Šokovi budućnosti

Đorđe Latinović - 09.05.2012 18:38

Prije nekoliko dana u Banjaluci je predstavljena publikacija njemačke fondacije "Fridrih Ebert" "BiH 2025: Scenariji budućeg razvoja događaja".

Publikacija sadrži pojedinačne priloge i sublimaciju razmišljanja dvadeset intelektualaca i javnih ličnosti iz BiH o budućnosti BiH. Pet scenarija kako autori vide BiH 2025. godine su: 1. Status kvo, 2. Funkcionalna decentralizovana država, 3. Funkcionalna centralizovana država, 4. Ponovno regionalno povezivanje, 5. Disolucija BiH. Prije godinu dana bio sam pozvan da učestvujem u ovom projektu, ali zbog zauzetosti nisam mogao prihvatiti poziv. Tema je izuzetno zanimljiva i izazovna u intelektualnom smislu i delikatna u političkom smislu. Vjerujem da svaki misleći čovjek razmišlja i sa zabrinutošću se pita kako će ova zemlja što se Bosna i Hercegovina zove izgledati za trinaest godina.

Moram reći da me ova vrsta imaginacije uvijek zanimala, još od studentskih dana. Ko god je čitao knjigu Alvina Toflera, američkog futurologa, "Šok budućnosti", zatim Hermana Kana "Sljedećih 200 godina", Žana Furastjea "Civilizacija sutrašnjice", do novijih, "Megatrendovi 2000" Džona Najzbita, vjerujem da ima neodoljivu potrebu da zaviri kroz prozor budućnosti. Za razliku od ovih naučnih pristupa kojima se pokušavaju odgonetnuti globalni kodovi budućeg razvoja svijeta, u ponuđenoj publikaciji radi se tek o nepretencioznoj metedologiji i imaginaciji jednog malog, složenog, lokalnog društvenog i državnog konteksta u skorijoj budućnosti. Zato su izrađeni scenariji inspirativan pokušaj razmišljanja i skica za suštinski razgovor na temu budućnosti zemlje i ne treba ih prestrogo ocjenjivati. Druga grupa ljudi napravila bi drugačije scenarije, što se moglo vidjeti ovih dana u dnevnoj štampi, gdje su razni analitičari pridodali svoje nove scenarije budućnosti BiH. Na početku, treba reći da ovo nije prvi ovakav pokušaj da se dokuči skora budućnost BiH. Prije neku godinu jedna nevladina organizacija raspisala je javni konkurs za tekst na temu budućnosti Bosne 2030. godine i pozvala sve koji imaju šta reći na ovu temu da se oglase i daju svoj doprinos. Nedavno su Miljenko Jergović i Ivan Lovrenović, dvojica bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualca, objavili knjigu simptomatičnog naslova: "BiH: Budućnost nezavršenog rata", koja, pored ostalog, indirektno analizira i političku perspektivu BiH. Na prezentaciji publikacije i kasnije čulo se dosta razložnih kritika ovakvog pristupa i prikazanih scenarija, ali i nekih pretjeranih. Mene ovakve reakcije ne iznenađuju, na kraju to se od ovakve publikacije i očekuje. O ovakvim idejama prirodno ne može biti apsolutne saglasnosti.

Evo nekih mojih opštih zapažanja. Ovi scenariji nisu zanimljivi po onome što kriju u sebi, nego samo po onome što predviđaju. U nekim scenarijima ima svega (stranih vojnih intervencija, državnih udara, revolucija), NVO, narodnih masa koje s ulice ruše izabranu vlast, nasilja i rata, jedino nema političkih stranaka. U publikaciji u dijelu pokretača promjena nisu dovoljno naznačena politička sredstva mogućih promjena koje određuju budućnost BiH. U prikazanim scenarijima mogu se prepoznati dva glavna puta promjena: mirni demokratski politički put promjena i nasilni put koji uključuje ograničenu upotrebu nasilja. Ako su u pitanju demokratska politička sredstva stvar je jasna. BiH je "zaključana brava" i u njoj su moguće samo postepene parlamentarne političke promjene zasnovane na postojećem ustavu i zakonu i konsenzusu svih. Ako su u pitanju druga, vanparlamentarna i nedopuštena sredstva, onda je sve moguće, svi scenariji i svi ishodi. Prvi scenario "Status Kvo" je ahistoričan i po sebi nevjerodostojan. BiH se promijenila od 1995. do danas.

Naše društvo je razbijeno i traumatizovano društvo. Ono boluje od ozbiljnog poremećaja društvenog PTSP-a, odnosno Post/Tranzicijskog, komunističkog, ratnog Stresnog Poremećaja. U kratkom vremenu stanovnici BiH su prošli kroz rat, raspad zajedničke države (SFRJ) i propast sistema socijalizma, i ušli u mir, novu državu (nezavisna dejtonska BiH) i novi sistem, divlji kapitalizam. Socijalno-psihološke posljedice takvog društvenog šoka su dvije krajnosti u ponašanju ovdašnjih stanovnika: socijalna otupjelost i agresivnost

Na početku je imala tri ministarstva, danas ih ima devet. Nije imala nijednu državnu agenciju, danas ima 74. Prvi budžet BiH iznosio je sedam miliona KM, a 2012. milijardu i 400 milona KM. Ima jedinstvene oružane snage, 55 diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu i, najvažnije, ima PDV, porez kojim se puni državni budžet. Za pretpostaviti je da će se u narednih trinaest godina do 2025. godine država i entiteti evropeizovati do te mjere da se to nikako ne može zvati status kvo. Od pet scenarija, njih četiri kao posljedicu imaju promjenu ustavne strukture zemlje, što je po mom mišljenju prenaglašavanje važnosti ovog pitanja, kao da država nema druge sadržaje osim ustavnog okvira. Svi scenariji, osim "Statusa kvo", na kraju vode članstvu u EU, čak i tri nacionalne državice nakon disolucije imaju perspektivu evropskog članstva, samo BiH sa dva entiteta ne!? Nije li to pojednostavljeno gledanje kroz naočare budućnosti? Funkcionalna decentralizovana država BiH je to samo po nazivu, ima tri nivoa vlasti bez ikakvih stvarnih nadležnosti, to je ljuštura bez sadržaja, decentralizovane jedinice su samo administrativne jedinice, a ne teritorijalno-političke jedinice koje imaju efektivnu vlast. Niko od učesnika nije bio za mirnu disoluciju, ali neki jesu za nasilnu centralizaciju zamlje i ukidanje entiteta!?

Iako scenario novog regionalnog povezivanja djeluje privlačan i realan, ono što brine je uporno odbijanje takvih inicijativa iz BiH u sadašnjosti. Upravo je u Sarajevu oboren sporazum o saradnji tužilaštava BiH i Srbije u procesuiranju ratnih zločina i ponovo se iz Sarajeva prijeti novom tužbom protiv Srbije za protekli rat. Scenario koji nedostaje: Ubrzani put BiH u EU. EU treba iz preventivnih razloga, u interesu mira i stabilnosti, da primi BiH u svoje članstvo, kao specifičnu zemlju pod specifičnim okolnostima. To bi bila neka "poboljšana verzija Dejtona", u kojoj bi "država s unutrašnjim sagorijevanjem" bila osposobljena za život u regionu i EU na osnovama evropskih integracija, zadržavajući osnovnu ustavnu strukturu zemlje i konsocijativni tip predstavljanja i odlučivanja. To bi značilo da bi Dejtonski mirovni sporazum, metaforički rečeno, evoluirao u Lisabonski sporazum članstva BiH u EU. Kako sada stvari stoje, pravila pristupanja i klima proširenja EU to ne dopuštaju. Američki futurolog Alvin Tofler skovao je 1965. godine termin "šok budućnosti" da opiše "opasan stres i dezorijentisanost koje izazivamo kod ljudi ako ih izložimo prevelikim promjenama za prekratko vrijeme". On je još tada zaključio da se stopa promjena u društvu toliko ubrzala da nije usaglašena čovjekovim adaptivnim odgovorima.

Naše društvo je razbijeno i traumatizovano društvo. Ono boluje od ozbiljnog poremećaja društvenog PTSP-a, odnosno Post/Tranzicijskog, komunističkog, ratnog Stresnog Poremećaja. U kratkom vremenu stanovnici BiH su prošli kroz rat, raspad zajedničke države (SFRJ) i propast sistema socijalizma, i ušli u mir, novu državu (nezavisna dejtonska BiH) i novi sistem, divlji kapitalizam. Socijalno-psihološke posljedice takvog društvenog šoka su dvije krajnosti u ponašanju ovdašnjih stanovnika: socijalna otupjelost i agresivnost. Prema prvoj sposobni smo na beskrajno trpljenje, a prema drugoj kod nas se razvija agresivnost i rušilački nagon. Skoro sam čuo vic. Kao, pitali Bosanca: "Kako će izgledati Evropa 2025. godine?" A on odgovorio: "Jednostavno. Imaće samo dvije države: EU i BiH." Scenariji su ovdje, glumci i statisti su tu, režiseri u BiH i izvan nje su spremni. Koji ćemo film gledati odlučiće publika/gledaoci svojim glasovima.

(Autor je publicista)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Mrski SDP i još mrži SNSD

    22.01.2015 17:14 - Nihada Hasić

    Pobjednici izbora u Federaciji BiH ne znaju šta bi sa svojom pobjedom. Niti mogu samostalno sklopiti sve kocke mozaika nove vlasti, niti mogu javno priznati da će im, ipak, trebati pomoć poraženih političkih snaga.

  • Slike po Kolindi

    21.01.2015 19:40 - Jelka Jovanović

    Buran vikend je za nama, ali između "Trepče" i "Informera" nema dvoumljenja, tim pre što su i rudarski gigant i medijski monstrum i dalje u našem dvorištu.

  • Pravda izgubljena u suđenju

    19.01.2015 16:34 - Branko Perić

    Mediji su nedavno objavili vijest da je Ramiz Džaferović, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, drugi put oslobođen optužbe za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koje je počinio kao direktor Poreske uprave Federacije BiH 1997. i 1999. godine. Usput, mediji nisu propustili da obavijeste javnost da krivični postupak protiv Džaferovića traje punih 17 godina!

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (III)

    18.01.2015 19:30 - Denis Kuljiš

    Gabrić je u stranku kooptirao bivšu hadezeovsku premijerku Jadranku Kosor, koju je Josipović prethodno preparirao, pokazavši do koje mjere ne razumije izborno tijelo i politiku - nju mrze ljevičari, jer je hadezeovska, a desničari, jer ih je izdala i prešla neprijatelju.

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (II)

    16.01.2015 19:40 - Denis Kuljiš

    Sa stajališta zdravog razuma cijela ova pravničko-politička konstrukcija, naravno, djeluje već na prvi pogled umobolno, jer su zločini izvršeni u interregnumu, u ime države koja je nastajala ustrojavanjem vojske koja je, valjda, vodila ratne operacije - ili je sve ono što se tada događalo na terenu bila obična pijana terevenka nekih lokalnih bandita?

  • BiH i terorizam

    16.01.2015 19:30 - Branko Perić

    Terorizam je ozbiljno uzdrmao Evropu. Još nije jasno kakve će posljedice imati terorističko bezumlje u Parizu. Jedno je sigurno: ništa više neće biti kao prije. Evropske vrijednosti su potkopane. Ljudska prava i slobode, posebno. Evropom će se kao kuga širiti ksenofobija i šovinizam. Moglo bi se reći da Evropi prijeti balkanizacija.

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (I)

    15.01.2015 19:30 - Denis Kuljiš

    Poslije više od četiri godine vijećanja, hrvatski Ustavni sud donio je odluku što Branimiru Glavašu omogućuje da s robije izađe na slobodu. Zašto?

  • Smrt u medijima

    14.01.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Ko o čemu baba o uštipcima. Više volim o boraniji, pošto je moja pokojna Rajka toliko volela boraniju da je da pitanje: "Baba, šta da ti donesem", uvek odgovarala: "Buraniju!" Verujem da i na levoj obali Drine znaju šta je to i da je to češće buranija nego boranija. Pa, kao i moja Rajka, ja opet o boraniji. Medijima.

  • Kako je Hrvatska dobila prvu predsjednicu

    12.01.2015 16:54 - Nino Raspudić

    Kolinda Grabar Kitarović, kandidatkinja HDZ-ove koalicije, pobjednica je predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

  • Šest poziva, monstrum i bomba

    11.01.2015 16:37 - Boris Bajić

    Šest puta.

  • Slatka mafija

    05.01.2015 18:34 - Jelka Jovanović

    Slatka, mala, sa malinama, napravljena u obliku srca. I za smešne pare.

  • 1+1 = Kolinda (II)

    04.01.2015 19:20 - Denis Kuljiš

    Moj treći prijedlog bio je da istodobno pokrene inicijativu (također u HAZU) za preuređenje lošeg hrvatskog pravosudnog sustava.

  • Odlazak sudije Kitića

    04.01.2015 19:00 - Branko Perić

    Nova godina je počela tužnom vijesti za pravosuđe Bosne i Hercegovine! Sa posljednjim časovima 2014. napustio nas je zauvijek sudija Ljubo Kitić.

  • 1 + 1 = Kolinda? (I)

    02.01.2015 17:53 - Denis Kuljiš

    Ankete su bile kriminalne - možda i doslovce - pa je percepciji široke publike promaklo ono što su vidjeli novinari prateći kampanju na terenu. Ali, kao i u špijunaži, više se ne vjeruje očevicu, nego samo papirima koje isprinta kompjuter - ne oslanjaš se na humint, rad agenture, ne vjeruješ vlastitim očima i tuđim riječima, nego samo nekoj proceduralnoj analitici, kojom te najlakše obmanu.

  • Godina koju ne treba pamtiti

    30.12.2014 19:20 - Jelka Jovanović

    Srbija je 2014. proživela u duhu kletvi "Dabogda živeo istoriju" i "Dabogda imao, pa nemao".

Đorđe Latinović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.