Šokovi budućnosti

Đorđe Latinović - 09.05.2012 18:38

Prije nekoliko dana u Banjaluci je predstavljena publikacija njemačke fondacije "Fridrih Ebert" "BiH 2025: Scenariji budućeg razvoja događaja".

Publikacija sadrži pojedinačne priloge i sublimaciju razmišljanja dvadeset intelektualaca i javnih ličnosti iz BiH o budućnosti BiH. Pet scenarija kako autori vide BiH 2025. godine su: 1. Status kvo, 2. Funkcionalna decentralizovana država, 3. Funkcionalna centralizovana država, 4. Ponovno regionalno povezivanje, 5. Disolucija BiH. Prije godinu dana bio sam pozvan da učestvujem u ovom projektu, ali zbog zauzetosti nisam mogao prihvatiti poziv. Tema je izuzetno zanimljiva i izazovna u intelektualnom smislu i delikatna u političkom smislu. Vjerujem da svaki misleći čovjek razmišlja i sa zabrinutošću se pita kako će ova zemlja što se Bosna i Hercegovina zove izgledati za trinaest godina.

Moram reći da me ova vrsta imaginacije uvijek zanimala, još od studentskih dana. Ko god je čitao knjigu Alvina Toflera, američkog futurologa, "Šok budućnosti", zatim Hermana Kana "Sljedećih 200 godina", Žana Furastjea "Civilizacija sutrašnjice", do novijih, "Megatrendovi 2000" Džona Najzbita, vjerujem da ima neodoljivu potrebu da zaviri kroz prozor budućnosti. Za razliku od ovih naučnih pristupa kojima se pokušavaju odgonetnuti globalni kodovi budućeg razvoja svijeta, u ponuđenoj publikaciji radi se tek o nepretencioznoj metedologiji i imaginaciji jednog malog, složenog, lokalnog društvenog i državnog konteksta u skorijoj budućnosti. Zato su izrađeni scenariji inspirativan pokušaj razmišljanja i skica za suštinski razgovor na temu budućnosti zemlje i ne treba ih prestrogo ocjenjivati. Druga grupa ljudi napravila bi drugačije scenarije, što se moglo vidjeti ovih dana u dnevnoj štampi, gdje su razni analitičari pridodali svoje nove scenarije budućnosti BiH. Na početku, treba reći da ovo nije prvi ovakav pokušaj da se dokuči skora budućnost BiH. Prije neku godinu jedna nevladina organizacija raspisala je javni konkurs za tekst na temu budućnosti Bosne 2030. godine i pozvala sve koji imaju šta reći na ovu temu da se oglase i daju svoj doprinos. Nedavno su Miljenko Jergović i Ivan Lovrenović, dvojica bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualca, objavili knjigu simptomatičnog naslova: "BiH: Budućnost nezavršenog rata", koja, pored ostalog, indirektno analizira i političku perspektivu BiH. Na prezentaciji publikacije i kasnije čulo se dosta razložnih kritika ovakvog pristupa i prikazanih scenarija, ali i nekih pretjeranih. Mene ovakve reakcije ne iznenađuju, na kraju to se od ovakve publikacije i očekuje. O ovakvim idejama prirodno ne može biti apsolutne saglasnosti.

Evo nekih mojih opštih zapažanja. Ovi scenariji nisu zanimljivi po onome što kriju u sebi, nego samo po onome što predviđaju. U nekim scenarijima ima svega (stranih vojnih intervencija, državnih udara, revolucija), NVO, narodnih masa koje s ulice ruše izabranu vlast, nasilja i rata, jedino nema političkih stranaka. U publikaciji u dijelu pokretača promjena nisu dovoljno naznačena politička sredstva mogućih promjena koje određuju budućnost BiH. U prikazanim scenarijima mogu se prepoznati dva glavna puta promjena: mirni demokratski politički put promjena i nasilni put koji uključuje ograničenu upotrebu nasilja. Ako su u pitanju demokratska politička sredstva stvar je jasna. BiH je "zaključana brava" i u njoj su moguće samo postepene parlamentarne političke promjene zasnovane na postojećem ustavu i zakonu i konsenzusu svih. Ako su u pitanju druga, vanparlamentarna i nedopuštena sredstva, onda je sve moguće, svi scenariji i svi ishodi. Prvi scenario "Status Kvo" je ahistoričan i po sebi nevjerodostojan. BiH se promijenila od 1995. do danas.

Naše društvo je razbijeno i traumatizovano društvo. Ono boluje od ozbiljnog poremećaja društvenog PTSP-a, odnosno Post/Tranzicijskog, komunističkog, ratnog Stresnog Poremećaja. U kratkom vremenu stanovnici BiH su prošli kroz rat, raspad zajedničke države (SFRJ) i propast sistema socijalizma, i ušli u mir, novu državu (nezavisna dejtonska BiH) i novi sistem, divlji kapitalizam. Socijalno-psihološke posljedice takvog društvenog šoka su dvije krajnosti u ponašanju ovdašnjih stanovnika: socijalna otupjelost i agresivnost

Na početku je imala tri ministarstva, danas ih ima devet. Nije imala nijednu državnu agenciju, danas ima 74. Prvi budžet BiH iznosio je sedam miliona KM, a 2012. milijardu i 400 milona KM. Ima jedinstvene oružane snage, 55 diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu i, najvažnije, ima PDV, porez kojim se puni državni budžet. Za pretpostaviti je da će se u narednih trinaest godina do 2025. godine država i entiteti evropeizovati do te mjere da se to nikako ne može zvati status kvo. Od pet scenarija, njih četiri kao posljedicu imaju promjenu ustavne strukture zemlje, što je po mom mišljenju prenaglašavanje važnosti ovog pitanja, kao da država nema druge sadržaje osim ustavnog okvira. Svi scenariji, osim "Statusa kvo", na kraju vode članstvu u EU, čak i tri nacionalne državice nakon disolucije imaju perspektivu evropskog članstva, samo BiH sa dva entiteta ne!? Nije li to pojednostavljeno gledanje kroz naočare budućnosti? Funkcionalna decentralizovana država BiH je to samo po nazivu, ima tri nivoa vlasti bez ikakvih stvarnih nadležnosti, to je ljuštura bez sadržaja, decentralizovane jedinice su samo administrativne jedinice, a ne teritorijalno-političke jedinice koje imaju efektivnu vlast. Niko od učesnika nije bio za mirnu disoluciju, ali neki jesu za nasilnu centralizaciju zamlje i ukidanje entiteta!?

Iako scenario novog regionalnog povezivanja djeluje privlačan i realan, ono što brine je uporno odbijanje takvih inicijativa iz BiH u sadašnjosti. Upravo je u Sarajevu oboren sporazum o saradnji tužilaštava BiH i Srbije u procesuiranju ratnih zločina i ponovo se iz Sarajeva prijeti novom tužbom protiv Srbije za protekli rat. Scenario koji nedostaje: Ubrzani put BiH u EU. EU treba iz preventivnih razloga, u interesu mira i stabilnosti, da primi BiH u svoje članstvo, kao specifičnu zemlju pod specifičnim okolnostima. To bi bila neka "poboljšana verzija Dejtona", u kojoj bi "država s unutrašnjim sagorijevanjem" bila osposobljena za život u regionu i EU na osnovama evropskih integracija, zadržavajući osnovnu ustavnu strukturu zemlje i konsocijativni tip predstavljanja i odlučivanja. To bi značilo da bi Dejtonski mirovni sporazum, metaforički rečeno, evoluirao u Lisabonski sporazum članstva BiH u EU. Kako sada stvari stoje, pravila pristupanja i klima proširenja EU to ne dopuštaju. Američki futurolog Alvin Tofler skovao je 1965. godine termin "šok budućnosti" da opiše "opasan stres i dezorijentisanost koje izazivamo kod ljudi ako ih izložimo prevelikim promjenama za prekratko vrijeme". On je još tada zaključio da se stopa promjena u društvu toliko ubrzala da nije usaglašena čovjekovim adaptivnim odgovorima.

Naše društvo je razbijeno i traumatizovano društvo. Ono boluje od ozbiljnog poremećaja društvenog PTSP-a, odnosno Post/Tranzicijskog, komunističkog, ratnog Stresnog Poremećaja. U kratkom vremenu stanovnici BiH su prošli kroz rat, raspad zajedničke države (SFRJ) i propast sistema socijalizma, i ušli u mir, novu državu (nezavisna dejtonska BiH) i novi sistem, divlji kapitalizam. Socijalno-psihološke posljedice takvog društvenog šoka su dvije krajnosti u ponašanju ovdašnjih stanovnika: socijalna otupjelost i agresivnost. Prema prvoj sposobni smo na beskrajno trpljenje, a prema drugoj kod nas se razvija agresivnost i rušilački nagon. Skoro sam čuo vic. Kao, pitali Bosanca: "Kako će izgledati Evropa 2025. godine?" A on odgovorio: "Jednostavno. Imaće samo dvije države: EU i BiH." Scenariji su ovdje, glumci i statisti su tu, režiseri u BiH i izvan nje su spremni. Koji ćemo film gledati odlučiće publika/gledaoci svojim glasovima.

(Autor je publicista)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Ezop je kriv

    04.03.2015 16:32 - Jelka Jovanović

    Da znameniti Ezop davno, davno pre nove ere nije smislio basnu o vrednom mravu i lenjom cvrčku svima bi danas bilo lakše.

  • Slučaj Azre Miletić

    01.03.2015 16:48 - Branko Perić

    Nakon hapšenja sudije Azre Miletić istovremeno su se oglasili saopštenjima predsjednica Suda BiH i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS). Oba saopštenja sadrže istu vrstu poruke: pravosudni sistem je odlučan i sposoban da se obračuna "sa mangupima u svojim redovima"!

  • Zar je to čovek ili 54

    25.02.2015 20:35 - Jelka Jovanović

    "Zar je to čovek?" Tako je Primo Levi naslovio svoju knjigu sećanja i istinitih beležaka iz nacističkih koncentracionih logora i putovanja do njih. Ko je nije pročitao ne shvata simboliku broja 54.

  • Za čiji račun se Mostar brendira kao grad slučaj?

    23.02.2015 19:30 - Nino Raspudić

    Dvije prominentne američke firme za eksport demokracije i slobode, milom ili silom, National Endowment for Democracy (NED) i Radio Slobodna Europa, sklepali su zajedno patetičan dokumentarni uradak pod naslovom "Perspektive", koji je zadnjih dana ponovo skrenuo pozornost javnosti na Mostar kao "grad slučaj".

  • Čije su (državne) pare?

    20.02.2015 18:45 - Marko Đogo

    Oduvijek živim ovdje, na Balkanu, ali i dalje nikako ne mogu da se naviknem na poimanje stvarnosti koje dominira ovim našim prostorima, praktično od Vardara do Triglava, pa i šire.

  • Zašto je Vučić putovao u Zagreb (II)

    19.02.2015 18:37 - Denis Kuljiš

    Kad je počeo svoj premijerski mandat Milanović je odmah odustao od svake reforme - to mu se učinilo preteško, a značilo bi gubitak biračke potpore u izbornom tijelu s kojim je birokratski SDP srastao - državnoj administraciji.

  • Ni gvožđa, ni grožđa

    18.02.2015 18:38 - Jelka Jovanović

    Železara Smederevo do daljeg ostaje vlasništvo Srbije.

  • Zašto je Vučić putovao u Zagreb

    18.02.2015 18:10 - Denis Kuljiš

    Srpski premijer Vučić stigao je u Zagreb slalomski - prvo je zaobišao srpskog predsjednika Nikolića koji je rekao da neće ići na inauguraciju hrvatske predsjednice, što je možda bilo i najpametnije, a zatim i hrvatskog premijera Milanovića, koji mu je po protokolu trebao biti domaćin, a zapravo nije bio, jer je posjet ostvaren na višoj razini.

  • Banjalučki maskenbal

    17.02.2015 18:20 - Srđan Barašin

    Bilbordi su popunjeni, reklame na sve strane, društvene mreže vrve.

  • Tranziciona pravda i tranzicioni relativizam

    17.02.2015 18:03 - Branko Perić

    Sintagma "tranziciona pravda" odavno je u masovnoj upotrebi. Šta se pod tim podrazumijeva, teško bi se čitaocu moglo objasniti. Prva asocijacija za laika biće da je to neka "posebna" pravda, drugačija od one o kojoj smo učili i kakvu razumijemo.

  • Ko je slušao Denisa Zvizdića?

    15.02.2015 19:30 - Nihada Hasić

    Denis Zvizdić obećao je kule i gradove u svom programu rada u naredne četiri godine.

  • Spomenik palom razumu

    13.02.2015 18:59 - Boris Bajić

    Prije nešto manje od pet mjeseci Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije grada Banjaluka, dosanjao je svoj san. "Dosanjao sam svoj san" izjavio je svečano u šatoru razapetom na Trgu Krajine, otvarajući Prvi seoski vašar grada Banjaluke radnog naziva "Prvi međunarodni sajam turizma i zdravlja".

  • Put bez povratka

    11.02.2015 17:37 - Jelka Jovanović

    Miodrag Bulatović ih je zvao ljudi sa četiri prsta.

  • Otužna obljetnica »epohalnih prosvjeda«

    09.02.2015 16:45 - Nino Raspudić

    Neki su već istraživali kako i otkud se javlja revolucionarni duh, ali mi nije poznato da se itko bavio time kako i kamo on nestaje? Ponire li ispod zemlje kako bi opet negdje izbio, ili jednostavno ispari? Zatvara li se možda u američku ambasadu, kao u Aladinovu lampu, čekajući povoljnije okolnosti da opet izađe?

  • Ukazanje i objava Mirsada Kebe

    08.02.2015 16:42 - Branko Perić

    Bilo bi ohrabrujuće i za politiku i za pravosuđe da se umjesto Kebe pojavio tužilac koji je potpisao optužnicu protiv generala Armije BiH u čijoj su zoni ratne odgovornosti počinjeni zločini nad srpskim civilima. Ali, na to će se, kako stvari stoje, još čekati! Koliko?

Đorđe Latinović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.