povremeno postavljaju, a na koje dajem spreman odgovor - mladi su u prosjeku uvijek isti.

  • Zločini bez kazne

    20.05.2015 17:41 - Jelka Jovanović

    Počećemo ovako: profesor psihologije Milenko Karan, rođen u Liježu, poreklom iz Livna, igrom sudbine zaposlen u Prištini, priča negde 1984-1985. kako mu se Svetozar Vukmanović Tempo, jedan od najuticajnijih ratnih generala NOB-a i poratnih funkcionera, žali: "Dolazi mi Luka svake noći!"

  • MMF vs Fridman u BiH

    19.05.2015 19:45 - Marko Đogo

    U svijetu ekonomije Milton Fridman nije bio bog, ali jeste čudotvorac.

  • Prebroditi katastrofe

    14.05.2015 21:00 - Ellen Goldstein

    U ovo vrijeme prošle godine Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zahvatile najjače padavine zabilježene u posljednjih 120 godina, uzrokujući obimne poplave u obje zemlje. Neposredno poslije poplava vidjela sam iz prve ruke razorne posljedice po stambene objekte, ceste, dalekovode, usjeve i stočni fond.

  • Isečci zbilje Kumanovski tamni vilajet

    13.05.2015 19:46 - Jelka Jovanović

    Sve što se napiše nedovoljno je provereno sem istine da su u sukobu makedonske policije i naružanih Albanaca u Kumanovu na Dan pobede i Dan Evrope 9. maja stadala 22 muškarca, osam policajaca i 14 terorista.

  • Sanjaš li Zalužane?

    13.05.2015 16:42 - Boris Bajić

    Prosjed muškarac srednjih godina sigurnim se korakom kretao kroz hodnik CJB Banja Luka. Stigavši do kancelarije dežurnog inspektora, ka kojoj ga je uputio službenik na prijavnici, popravio je nabore na rukavima, duboko udahnuo i samouvjereno pokucao na vrata.

  • Makedonija i domino efekt

    11.05.2015 19:45 - Nino Raspudić

    Oružani sukob terorista i policije u Kumanovu, koji je odnio 22 života, u hrvatskim medijima je, s obzirom na blizinu i mogući domino efekt kojeg bi novi balkanski rat izazvao, nedovoljno i površno popraćen.

  • Zašto je Vučić toliko nepopopularan

    07.05.2015 15:47 - Denis Kuljiš

    Zašto je Vučić toliko nepopularan? A zašto bi bio popularan? Nepopularni su političari rijetki, to su oni koji se okrenu protiv matice, pa obećavaju krv znoj i suze, ali takvih ovjede uglavnom nema!

  • Šta bi danas Tito rekao?

    06.05.2015 20:03 - Jelka Jovanović

    Josip Broz Tito umro je na sredokraći između Dana pobede nad fašizmom 1945. i njene vruće 70. godišnjice koja će biti obeležena u Moskvi 9. maja. Velikom vojnom paradom. Tvorac četvrte Jugoslavije umro je pre 35 godina u vreme kada se obeležavalo 35 godina oslobođenja od najveće pošasti XX veka.

  • Nacionalne ekonomije u globalizaciji

    04.05.2015 22:36 - Prof. dr Spasoje Tuševljak, doc.dr Marko Đogo

    Globalni procesi su se krajem prošlog stoljeća nezamislivo dinamizirali, što je generisalo optimistička očekivanja.

  • Kako je Rijeka pobijedila Fjume

    03.05.2015 12:08 - Denis Kuljiš

    Prije nekoliko dana, povela se besmislena - revizionistička - rasprava o tome zašto je Rijeka 3. maja zauzeta uz tolike gubitke snaga Jugoslavnske armije. Pošto je grad već bio u okruženju, bez izgleda na uspjeh otpora, pišu u "Novom listu", "nerazumna odluka" njemačkog zapovjednika Luwig Kueblera da pod svaku cijenu izbjegne predaju, dovela je do nepotrebnog gubitka života na obje strane…

  • Teroristi iz našeg sokaka

    29.04.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Eho bezumnih pucnjeva u Zvorniku sve jače se širi Srbijom i regionom. Policajac Dragan Đurić ubijen na poslu, još dvojica ranjena, mrtav napadač, uhapšena dva saučesnika. Sledeći je Beograd, piše štampa, s manje ili više opreza.

  • Jesmo li svi dužni plaćati za europsku kolonijalnu prošlost?

    27.04.2015 19:40 - Nino Raspudić

    Prošlotjedna smrt 950 ljudi, koji su se utopili u Sredozemnom moru u očajničkom pokušaju da se dokopaju europske obale, potaknula je brojne rasprave, između ostalog i onu o odgovornosti Europe za katastrofalno egzistencijalno stanje milijuna ljudi na Bliskom istoku i u Africi, koji je se žele dočepati kao ilegalni imigranti.

Ljiljana Smajlović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.