Razum

Milan Grubor - 25.04.2012 18:15

Logika je vještina i metoda pravilnog mišljenja. Smatra se metodom svake nauke, svakog učenja i umjetnosti, upravo zato što se proces pravilnog mišljenja može svesti na zakonitosti.

Onda te zakonitosti može da nauči svako ko želi da nauči. I upravo razvijanjem logike unapređujemo svoje mehanizme razlučivanja bitnog od nebitnog. Lažnog od istinitog. Realnog od nerealnog. U stvari, naše mišljenje bi trebalo da se sastoji od četiri principa: princip identiteta, princip protivrječnosti, princip isključenja trećeg i princip dovoljnog razloga. Normalna i zdrava društva upravo zato u svojim sistemima, prevashodno obrazovanju, promovišu i razvijaju logiku tj. pravilno razmišljanje. Ulaganjem u pravilno razmišljanje individue, odnosno članova društva počinju da dosta mladi uviđaju zakonitosti i odnose na realnim i istinitim osnovama. Tako da je rezultat takvog dugoročnog ulaganja u stvari istina kao vrijednost prvog reda.

Druga vrsta društava, sa hroničnom bolešću, takođe pokušavaju da razviju pravilno razmišljanje. Razlika nastaje u tome što obrazovanje i drugi sistemi društva sa bolešću zvanom laž uvode drugi podtip logike. Paralogizam. A on se definiše kao namjerno napravljen pogrešan zaključak. Znači, pravilno razmišljanje i zakonitosti u odnosima rezultiraju namjernim pogrešnim zaključcima. To ima za svrhu da smo uvijek na dobrom putu, ali nikad na kraju nemamo sreće. Što dovodi do zbunjenosti, izgubljenosti, dezorijentisanosti i krajnji ishod je apatija. Takva društva su puna protivrječnosti, nasilja i paradoksa jer u njima ne vlada istina.

Najbolje primjere ovakvih društava možemo naći u prošlosti. Kao i danas. Međutim, gledajući iza sebe možemo jasno spoznati kako su društva izašla iz začaranog kruga laži. Kako je istina pobijedila. Takvo je, recimo, bilo evropsko srednjovjekovno društvo. Na primjer u Italiji. Srednji vijek ili tamno doba je trajalo dosta dugo. Praćeno je bolestima, glađu, ratovima, nasiljem, siromaštvom. Čovjek je sudio čovjeku, čovjek je vladao nad ljudima. Naravno sa krunom i uz navodni blagoslov Svevišnjeg. I sve to pod strogom kontrolom vjerskih poglavara.

Stara dobra poslovica - dok jednom ne smrkne drugom ne svane - se na ovom prmjeru još jednom dokazala. I dok je Konstantinopolju smrkavalo, Veneciji, Firenci i Đenovi je svitalo. Carigradske riznice su odlazile u te gradove kao zamjena za zaštitu, a u stvari su bile subvencije za rađanje promjene koja će upaliti svjetlo tom tamnom dobu.

Javlja se humanizam. Pored svega što ga krasi, temelj je vjera u sposobnost i vrijednost čovjeka. Ideja vodilja je svestran čovjek koji razvija svoje umne sposobnosti i svoj duh u cilju preispitivanja uvriježenih uvjerenja i sticanja novih znanja. Ili otkrivanja zakonitosti koje se nalaze u i oko njega. To dovodi do preporoda u nauci i umjetnosti koje uvijek ide sa humanizmom - renesansa.

Slobodnom voljom izučavamo logiku. Logikom stičemo znanje. A znanjem razvijamo razum. Razumom pobjeđujemo životinju u sebi. A ljubavlju razum dijelimo sa drugima. Zato više ljudi ne vladaju nad ljudima. Već ljudima vlada zakon nastao udruživanjem u razumu

Tadašnje društvo kao nikad prije počinje da logikom i znanjem prepoznaje zakonitosti odnosa što dovodi do naučnog i empirijskog shvatanja svijeta. Jačanje individualnosti i racionalnosti pojedinaca. Grade naučne i kulturne institucije. Tako renesansa oslobađa bujicu kreativne i stvaralačke energije što donosi do ogromnog napretka u nauci - matematika, fizika, astronomija. Trgovina i komunikacija uzimaju maha, gradovi cvjetaju, stanovništvo raste, glad iščezava zajedno sa bolestima. Tada, u sjenci svih ondašnjih dostignuća, na scenu stupaju vrijednosti koje će dovesti ljude do našeg doba: udruživanje, džentlmenstvo, uzdizanje dostojanstva čovjeka i istini se prepušta snaga koju je oduvijek imala. I zaista dobijamo utisak da je ondašnje društvo shvatilo zakonitosti i da je tu razlog ogromnog napretka.

Uzrok ove potonje promjene sa dugoročnim dejstvom se može naći u jednom segmentu renesanse. To je ta navodna opčinjenost ondašnjih umjetnika antikom. Ako to prihvatimo bez pogovora onda ćemo ispustiti veoma bitan dio, a to je da inspiracija leži u Biblijskim motivima. Od Sikstinske kapele pa do Posljednje večere. I to se ne odnosi samo na umjetnost već na društvo u cjelini. Tako Biblija kaže da je Bog u svima nama u formi Svetog duha - ljubav, razum i slobodna volja. Kad se udružimo i upotrijebimo Božije u nama onda dobijemo Božiji zakon zato je upravo hrišćanstvo udarilo temelje današnjice.

A ti temelji su upravo ljubav, razum i slobodna volja svakog čovijeka. Slobodnom voljom izučavamo logiku. Logikom stičemo znanje. A znanjem razvijamo razum. Razumom pobjeđujemo životinju u sebi. A ljubavlju razum dijelimo sa drugima. Zato više ljudi ne vladaju nad ljudima. Već ljudima vlada zakon nastao udruživanjem u razumu. Da je ovo istina pogledajmo primjer pravnog instituta ekstradicije - ne može se suditi onome ko nije aklamativno (nije imao pravo da glasa u toj zemlji jer nije njen državljanin) učestvovao u donošenju zakona. Zato se on izruči zemlji u kojoj je mogao da učestvuje u donošenju zakona i čije državljanstvo ima. Tako, recimo, postoji i porota jer ne sudi čovjek čovjeku već mu sude ljudi udruženi u razumu - Bogu.

Koliko svako od nas, ali i svi mi zbirno u formi društva poznajemo zakonitosti i koliko stremimo ka Carstvu nebeskom odnosno znanju je proporcionalno razvoju našeg razuma i našeg usavršavanja. Koliko nam tu odmaže paralogizam i laž možete da pretpostavite. Kao koliko se mi borimo da laž razotkrijemo.

Kad god svu jednačinu logikom, znanjem i razumom razumijemo otkrićemo istinu. Zato su naučnici i pronalazači najsretniji. Oni otkrivaju istinu. Otkrivaju, a ne izmišljaju ono što je već postojalo i što im je dato na uvid.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • 2045. godina

    23.11.2014 16:49 - Marko Đogo

    Ulazimo u svijetlu i lijepo opremljenu sobu za prijeme g. Nasmiješenog, iz koje se kroz stakleni zid zdanja u Bauhaus stilu vidi živopisna bašta u engleskom stilu. Godina je 2045. i g. Nasmiješeni je već zašao u sedmu deceniju svog života, ali je, što se kaže, lijepo ostario.

  • Povodom apela za »rigorozno procesuiranje«

    21.11.2014 18:29 - Branko Perić

    Ambasada SAD u BiH uputila je ovih dana čestitke OSA i SIPA povodom hapšenja jedanaest osoba koje sumnjiče za učešće u terorističkim aktivnostima u ratu u Siriji ("Dnevni avaz", 15.11.). Istovremeno, iz Ambasade su upućeni apel Tužilaštvu BiH da "rigorozno procesuira takve slučajeve" i poziv ostalim institucijama vlasti da nastave borbu protiv terorizma i boraca na stranim ratištima.

  • Ko je pucao u Beka

    19.11.2014 18:10 - Jelka Jovanović

    Metak u Milana Beka je metak u Srbiju! Ovako bi glasila zvanična vest i u nekim vremenima čije repove vučemo, ali i kasnijim čiji nam se repovi tek ispostavljaju. I ne bi uopšte bila pogrešna jer je ime Milana Beka jedna od konstanti tranzicione Srbije.

  • Prehrambeni sistemi nezdravi i neodrživi

    18.11.2014 18:10 - José Graziano da Silva i Margaret Chan

    Pošast neodgovarajuće prehrane pogađa najranjivije u društvu i najteža je u najranijim fazama života. Danas je preko 800 miliona hronično gladnih ili oko 11 posto svjetske populacije. Pothranjenost je temeljni uzrok gotovo polovice svih smrti djece, a četvrtina djece je zakržljala zbog neadekvatne prehrane. Nedostaci mikronutrijenata usljed prehrane siromašne vitaminima i mineralima, također poznata kao skrivena glad, pogađa dvije milijarde ljudi.

  • Čovićevo »za« i »protiv«

    17.11.2014 18:19 - Nihada Hasić

    Politika je stvar računice, trgovine i kompromisa, izjavio je nedavno u Sarajevu Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika SDA, govoreći o principima za formiranje novog saziva vlasti u BiH. Nije nam rekao ništa što ne gledamo godinama, ali je jedini javno priznao da programski principi i prioriteti političarima služe tek da bi im izjave za novinare zvučale ozbiljnije i sadržajnije. Iza fasade je suština: trgovina i računica šta ko dobija i ko je šta spreman dati.

  • Stare igre i nakon novih izbora

    17.11.2014 18:16 - Nino Raspudić

    Proces formiranja vlasti nakon listopadskih izbora u BiH ulazi u finiš. Trenutno se odvija faza složenog sustava blefiranja u kojoj svatko lovi bolju završnu poziciju. Koji su ciljevi glavnih političkih aktera?

  • Rama u Beograd, Rama iz Beograda

    12.11.2014 18:10 - Jelka Jovanović

    Skandal, nesumnjivo, dodatak diplomatski, stvari ne čini ni boljim ni gorim nego što jesu. Puklo je kao šamar usred Beograda, ali kad se strasti smire, videće se da je prva poseta premijera Albanije Edija Rame Srbiji, ipak, značajan pomak u odnosima dve države i odnosima na Balkanu.

  • Nekontrolisana tužilačka moć

    12.11.2014 17:14 - Branko Perić

    Pravosuđe u BiH odavno posrće pred iskušenjima reforme. Prenošenje istraga u nadležnost tužilaca otvarilo je niz ozbiljnih problema. Jedan od njih je odgovornost tužilaca i tužilačkog sistema za stanje kriminala i efikasnost mjera represije. Da li postoji djelotvoran mehanizam odgovornosti i kako se sistem kontroliše?

  • Baš je mrska Republika Srpska

    10.11.2014 17:30 - Boris Bajić

    Prije nekoliko dana Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99", šta god to bilo, u Sarajevu je organizovala skup na kom su sarajevski intelektualci imali priliku da kažu sve što im leži na duši na zadatu temu maštovitog naziva "Kuda ide entitet Republika Srpska".

  • Bosna i Hercegovina: Britansko-njemačka inicijativa

    05.11.2014 20:10 - Filip Hamond, Frank Walter Steinmeier

    Hiljade vas je 12. oktobra izašlo na birališta širom Bosne i Hercegovine kako biste glasali za političke stranke i vođe koji će predstavljati vas i vašu zemlju naredne četiri godine.

  • Stranački svingeraj

    05.11.2014 18:01 - Jelka Jovanović

    U Srbiji još nisu okončani izbori od 6. maja 2012. godine, a prebrojavanje i pregrupisavanje trajaće izgleda sve do proleća 2016, kad po kalendaru stižu novi redovni lokalni izbori i izbori za Skupštinu Vojvodine.

  • Legenda o maratonskom trkaču

    04.11.2014 11:43 - Aleksandar Stijaković

    Filipid ili Fidipid ime je grčkog vojnika koji je, po legendi, nakon što je pretrčao 42 kilometra, došao do Atine potpuno iscrpljen i svojim sugrađanima rekao "pobijedili smo" pa umro.

  • Kad Haris i Rasim prosrbuju...

    03.11.2014 17:03 - Nino Raspudić

    "Što gore, to bolje", prividno je paradoksalna izreka koja se pripisuje Vladimiru Iljiču Lenjinu. Objašnjenje je jednostavno - što gore biva socijalno stanje u carskoj Rusiji, to su bolje šanse za izbijanje revolucije i preuzimanje vlasti od strane Lenjina i drugova.

  • Vrijeme je za budućnost

    30.10.2014 18:52 - Željko Kopanja

    Kada bi se Aleksandar Vučić bavio samo matematikom vjerovatno bi, ušuškan u briljantne rezultate pobjede i oslonjen na ogromnu podršku građana Srbije, hedonistički krčkao i pijuckao plodove rezultata. I bio kao mnogi drugi. Trošio bi vrijeme, i svoje, i narodno.

  • Sve je to jedna vest

    29.10.2014 18:21 - Jelka Jovanović

    Šta je vest iz Srbije? To je pitanje od milion dolara, s malim izgledima da bude srećnog dobitnika, zato što se u ovom ataru svašta dešava, a ništa dovoljno veliko da postane planetarna vest. Ako izuzmemo rođenje prvenca Novaka Đokovića!

Milan Grubor

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.