Šokovi budućnosti

Đorđe Latinović - 09.05.2012 18:38

Prije nekoliko dana u Banjaluci je predstavljena publikacija njemačke fondacije "Fridrih Ebert" "BiH 2025: Scenariji budućeg razvoja događaja".

Publikacija sadrži pojedinačne priloge i sublimaciju razmišljanja dvadeset intelektualaca i javnih ličnosti iz BiH o budućnosti BiH. Pet scenarija kako autori vide BiH 2025. godine su: 1. Status kvo, 2. Funkcionalna decentralizovana država, 3. Funkcionalna centralizovana država, 4. Ponovno regionalno povezivanje, 5. Disolucija BiH. Prije godinu dana bio sam pozvan da učestvujem u ovom projektu, ali zbog zauzetosti nisam mogao prihvatiti poziv. Tema je izuzetno zanimljiva i izazovna u intelektualnom smislu i delikatna u političkom smislu. Vjerujem da svaki misleći čovjek razmišlja i sa zabrinutošću se pita kako će ova zemlja što se Bosna i Hercegovina zove izgledati za trinaest godina.

Moram reći da me ova vrsta imaginacije uvijek zanimala, još od studentskih dana. Ko god je čitao knjigu Alvina Toflera, američkog futurologa, "Šok budućnosti", zatim Hermana Kana "Sljedećih 200 godina", Žana Furastjea "Civilizacija sutrašnjice", do novijih, "Megatrendovi 2000" Džona Najzbita, vjerujem da ima neodoljivu potrebu da zaviri kroz prozor budućnosti. Za razliku od ovih naučnih pristupa kojima se pokušavaju odgonetnuti globalni kodovi budućeg razvoja svijeta, u ponuđenoj publikaciji radi se tek o nepretencioznoj metedologiji i imaginaciji jednog malog, složenog, lokalnog društvenog i državnog konteksta u skorijoj budućnosti. Zato su izrađeni scenariji inspirativan pokušaj razmišljanja i skica za suštinski razgovor na temu budućnosti zemlje i ne treba ih prestrogo ocjenjivati. Druga grupa ljudi napravila bi drugačije scenarije, što se moglo vidjeti ovih dana u dnevnoj štampi, gdje su razni analitičari pridodali svoje nove scenarije budućnosti BiH. Na početku, treba reći da ovo nije prvi ovakav pokušaj da se dokuči skora budućnost BiH. Prije neku godinu jedna nevladina organizacija raspisala je javni konkurs za tekst na temu budućnosti Bosne 2030. godine i pozvala sve koji imaju šta reći na ovu temu da se oglase i daju svoj doprinos. Nedavno su Miljenko Jergović i Ivan Lovrenović, dvojica bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualca, objavili knjigu simptomatičnog naslova: "BiH: Budućnost nezavršenog rata", koja, pored ostalog, indirektno analizira i političku perspektivu BiH. Na prezentaciji publikacije i kasnije čulo se dosta razložnih kritika ovakvog pristupa i prikazanih scenarija, ali i nekih pretjeranih. Mene ovakve reakcije ne iznenađuju, na kraju to se od ovakve publikacije i očekuje. O ovakvim idejama prirodno ne može biti apsolutne saglasnosti.

Evo nekih mojih opštih zapažanja. Ovi scenariji nisu zanimljivi po onome što kriju u sebi, nego samo po onome što predviđaju. U nekim scenarijima ima svega (stranih vojnih intervencija, državnih udara, revolucija), NVO, narodnih masa koje s ulice ruše izabranu vlast, nasilja i rata, jedino nema političkih stranaka. U publikaciji u dijelu pokretača promjena nisu dovoljno naznačena politička sredstva mogućih promjena koje određuju budućnost BiH. U prikazanim scenarijima mogu se prepoznati dva glavna puta promjena: mirni demokratski politički put promjena i nasilni put koji uključuje ograničenu upotrebu nasilja. Ako su u pitanju demokratska politička sredstva stvar je jasna. BiH je "zaključana brava" i u njoj su moguće samo postepene parlamentarne političke promjene zasnovane na postojećem ustavu i zakonu i konsenzusu svih. Ako su u pitanju druga, vanparlamentarna i nedopuštena sredstva, onda je sve moguće, svi scenariji i svi ishodi. Prvi scenario "Status Kvo" je ahistoričan i po sebi nevjerodostojan. BiH se promijenila od 1995. do danas.

Naše društvo je razbijeno i traumatizovano društvo. Ono boluje od ozbiljnog poremećaja društvenog PTSP-a, odnosno Post/Tranzicijskog, komunističkog, ratnog Stresnog Poremećaja. U kratkom vremenu stanovnici BiH su prošli kroz rat, raspad zajedničke države (SFRJ) i propast sistema socijalizma, i ušli u mir, novu državu (nezavisna dejtonska BiH) i novi sistem, divlji kapitalizam. Socijalno-psihološke posljedice takvog društvenog šoka su dvije krajnosti u ponašanju ovdašnjih stanovnika: socijalna otupjelost i agresivnost

Na početku je imala tri ministarstva, danas ih ima devet. Nije imala nijednu državnu agenciju, danas ima 74. Prvi budžet BiH iznosio je sedam miliona KM, a 2012. milijardu i 400 milona KM. Ima jedinstvene oružane snage, 55 diplomatsko-konzularnih predstavništava u svijetu i, najvažnije, ima PDV, porez kojim se puni državni budžet. Za pretpostaviti je da će se u narednih trinaest godina do 2025. godine država i entiteti evropeizovati do te mjere da se to nikako ne može zvati status kvo. Od pet scenarija, njih četiri kao posljedicu imaju promjenu ustavne strukture zemlje, što je po mom mišljenju prenaglašavanje važnosti ovog pitanja, kao da država nema druge sadržaje osim ustavnog okvira. Svi scenariji, osim "Statusa kvo", na kraju vode članstvu u EU, čak i tri nacionalne državice nakon disolucije imaju perspektivu evropskog članstva, samo BiH sa dva entiteta ne!? Nije li to pojednostavljeno gledanje kroz naočare budućnosti? Funkcionalna decentralizovana država BiH je to samo po nazivu, ima tri nivoa vlasti bez ikakvih stvarnih nadležnosti, to je ljuštura bez sadržaja, decentralizovane jedinice su samo administrativne jedinice, a ne teritorijalno-političke jedinice koje imaju efektivnu vlast. Niko od učesnika nije bio za mirnu disoluciju, ali neki jesu za nasilnu centralizaciju zamlje i ukidanje entiteta!?

Iako scenario novog regionalnog povezivanja djeluje privlačan i realan, ono što brine je uporno odbijanje takvih inicijativa iz BiH u sadašnjosti. Upravo je u Sarajevu oboren sporazum o saradnji tužilaštava BiH i Srbije u procesuiranju ratnih zločina i ponovo se iz Sarajeva prijeti novom tužbom protiv Srbije za protekli rat. Scenario koji nedostaje: Ubrzani put BiH u EU. EU treba iz preventivnih razloga, u interesu mira i stabilnosti, da primi BiH u svoje članstvo, kao specifičnu zemlju pod specifičnim okolnostima. To bi bila neka "poboljšana verzija Dejtona", u kojoj bi "država s unutrašnjim sagorijevanjem" bila osposobljena za život u regionu i EU na osnovama evropskih integracija, zadržavajući osnovnu ustavnu strukturu zemlje i konsocijativni tip predstavljanja i odlučivanja. To bi značilo da bi Dejtonski mirovni sporazum, metaforički rečeno, evoluirao u Lisabonski sporazum članstva BiH u EU. Kako sada stvari stoje, pravila pristupanja i klima proširenja EU to ne dopuštaju. Američki futurolog Alvin Tofler skovao je 1965. godine termin "šok budućnosti" da opiše "opasan stres i dezorijentisanost koje izazivamo kod ljudi ako ih izložimo prevelikim promjenama za prekratko vrijeme". On je još tada zaključio da se stopa promjena u društvu toliko ubrzala da nije usaglašena čovjekovim adaptivnim odgovorima.

Naše društvo je razbijeno i traumatizovano društvo. Ono boluje od ozbiljnog poremećaja društvenog PTSP-a, odnosno Post/Tranzicijskog, komunističkog, ratnog Stresnog Poremećaja. U kratkom vremenu stanovnici BiH su prošli kroz rat, raspad zajedničke države (SFRJ) i propast sistema socijalizma, i ušli u mir, novu državu (nezavisna dejtonska BiH) i novi sistem, divlji kapitalizam. Socijalno-psihološke posljedice takvog društvenog šoka su dvije krajnosti u ponašanju ovdašnjih stanovnika: socijalna otupjelost i agresivnost. Prema prvoj sposobni smo na beskrajno trpljenje, a prema drugoj kod nas se razvija agresivnost i rušilački nagon. Skoro sam čuo vic. Kao, pitali Bosanca: "Kako će izgledati Evropa 2025. godine?" A on odgovorio: "Jednostavno. Imaće samo dvije države: EU i BiH." Scenariji su ovdje, glumci i statisti su tu, režiseri u BiH i izvan nje su spremni. Koji ćemo film gledati odlučiće publika/gledaoci svojim glasovima.

(Autor je publicista)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Cilj smanjenje nejednakosti

    24.10.2014 21:38 - Jim Yong Kim

    Tokom posljednjih četvrt vijeka ostvarili smo ogroman napredak u borbi protiv siromaštva.

  • Ekonomski principi moraju biti ispred etničkih

    23.10.2014 21:30 - Filip Hamond

    Više hiljada vas je 12. oktobra izašlo na birališta diljem Bosne i Hercegovine kako bi glasalo za političke stranke i vođe koji će predstavljati vas i vašu zemlju u naredne četiri godine.

  • O dronu i odmazdi

    22.10.2014 17:02 - Jelka Jovanović

    Čitavu sedmicu posle puštanja drona sa zastavom tzv. velike Albanije na stadion Partizana u Beogradu tokom utakmice Srbija - Albanija 14. oktobra strasti se ne smiruju.

  • Očevi i djeca: Suđenje Josipu Perkoviću (II)

    21.10.2014 17:11 - Denis Kuljiš

    U Srbiji je raspad već bio poodmakao - a ondje je lokalni šef Službe tipovao na Slobu Miloševića. Jovica Stanišić oslanjao se na jednu generalsko-udbašku strukturu ražalovanih rankovićevaca, kojima je idejnu podlogu davao krug Dobrice Ćosića, koji je i sam pao s Lekom, pa je Dobrica postao disident, ali ne osobito žestok, jer mu je još za Titova života dodijeljena na Dedinju jedna vila s bazenom.

  • Sekta slobodoljubaca

    21.10.2014 17:08 - Marko Đogo

    Javno pozivam sve ljude da osnujemo tajno društvo! Tajno društvo slobodoljubaca.

  • Očevi i djeca: Suđenje Josipu Perkoviću (I)

    20.10.2014 19:16 - Denis Kuljiš

    Sa suđenjem Perkoviću što upravo započinje u Muenchenu Hrvatsku zahvaća remisija "udbaškog sindroma", traume koja ima manje veze s represijom zadnjih predratnih godina, pa čak i onima koje su im neposredno prethodile, dakle u razdoblju kad je izvršen zločin čijim se naredbodavcima sudi u Njemačkoj.

  • Slobodno novinarstvo neće preživjeti

    20.10.2014 18:37 - Branko Perić

    Rijetke su knjige koje istovremeno plijene aktuelnošću teme, briljantnom argumentacijom, intelektualnim šarmom i blistavim spisateljskim darom. A upravo takva je knjiga Slobodana Reljića "Kriza medija i mediji krize", koja se pojavila prošle godine u izdanju beogradskog "Službenog glasnika".

  • Hoće li i međunarodna zajednica u BiH priznati izborni poraz?

    20.10.2014 17:01 - Nino Raspudić

    Tko su pobjednici, a tko gubitnici zadnjih izbora u BiH okvirno smo znali već u noći nakon zatvaranja birališta.

  • Desant na JNA i parada

    15.10.2014 18:12 - Jelka Jovanović

    Desant na JNA! Ovako bi glasila najkraća vest sa prekinute fudbalske utakmice reprezentacija Srbije i Albanije u utorak uveče (nedo)igrane u Beogradu.

  • Premijeri u gospodarskoj diplomaciji (II)

    08.10.2014 18:46 - Denis Kuljiš

    Veliki, sedmi dunavski most koji košta 170 milijuna eura, poveznica je s beogradske obilaznice s Vojvodinom i Rumunjskom, a bit će dovršen u prosincu pa će ga otvoriti sam Li Keqiang.

  • Specijalno ćutanje

    08.10.2014 18:41 - Jelka Jovanović

    "Glasamo u nedelju?"

  • Premijeri u gospodarskoj diplomaciji (I)

    07.10.2014 18:30 - Denis Kuljiš

    Hrvatski premijer Zoran Milanović otišao je krajem septembra u Seattle i u Kaliforniju, dva pacifička žarišta informatičke tehnologije, i ondje se susreo s direktorima velikih američkih informatičkih korporacija - "Cisco", "Microsoft", IBM.

  • Izborni poučci jednog starog Talijana

    06.10.2014 17:43 - Nino Raspudić

    U danima kad predizborna kampanja u BiH ulazi u završnicu, i kada se, uobičajeno najviše laže, obećava, gladi, šupljači, šerbeti, ovisno o strani i stilu, a u Hrvatskoj se prebrojavaju potpisi skupljeni za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava, intenzivno, za potrebe predavanja iz kolegija Filozofija u Italiji, iščitavam autora koji stavlja veliki upitnik nad parlamentarizam kao takav i izbore kao sredstvo kojim "narod" tobože slobodno sam sebi određuje vlast.

  • Kandidati bez odgovornosti

    06.10.2014 17:37 - Obrad Kesić

    Kao neko ko je bio uključen u izbore u SAD još od srednje škole u Indijani i kao neko ko je radio u izbornim kampanjama u pet zemalja, mogu potvrditi da izbori znaju biti veoma zbunjujući.

  • Izbori i pravda

    03.10.2014 16:59 - Branko Perić

    U doba partijske diktature građani su vjerovali u demokratiju. Nikome nije trebalo mnogo objašnjavati da je demokratija najbolji oblik vladavine

Đorđe Latinović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.