Kolumne

Špajz

Milan Grubor - 01.08.2012 17:42

Često smo svjedoci određenih zakonitosti po kojima se kao društvo ponašamo. Tačnije kako reagujemo na određene promjene koje se dešavaju kod nas i oko nas.

Prva reakcija je kako se snaći ili preživjeti istu. Nju prati reakcija vraćanja na staro. Ova reakcija je često lišena analize i evaluacije. Nedostaje razmišljanje zašto se to desilo. Ne analizira se kako smo se mi postavili i da li smo mogli bolje. Ne uzimamo u obzir našu odgovornost i za promjenu i prije svega na karakter naše reakcije izazvane istom.

Nakon određenog vremena javlja se posttraumatska reakcija na događaj. Zasniva se na potrebi da se ipak nekako razumije šta se desilo. E, sad, prepušteni emotivnom doživljaju, a lišeni razumnog sagledavanja, mi počinjemo da banalizujemo događaj.

Sve što nije jasno u istom se dovodi u red generalizacije, svi sitni detalji i niz faktora, onih sivih, koji su proizveli isti se površno zanemaruju uvodeći crno-belu sliku. Traži se glavni i odlučujući uzrok događaja.

Pošto ništa nije dovoljno da samo prouzrokuje promjenu, ne želeći uzeti u obzir činjenicu da je u pitanju multifaktoralnost kao priroda promjene, često zavirimo u ostavu. U tom špajzu se nalazi rješenje za sve. U njemu smo kroz istoriju nalazili odgovore. Nismo ga provjetravali i mijenjali već smo ga veoma rijetko dopunjavali onim sa čime je komplementaran.

Elem, u toj prostoriji gdje naše društvo zaviri dosta često ima mnogo paganizma, ostalo ga je dosta jer smo ga baš puno donijeli iz Zakavkazja, onda smo to dopunili s misticizmom vizantijske proizvodnje, ima ga još dovoljno ne brinite, te smo dopunili duhom iz osmanlijske lampe i sve to smo zalili komunizmom uslovno domaće proizvodnje.

Sav ovaj koktel, u kojem mi često vidimo i još češće tražimo rješenje, ima zajednički imenitelj koji se može definisati da je osnova stvarnosti nešto natprirodno, nematerijalno i da se do tog ne dolazi pojmovno, racionalno, naučno već neposrednim osjećanjem, intuicijom ili uvidom.

Koristići čari ostave mi uviđamo da je promjena nastala izvan svakog razumskog znanja i kao takvo je antiracionalna i nenaučna. To za posljedicu ima za činjenicu da imamo dosta  "budalastih" objašnjenja na kojima su zasnovana naša planiranja budućnosti. I onda je budućnost sa takvim temeljom nerealna i neizvjesna, da ne kažem nemoguća.

Ako uzmemo primjer iz globalnih aktuelnih dešavanja gdje dominira ekonomska kriza, recesije, ratovi, veoma lako ćemo doći do zaključka da je uzrok svemu tome blud i nemoral Zapada koji mora propasti kao takav. Amin i aferim. To je to. Završena priča.

Sad kako smo definisali  "blud i nemoral" Zapada? Ako i postoji, kakva je onda veza između toga i ekomonije? Na ova pitanja ćete dobiti odgovor u bilo kojoj kafani kod nas u roku od dva minuta. I to je to, istina je jasna, kratka i monofaktoralna. Zato što je to  "logično". Zato što je to kolektivan stav. Jer svi tako kažu. To što odgovori nisu zasnovani na ozbiljnom dijalogu i na ozbiljnim činjenicama nikad nas nije pokolebalo.

Tu vidimo drugu osobinu špajzanske misli. Banalizacija. Taj vrhovni kriterijum se zasniva na tome da je istinito uvijek  "opšte", tipsko, tipično, ono je u prosjeku ličnosti u zajedničkom imenitelju do kojeg se dolazi svođenjem ličnog na prosječno. Ta banalizacija je kod nas veoma izražena i teško iskorenjiva.

Treća osobina iz špajza je vjerovanje u  "smak svijeta". U kraj. Ta vjera u kraj se ovdje javlja kao vjera u konačno obračunavanje sa svijetom, u rastanak sa njime, poslije kojeg je nemoguće bilo kakvo nagađanje. Tu se otkriva potreba ka apsolutnom zatvaranju jer je kraj spasonosan, a samosažaljenje zbog kraja ima za cilj da se spasemo od tog bludnog svijeta i da istovremeno sa njim podijelimo to naše samosažaljenje.

Hajde da uzmemo primjer lokalnih razmjera. Recimo međugeneracijski odnos. Da sumiramo ovako česte konstatacije -  "zbog ovih mladih koji su nedokazni i koji su katastrofa svijet mora propasti. Niti uče niti hoće da rade niti nas starije slušaju. Toga nije bilo otkada je svijeta i vijeka". Tačka. I sad ti dokazuj suprotno. Ali da vidimo šta kažu drugi izvori, stariji od naše tetke ili babe.

"Naša omladina je degenerisana i nedostaje joj disciplina. Mladi ljudi više ne slušaju svoje roditelje. Kraj svijeta je blizu." Klinasto pismo iz Ura, 2000. godina p.n.e.

"Nemam više uopšte nade za budućnost naše zemlje kad jednog dana mladi današnjice postanu muškarci sutrašnjice. Naša omladina nije izdržljiva, neodgovorna je i strašno ih je pogledati..." Aristotel, 384 - 322. god p.n.e.

"Djeca danas vole luksuz... Imaju loše navike, ne poštuju autoritete, iskazuju nepoštovanje prema svojim starijima... Više ne ustaju kad stariji uđu u sobu. Suprotstavljaju se roditeljima, brbljaju pred društvom, za stolom halapljivo jedu delikatese, prekštaju noge i izluđuju svoje učitelje." Sokrat 470 - 399. p.n.e.

"Svijet prolazi kroz teška vremena. Mladi danas ne misle ni na šta drugo osim na sebe. Nemaju poštovanja prema roditeljima ili starijima. Nestrpljivi su. Pričaju kao da sve znaju, a ono što vrijedi kao mudrost za nas, za njih je budalaština." Monah Petar 1274. godine

"Razvratni moral današnje omladine je tako velik da više ne mogu podnositi njihovo društvo." Učitelj iz 18. vijeka

"Primijećeno je da odranije znano poštopvanje i moralno ponašanje školske djece... Sve više i više nestaje..." Izvještaj Vlade SAD, 1852.

Kako se osjećate sad? Imate utisak da smo provaljeni? I ja. Tako nam je i budućnost provaljena dok god dominira otpor bilo kakvoj promjeni. Dok su nam planiranja izmještena van civilizacijskog, naučnog, racionalnog i razumnog spektra. Dok nam je zaklon od znanja banalnost i dok nerad i neuspjeh opravdavamo "smakom svijeta". Skorim. Naravno.

To sve rezultuje da nemamo adekvatnu društvenu akciju i aktivnost kojom bismo iskoristili promjenu i sami ih proizvodili u cilju napretka.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Zbogom, Dejtonijo! (II)

    25.07.2014 17:29 - Denis Kuljiš

    U Bosnu je uloženo osamnaest milijardi dolara. Većinu novca progutala je korupcija, u kojoj su ravnopravno participirala tri konstitutivna faktora bosanske krize - predstavnici međunarodne zajednice, koji su se strahovito oparili od te pomoći koja bi kao kiša u Sahari nerijetko padala tako da ne dotakne zemlju, zatim "političke elite", odnosno šefovi i njihove klijentelističke strukture, te na poslijetku NGO-narod, nadasve bošnjačka srednja klasa, koja živi od konferencija, traning-programa i "odvaljivanja žvake".

  • Zbogom, Dejtonijo! (I)

    24.07.2014 17:09 - Denis Kuljiš

    Međunarodna krizna grupa nije, naravno, svjetska vlada u sjeni.

  • Trenutak istine

    23.07.2014 18:19 - Jelka Jovanović

    U opskurnoj televizijskoj emisiji "Trenutak istine" ljudi otkrivaju najintimnije i najtragičnije detalje iz svog života, često traume koje su ih odvele na stanputicu ili u psihološki zabran.

  • Petostruka nesreća sa predumišljajem

    23.07.2014 17:15 - Boris Bajić

    Prije dvije godine i dva mjeseca pao je avion u blizini Banjaluke pri čemu je pet mladića izgubilo život. Prećutno smo pristali, što iz vlastitog ubjeđenja, što vođeni primjerom nezavisnih medija, koji su nas o cijelom slučaju izvještavali, da taj događaj nazovemo "nesrećom".

  • Od izbora do izbora!

    22.07.2014 14:50 - Dragan Jerinić

    Kad razgovarate sa ovdašnjim privrednicima kažu da nikad nije bilo teže poslovati. Svaka godina je teška, ali ova nekako najteža. Sve se u njoj skupilo - od krize do katastrofe uzrokovane poplavama.

  • Kako se sazna da počinje svjetski rat?

    21.07.2014 17:01 - Nino Raspudić

    U par dana mi je nekoliko ljudi, na različitim mjestima i u različitim štimunzima, od kave u pauzi znanstvenog kongresa u Zagrebu pa do prvog ljetnog piva u kafiću na moru, pod dojmom zadnjih događanja u svijetu spomenulo Treći svjetski rat.

  • Čekali donacije, dočekali kandidate

    20.07.2014 19:30 - Nihada Hasić

    Poplavom poharanoj Bosni i Hercegovini prijatelji i kreditori iz svijeta obećali su oko 800 miliona eura za hitnu sanaciju posljedica majske prirodne katastrofe. Predstavnici vlasti u BiH oduševljeni su ovom najavom jer su očekivali mnogo manje dokaza solidarnosti iz svijeta.

  • Srpski scenario

    16.07.2014 18:03 - Jelka Jovanović

    Ukrajinski i bosanski scenario opet su oživeli u Srbiji. Pre nekoliko meseci u vreme kampanje za vanredne izbore ovom kletvom po zemlju gađana je već tada opoziciona Demokratska stranka; navodno je prizivala U-B scenario pošto na izborima ne može da pobedi Srpsku naprednu stranku.

  • Tri od šesn'est

    15.07.2014 17:03 - Dragan Jerinić

    Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.

  • Koga je briga za Gavrila Principa?

    15.07.2014 13:41 - Denis Kuljiš

    Koja su načela vodila Gavrila Principa? Kakvi su bili njegovi motivi? Na to su pitanje pokušavali odgovoriti sudionici okrugloga stola održanog na Brijunima: Biljana Srbljanović, pomodna dramatičarka prisutna na važnim europskim pozornicama, sarajevski redatelj Dino Mustapić koji je za Ulysses teatar režirao njen komad o Gavrilu Principu i neopisivi Srećko Horvat, vedeta hrvatske kvaziintelektualne revolucionarne scene, koji polaže ispite na drugoj godini zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na temeljno pitanje o liku koji je izvršio sarajevski atentat, moglo bi se odgovoriti protupitanjem - ali, koga je za to briga?

  • Kvantna ekonomija u RS

    13.07.2014 16:51 - Marko Đogo

    Kažu da je samo u kvantnoj fizici moguće da istovremeno jedan predmet bude na dva ili više mjesta. Nije mi baš najjasnije kako je to moguće, ali se ponekad pitam da li postoji i kvantna ekonomija i da li upravo danas živimo u njoj? Ili je čak ekonomija oduvijek bila kvantna/dualna, samo što ekonomisti željni slave nikada nisu željeli da prihvate takvo njeno stanje.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    13.07.2014 15:21 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je Romano Bolković primijetio na Facebooku, pitanje je hoće li pape skupa gledati prijenos?

  • Dan američke nezavisnosti u Sarajevu

    11.07.2014 15:28 - Nino Raspudić

    Već tradicionalno u BiH proslava 4. srpnja, dana američke neovisnosti, prigoda je za simboličko potvrđivanje ovisnosti zemlje u kojoj se prigodni prijem održava. Paralelna suvremena povijest BiH mogla bi se napisati analizirajući prijeme u američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    10.07.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je primijetio netko na Facebooku, pitanje je hoće li oba pape skupa gledati prijenos? Papa Bergolio navijat će za Messija, a papa Benedikt za Nijemce, no ti Nijemci više nisu stereotipni Vikinzi poput Andrea Schurrlea iz Chelseja, pa londonski "Daily Mail" na naslovnu stranicu tendenciozno stavlja upravo tri drukčija reprezentativna negermanska Nijemca: Miroslava Klosea, Mesuda Ozila i Samija Khediru.

  • Nemoguća misija

    09.07.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Da je na snazi zakon koji je važio kada sam počinjala da radim, lagano bih sakupljala papire za penziju. Dobru, razume se, jer mi je pripravnička novinarska plata 1984. bila veća od očeve zarade VKV majstora s više od četvrt veka staža.

Milan Grubor

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner