Kolumne

Snijeg poklon za opštinske izbore

Nataša Krsman
Nataša Krsman

Sreća u nesreći je da je snijeg zameo veliki dio BiH baš u godini opštinskih izbora, pa će i stanovništvo najudaljenijih sela dobiti malo pažnje lokalnih vlasti.

Prvih 48 časova dok je snijeg neprekidno padao konsolidovali su se redovi u civilnim zaštitama, a neki su se opštinski načelnici našli u čudu kave veze oni imaju sa vremenskim neprilikama. Kad su im na prag došle novinarske ekipe shvatili su da ne treba propuštati priliku za lični marketing u izbornoj godini. U zavisnosti od političke opcije iz koje dolaze, neki su se snašli tako da odgovornost prebace na više nivoe vlasti gdje ne vladaju njihove partijske kolege, a ako su, ipak, vlasnici iste partijske knjižice tada su zahvaljivali na brzoj reakciji ove ili one vlade. Za to vrijeme njihovi vjerni birači pprihvatili su se lopata i čišćenja ulica u svojoj lokalnoj zajednici ne tražeći odgovore je li moglo drugačije.

Sarajevo bi moglo biti primjer, kao što je to u većini situacija, za opšti haos u organizaciji lokalne uprave. Ovaj grad, koji je naprasno postao kanton, imao je nekoliko nivoa odlučivanja pa je, valjda, to bio razlog što ni deset dana nakon snježnog nevremena nije uspostavljen red i normalizovan život. Oni koji su vjerovali izvještajima u informativnim emisijama mogli su pomisliti da je stanje u gradu normalno, ali kad su povjerovali svojim očima shvatili su da se i do Kliničkog centra stiže ugaženom prtinom. Ekipe Hitne pomoći nerijetko su pješice dolazile tamo gdje je bila potrebna ljekarska pomoć, a prvih nekoliko dana nije im bilo lako da se probiju ni do bolnica. Za to vrijeme razni su načelnici, komandiri i šefovi timova objašnjavali kako nesavjesni građani nepropisno parkiraju vozila i prijetili im "Pauk" službom.

Vlada FBiH vrlo brzo je odlučila da proglasi stanje elementarne nepogode, a prve posljedice ove odluke bile su  vidljive na odjeći ministra poljoprivrede i komandanta Civilne zaštite Jerka Ivankovića Lijanovića. On je u uniformi Civilne zaštite saopštavao šta se može, a šta ne, dok su ostale kolege ministri obukli sportske džepere i objasnili da je stanje pod kontrolom, te da su u stalnom zasjedanju. Problem je i bio u zasjedanjima, jer neko je nešto trebalo i da radi. Proglašenje vanrednog stanja podrazumijeva i određene obaveze, a ne stalno zasjedanje. Posljedica preklapanja nadležnosti u Sarajevskom kantonu i stalnog zasjedanja je skršen krov sa čeličnom konstrukcijom na "Ledenoj dvorani" na "Skenderiji", srušena tribina na stadionu "Grbavica", na desetine lomova nesrećnih građana, koje je Štab Civilne zaštite pozvao da čiste svoje krovove, redukcije vodosnabdijevanja i smrzavanje beskućnika. Neki su čak tvrdili da je problem državnog uređenja krivac i za neprimjerene reakcije na snježne nepogode. Da podjela nadležnosti nije sveto slovo pokazao je Ibrahim Hadžibajrić, načelnik sarajevske opštine Stari grad, koji je dok je padao prvi snijeg podijelio posao, izdvojio planirani novac za ovakve situacije i angažovao nezaposlene da čiste snijeg za šta im je uredno plaćeno. Za to mu nije bila potrebna ni odluka kantonalne vlade, ni Gradskog vijeća Sarajeva ni komandanta Civilne zaštite. To što je pao krov dvorane na "Skenderiji" nije krivica nesavjesnih građana koji su tu uredno parkirali automobile i u djeliću sekunde ostali bez njih, nego menadžmenta te ustanove, koji je u vanrednim okolnostima trebalo da bude na radnom mjestu i organizuje čišćenje i bezbjednost građana i njhove imovine. Nevjerovatno je opravdanje koje se moglo čuti da je čelična krovna konstrukcija pala jer je "bila oštećena usljed ratnih dejstava"?! Kome snijeg nije pomutio pamet zna da je rat prošao prije 16 godina i da je od tada prošlo 16 snježnih zima, a da se pri tome ne zapitamo zašto krov nije obnovljen, jer je u KSC "Skenderija" sumnjivo potrošeno na desetine miliona KM godišnje. U ovu dvoranu dolaze mahom djeca koja samo pukom srećom nisu završila pod čeličnom konstrukcijom. Još jedan kantonalni gubitaš, preduzeće za javni prevoz putnika GRAS, koje zapošljava oko 2.000 radnika, zatražio je pomoć studenata i vojnika EUFOR-a da im očiste tramvajsku prugu, a smo deset dana prije snijega prijetili su generalnim štrajkom i obustavom saobraćaja. Čuveni lopatari, kojima je BiH na srcu, izašli su da očiste prugu, a GRAS-u je trebalo još dva dana da pokrene tramvaje i vjerovatno će i elementarnu nepogodu uvrstiti u godišnji izvještaj o poslovanju gdje će povećati dosadašnje gubitke od 125 miliona KM.

Snijeg je samo dobro pokazao kakva je anarhija u najvećem gradu BiH, kojeg sa toliko žara posjećuju holivudske zvijezde. U nebuloznim TV prilozima mogli smo čuti kako je zanimljivo da je ovako veliki snijeg napadao baš na godišnjicu održavanja 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Vrlo zanimljiva paralela koja je pokazala kako snijeg u uređenoj državi, u kojoj vlada oštra kontinentalna klima, nije razlog ni za elementarnu nepogodu ni vanredno stanje. Snijeg u Mostaru i Neumu jeste razlog za vanredno stanje jer tamo ljudi ne kupuju ni čizme, a ne zimske gume za automobile, ali u Sarajevu,  snijeg i magla su dio života podno četiri planine.

Svi koji su snijeg iskoristili da stanu pred kamere i održe politički govor zaslužili su da budu kažnjeni na izborima, kao i oni koji su im postavili mikrofon da daju izjavu umjesto da pruže servisne informacije i naprave pritisak da dobro plaćene službe rade svoj posao.

Izdvojeno
Najčitanije