Kolumne

Razum

Milan Grubor - 25.04.2012 18:15

Logika je vještina i metoda pravilnog mišljenja. Smatra se metodom svake nauke, svakog učenja i umjetnosti, upravo zato što se proces pravilnog mišljenja može svesti na zakonitosti.

Onda te zakonitosti može da nauči svako ko želi da nauči. I upravo razvijanjem logike unapređujemo svoje mehanizme razlučivanja bitnog od nebitnog. Lažnog od istinitog. Realnog od nerealnog. U stvari, naše mišljenje bi trebalo da se sastoji od četiri principa: princip identiteta, princip protivrječnosti, princip isključenja trećeg i princip dovoljnog razloga. Normalna i zdrava društva upravo zato u svojim sistemima, prevashodno obrazovanju, promovišu i razvijaju logiku tj. pravilno razmišljanje. Ulaganjem u pravilno razmišljanje individue, odnosno članova društva počinju da dosta mladi uviđaju zakonitosti i odnose na realnim i istinitim osnovama. Tako da je rezultat takvog dugoročnog ulaganja u stvari istina kao vrijednost prvog reda.

Druga vrsta društava, sa hroničnom bolešću, takođe pokušavaju da razviju pravilno razmišljanje. Razlika nastaje u tome što obrazovanje i drugi sistemi društva sa bolešću zvanom laž uvode drugi podtip logike. Paralogizam. A on se definiše kao namjerno napravljen pogrešan zaključak. Znači, pravilno razmišljanje i zakonitosti u odnosima rezultiraju namjernim pogrešnim zaključcima. To ima za svrhu da smo uvijek na dobrom putu, ali nikad na kraju nemamo sreće. Što dovodi do zbunjenosti, izgubljenosti, dezorijentisanosti i krajnji ishod je apatija. Takva društva su puna protivrječnosti, nasilja i paradoksa jer u njima ne vlada istina.

Najbolje primjere ovakvih društava možemo naći u prošlosti. Kao i danas. Međutim, gledajući iza sebe možemo jasno spoznati kako su društva izašla iz začaranog kruga laži. Kako je istina pobijedila. Takvo je, recimo, bilo evropsko srednjovjekovno društvo. Na primjer u Italiji. Srednji vijek ili tamno doba je trajalo dosta dugo. Praćeno je bolestima, glađu, ratovima, nasiljem, siromaštvom. Čovjek je sudio čovjeku, čovjek je vladao nad ljudima. Naravno sa krunom i uz navodni blagoslov Svevišnjeg. I sve to pod strogom kontrolom vjerskih poglavara.

Stara dobra poslovica - dok jednom ne smrkne drugom ne svane - se na ovom prmjeru još jednom dokazala. I dok je Konstantinopolju smrkavalo, Veneciji, Firenci i Đenovi je svitalo. Carigradske riznice su odlazile u te gradove kao zamjena za zaštitu, a u stvari su bile subvencije za rađanje promjene koja će upaliti svjetlo tom tamnom dobu.

Javlja se humanizam. Pored svega što ga krasi, temelj je vjera u sposobnost i vrijednost čovjeka. Ideja vodilja je svestran čovjek koji razvija svoje umne sposobnosti i svoj duh u cilju preispitivanja uvriježenih uvjerenja i sticanja novih znanja. Ili otkrivanja zakonitosti koje se nalaze u i oko njega. To dovodi do preporoda u nauci i umjetnosti koje uvijek ide sa humanizmom - renesansa.

Slobodnom voljom izučavamo logiku. Logikom stičemo znanje. A znanjem razvijamo razum. Razumom pobjeđujemo životinju u sebi. A ljubavlju razum dijelimo sa drugima. Zato više ljudi ne vladaju nad ljudima. Već ljudima vlada zakon nastao udruživanjem u razumu

Tadašnje društvo kao nikad prije počinje da logikom i znanjem prepoznaje zakonitosti odnosa što dovodi do naučnog i empirijskog shvatanja svijeta. Jačanje individualnosti i racionalnosti pojedinaca. Grade naučne i kulturne institucije. Tako renesansa oslobađa bujicu kreativne i stvaralačke energije što donosi do ogromnog napretka u nauci - matematika, fizika, astronomija. Trgovina i komunikacija uzimaju maha, gradovi cvjetaju, stanovništvo raste, glad iščezava zajedno sa bolestima. Tada, u sjenci svih ondašnjih dostignuća, na scenu stupaju vrijednosti koje će dovesti ljude do našeg doba: udruživanje, džentlmenstvo, uzdizanje dostojanstva čovjeka i istini se prepušta snaga koju je oduvijek imala. I zaista dobijamo utisak da je ondašnje društvo shvatilo zakonitosti i da je tu razlog ogromnog napretka.

Uzrok ove potonje promjene sa dugoročnim dejstvom se može naći u jednom segmentu renesanse. To je ta navodna opčinjenost ondašnjih umjetnika antikom. Ako to prihvatimo bez pogovora onda ćemo ispustiti veoma bitan dio, a to je da inspiracija leži u Biblijskim motivima. Od Sikstinske kapele pa do Posljednje večere. I to se ne odnosi samo na umjetnost već na društvo u cjelini. Tako Biblija kaže da je Bog u svima nama u formi Svetog duha - ljubav, razum i slobodna volja. Kad se udružimo i upotrijebimo Božije u nama onda dobijemo Božiji zakon zato je upravo hrišćanstvo udarilo temelje današnjice.

A ti temelji su upravo ljubav, razum i slobodna volja svakog čovijeka. Slobodnom voljom izučavamo logiku. Logikom stičemo znanje. A znanjem razvijamo razum. Razumom pobjeđujemo životinju u sebi. A ljubavlju razum dijelimo sa drugima. Zato više ljudi ne vladaju nad ljudima. Već ljudima vlada zakon nastao udruživanjem u razumu. Da je ovo istina pogledajmo primjer pravnog instituta ekstradicije - ne može se suditi onome ko nije aklamativno (nije imao pravo da glasa u toj zemlji jer nije njen državljanin) učestvovao u donošenju zakona. Zato se on izruči zemlji u kojoj je mogao da učestvuje u donošenju zakona i čije državljanstvo ima. Tako, recimo, postoji i porota jer ne sudi čovjek čovjeku već mu sude ljudi udruženi u razumu - Bogu.

Koliko svako od nas, ali i svi mi zbirno u formi društva poznajemo zakonitosti i koliko stremimo ka Carstvu nebeskom odnosno znanju je proporcionalno razvoju našeg razuma i našeg usavršavanja. Koliko nam tu odmaže paralogizam i laž možete da pretpostavite. Kao koliko se mi borimo da laž razotkrijemo.

Kad god svu jednačinu logikom, znanjem i razumom razumijemo otkrićemo istinu. Zato su naučnici i pronalazači najsretniji. Oni otkrivaju istinu. Otkrivaju, a ne izmišljaju ono što je već postojalo i što im je dato na uvid.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Lažni patriotizam

    18.09.2014 17:36 - Srđan Barašin

    U stvarnom životu patriotizam je niz pozitivnih osjećanja koja se vežu za jezik, kulturu, naciju i državu. Kod nas, patriotizam je nešto sasvim drugo. Prije svega predstavlja niz, nažalost, negativnih osjećanja prema drugima, visok stepen paranoje u društvenoj svijesti i strah od boljeg života.

  • Voda nešto nosi

    17.09.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Naslov je pozajmljen od Zilahija; stvarnost je mnogo surovija od kultne knjige. Četiri meseca posle katastrofalnih poplava koje su direktno ili indiretno odnele 57 života u Srbiji i nanele materijalnu štetu koja se meri, opet direktno ili indirektno, sa dve milijarde evra, deo Srbije ponovo je pod teškom bujičnom vodom.

  • Beograd na vodi

    11.09.2014 17:06 - Denis Kuljiš

    Zgrada SIV-a, odnosno Palata Federacije, apsurdno je veliko zdanje na beogradskoj dunavskoj obali. Počela se graditi 1947. godine, a i danas je, pod imenom Palata Srbije, najveća zgrada u državi. Pod istim su krovom 744 kancelarije. U doba staljinskog gigantizma, taj golemi dunavski Pentagon nije se podizao kao administrativno središte Jugoslavije, nego kao - upravna zgrada Balkanske federacije! Nije se još znalo dokle će dosezati granice Titove države: njegovi su generali do tada zauzeli Trst, Solun i Tiranu.

  • Pusto legalno

    10.09.2014 17:09 - Jelka Jovanović

    Još se nije slegla bruka zbog tzv. smrdljivih zgrada, a nova građevinska afera talasa Beograd.

  • Intelektualna elita, iliti l´art pour l´art

    09.09.2014 16:58 - Boris Bajić

    Pred svaki ozbiljniji događaj u zemlji, radilo se o izborima, otvaranju kakve kulturno-umjetničke ustanove, Ćaninom koncertu ili nečemu četvrtom, raste potreba za upotrebom fraze "intelektualna elita". Jedni od intelektualne elite traže potvrdu, drugi joj upućuju kritiku, a trećima se prosto dopada ta sintagma, pa je iz estetskih razloga guraju i gdje treba i gdje ne treba.

  • Epohalni referendum o promjeni izbornog sustava

    08.09.2014 17:07 - Nino Raspudić

    U sjeni predsjedničke kampanje koja još službeno nije započela, a koju su mediji već izrežirali kao sraz dva kandidata, aktualnog predsjednika i kandidata SDP-a Ive Josipovića i HDZ-ove Kolinde Grabar-Kitarović, u Hrvatskoj se iza brda valja nešto što bi moglo dugoročno radikalno izmijeniti političku scenu u Hrvatskoj i promijeniti logiku kadroviranja po kojoj su do sada funkcionirale političke stranke.

  • Tri strašne priče i četvrta

    03.09.2014 18:25 - Jelka Jovanović

    TAKSISTA: Beogradski taksista ubio je iz pištolja muškarca (37) zbog neregulisanog računa za vožnju od 800 dinara ili preračunato sedam evra.

  • Krivi su glasači

    31.08.2014 18:41 - Nihada Hasić

    Masovnim izlaskom na izbore građani izbjegavaju mogućnost da drugi odlučuju o njihovoj sudbini i budućnosti, podsjećaju iz Centralne izborne komisije BiH uoči svakih, pa i predstojećih opštih izbora, što nas čekaju 12. oktobra.

  • Poraz hrvatske vojske (II)

    29.08.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Ministarstvom obrane po zakonu upravlja ministar obrane. To znaju svi osim tukca kojem to nitko nije objasnio.

  • Poraz hrvatske vojske (I)

    28.08.2014 17:25 - Denis Kuljiš

    Prije tri tjedna srušio se MiG-21, jedna od onih starih kanti kupljenih ili prošvercanih u Hrvatsku iz ruskih vojnih viškova, koje su u prethodnom ratu tako dobro poslužile.

  • Trulo drvo ne prima kalem

    27.08.2014 18:01 - Jelka Jovanović

    Ugledni beogradski dnevni list "Danas", odnosno njegov izdavač DAN GRAF, kažnjen je nedavno sa bezmalo 50.000 evra zbog kršenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom (OSI).

  • Da li je zločin protiv čovječnosti novo krivično djelo?

    26.08.2014 21:02 - Miloš Babić

    Nakon presude u predmetu Maktouf-Damjanović (18. juli 2013) u kojoj je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) našao da je Sud BiH primjenom Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine u predmetnom slučaju (osuđeni za krivično djelo zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 173. KZBiH) povrijedio odredbu iz čl. 7. EKLJP, vlada uvjerenje da su riješeni svi problemi kada je u pitanju primjena pravila koja se odnose na važenje i primjenu krivičnog zakona na krivična djela protiv međunarodnog prava, te da je sudska praksa u suđenjima za ova krivična djela konačno ujednačena.

  • Prođe ljeto, eto nam kampanje

    25.08.2014 18:14 - Nino Raspudić

    Ljeto je na izmaku, a s njim završavaju ljetne sheme i lagane teme. Uz ceste u BiH se pojavljuju prvi stranački jumbo plakati kao podsjetnik da će sva domaća priča u sljedećem razdoblju biti u znaku jesenskih izbora.

  • Diktatura »lump-proletarijata« (II)

    24.08.2014 18:40 - Denis Kuljiš

    Ista stvar se događa u Hrvatskoj, a u Srbiji još nije jer ondje vlast može upravljati bez obzira na predilekcije i političke otpore "tehnostrukture".

  • Diktatura lump-proletarijata (I)

    22.08.2014 17:26 - Denis Kuljiš

    Najgora ugroza suvremenog života na Balkanu nisu nacionalizam, korupcija i propast ekonomije, nego totalno beznađe.

Milan Grubor

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.