Kolumne

U zemlji krvi i medija

Đorđe Latinović - 19.02.2012 18:27

Svečana premijera kontroverznog debitantskog filma Anđeline Džoli "U zemlji krvi i meda" održana je u ledenoj olimpijskoj dvorani "Zetra" u Sarajevu 14. februara, na Valentinovo ili Dan zaljubljenih i Svetog Trifuna i početka Prvog srpskog ustanka

 Kako je i najavljeno, premijeri je prisustvovala režiserka i scenaristkinja Anđelina Džoli sa porodicom i ekipom filma. Organizacija premijere filma održana je uz podršku institucija FBiH i grada Sarajeva, a gala premijeri prisustvovalo je oko 5.000 posjetilaca.

Zbog svog, po nekima neprikladnog političkog sadržaja, ovaj film je već podijelio srpsku javnost, kako u Srbiji tako i u RS, i otvorio raspravu o tome treba li ga prikazati ili ne u našim kinima. Mogao bih i ja sada u duhu "teorija zavjere" logicirati da je datum premijere namjerno izabran da bi se dodatno napakostilo Srbima, ali neću. Ionako je previše pakosti u ovoj "zemlji krvi i medija". Radije hoću da razmišljam pozitivno. Predstavnik distributerske kuće "Oskar" i multipleksa "Palas" iz Banjaluke platio je prava na distribuciju ovog filma, ali je odustao od njegovog prikazivanja u svojim kinima jer, kako je rekao, "nema dovoljno interesovanja za njega". Usput je dodao da film nije zvanično zabranjen, ali neće biti prikazivan jer se ne očekuje zarada od njega. Pravo je distributera da plati prava i čini šta hoće sa filmom, ali je malo neobično da neko ko se bavi kupovinom i prikazivanjem filmova ne želi da ga plasira na tržište gledaocima da ga vide kako bi i sam ostvario neki profit. To je mnogima dalo povoda da spekulišu kako su vlast i politika uticali na ovu čudnu situaciju.

Beogradski distributeri su odlučili da prikažu film, jer smatraju da bi zabrana prikazivanja filma bila kontraproduktivna. Tako će film biti prikazan u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu, vjerovatno i u Ljubljani, Skoplju i Podgorici, zatim u Berlinu, Parizu, Moskvi, Londonu i Njujorku. Jedino gdje neće biti prikazan biće Banjaluka, grad do koga nam je najviše stalo. Iz sličnih razloga ranije u RS nije prikazan film "Grbavica", zbog poznatog skandala glumaca na udar kritike javnosti došao je film "Montevideo, Bog te video", a sad se evo govori da se neće prikazivati ni film "U zemlji krvi i meda". Ipak, mislim da bi mnogi gledaoci u Srpskoj htjeli pogladati ovaj film i sami zauzeti stav o njemu. Ako ga ne mogu vidjeti u kinima u Banjaluci vidjeće ga na neki drugi način, na nekom drugom mjestu. Ili ga neće ni pogledati pa će po poznatom obrascu prihvatiti ono mišljenje koje mu serviraju mediji i opšta kulturna javnost.

Poziv na bojkot filma je legitiman stav, ali ljudima treba pružiti mogućnost da ga vide. To je pitanje kulturne otvorenosti jedne sredine, a ne stvar ovog ili onog političkog stava o njegovoj neizračunljivoj korisnosti i štetnosti po RS

 U svemu tome loše je to što građani Srpske nemaju istu mogućnost da vide ovaj film kao i svi drugi ljudi na bilo kojem mjestu u svijetu. Da li je njegov loš sadržaj, koji nam se ne sviđa, dovoljan razlog da nam bude oduzeto pravo da ga sami vidimo? Koja je tekovina važnija za budućnost naše mlade demokratije? Nepoznata osoba koja se na društvenoj mreži predstavila kao "Radost Strojnik" skinula je film sa Interneta i napravila njegovu premijeru u svom stanu, na koju je pozvala zainteresovane filmofile i novinare. Je li to ono što želimo? Jedno je imati svoj stav o sadržaju nekog umjetničkog djela, a drugo je onemogućavati njegovo javno predstavljanje. Koliko je knjiga, filmova, slika i pjesama koje nam se ne sviđaju? Kako smo to zaključili? Čitajući, slušajući, gledajući filmove i predstave i razgovarajući o njima sa prijateljima i stručnjacima. Ko se boji Anđeline Džoli? Ovako se Anđelina Džoli pretvara u misterioznu "Crnu Anđu", kako je domaći tabloidi pogrdno zovu, i holivudsku kalašturu opsjednutu Srbima koja smišlja načine da ocrni Srbe i ukine Srpsku.

Svaki igrani film je umjetnička fikcija zasnovana na nekoj priči. Ako je film jeftina politička propaganda gledaoci će to sami prepoznati i on će pasti u zaborav, tako da će mu to biti najveća kazna. Ovako, jedna loša vijest dobiće nepotrebno prostor u medijima i otići u svijet iz Srpske, a to je da film nije prikazan u Banjaluci. U Iranu su zabranili "Simpsonove", a u Kini brane filmove koji remete društvenu stabilnost. Ali ovo ovdje je Evropa. Nije ovo ni prvi ni posljednji igrani film u kojem su Srbi predstavljeni kao negativci i loši momci. Devedesetih godina komercijalna filmska produkcija u ratovima na Balkanu našla je idealnu prilku za tematsko oživljavanje posrnule filmske industrije i način za dobru zaradu. U proteklih dvadeset godina iz holivudske fabrike snova izašlo je nekoliko filmova u kojima su Srbi na ovaj ili onaj način prikazani kao ekstremisti, masovne ubice i ratni zločinci. Pamtim po sjećanju filmove "Mirotvorac", "Lov u Bosni", "Progonjeni", "Ekstremne opcije", "Četvrti anđeo", "Diplomatska opsada" itd. Sve smo ih vidjeli u kinima ili na lokalnim domaćim televizijama. Kakve sve filmove puštaju po ovdašnjim kinima pa se niko nije zapitao koliko su oni politički nekorektni prema crncima, ženama, invalidima, Romima, Indijancima, drugim vjerskim i etničkim zajednicama i marginalnim grupama, pa nikom ništa.

Odbijanje prikazivanja filma u našim domaćim kinima biće protumačeno kao cenzura i nespremnost da bude viđen drugačiji pogled na stvarnost. Nije film Anđeline Džoli prvi koji se suočava sa kritikama neke nacionalne grupe zbog svog sadržaja ili određene generalne poruke filma. Kroz istoriju mnogo poznatih filmova današnjih klasika bili su izloženi kritikama različitih vjerskih organizacija, udruženja građana i puritanaca svake vrste. Naročito je Katolička crkva bila kritična prema pojedinim filmskim ostvarenjima koja su tretirala vjerska pitanja ili istoriju crkve. Među njima najpoznatiji su filmovi "Posljednje Hristovo iskušenje", "Pasija", "Davinčijev kod" i mnogi drugi. I u ovom slučaju treba da vrijedi ona Volterova: "Gospodine, ne slažem se sa vašim mišljenjem, ali ću do smrti braniti vaše pravo da ga kažete".

Poziv na bojkot filma je legitiman stav, ali ljudima treba pružiti mogućnost da ga vide. To je pitanje kulturne otvorenosti jedne sredine, a ne stvar ovog ili onog političkog stava o njegovoj neizračunljivoj korisnosti i štetnosti po RS. Protivnici prikazivanja Anđelininog filma u Srpskoj naći će stotinu razloga kontra ovog mog mišljenja. Dežurni patrioti svih boja mogu me prozivati za nacionalni mazohizam i izdaju, ali ništa od toga nije važnije od optužbe da jedan evropski grad, kakav je sigurno Banjaluka, nije u stanju prikazati, po mnogima loš film slavne glumice. Nijedan prigovor filmu nije dovoljno relevantan da bi se zbog njega stvarala ovolika medijska histerija i pravila nepotrebna buka. U očima demokratskog svijeta mi ćemo biti više poštovani kao društvena i politička zajednica ako ljudi i u Banjaluci mogu vidjeti film, nego što ćemo "dobiti" njegovim prećutkivanjem. Ali, Srbi ne bi bili Srbi kada ne bi uzvratili na svoj način. Dok je u Sarajevu pripremana nabildana premijera ovog filma, u Ulici Vase Pelagića u Banjaluci nepoznata ruka ispisala je novi grafit: "Nisu Srbi krivi što je u Breda Pita mala kita".

(Autor je publicista)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Sa suda na kazališne daske

    13.04.2014 17:04 - Denis Kuljiš

    Proveo sam na sudu nebrojene radne dane i sate, upoznao sve važnije suce Općinskog i Županijskog suda, koji su u međuvremenu dospjeli na Vrhovni sud, mnoštvo advokata, policajaca…

  • Sa suda na kazališne daske

    11.04.2014 17:59 - Denis Kuljiš

    Prije će mrtvi dobiti satisfakciju od hrvatskog pravosuđa nego živi novinari, članovi Hrvatskog novinarskog društva!

  • Ježeva kućica

    08.04.2014 17:40 - Marko Đogo

    Sve države i nacije koje drže do sebe imaju neku životinju kao svoj neformalni simbol. Te životinje personifikuju vrline do kojih je tim nacijama naročito stalo. Recimo Rusi imaju medvjeda. On odražava njihovo mišljenje o sebi. Naime, Rusi su uvijek držali do toga da budu sila. Mrki medvjed je svakako silan te, što je takođe bitno, u velikom broju i dalje živi po šumama Rusije. Tako danas ruski medvjed nije medvjed iz Rusije, već Rusija sama.

  • »Igre prijestola« nova sezona

    08.04.2014 15:13 - Dragan Jerinić

    Konačno je startovala nova sezona "Igre prijestola", sjajna serija zasnovana na priči o vječitoj borbi za vlast.

  • Šestoaprilski cirkus u Sarajevu

    07.04.2014 17:20 - Nino Raspudić

    Prvi april, međunarodni dan šale, ove godine je na području Sarajeva ozbiljnu konkurenciju dobio u šestom danu istog mjeseca. Dan kad su Titovi partizani zauzeli grad do danas se nastavio slaviti kao Dan grada Sarajeva.

  • Usmjeriti izbore na rješenja, umjesto na širenje straha

    06.04.2014 17:06 - Valentin Incko

    U posljednjih nekoliko dana čuli smo novu seriju neosnovanih izjava rukovodstva Republike Srpske kojima se osporavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, zagarantovani Dejtonskim mirovnim sporazumom i međunarodnim pravom.

  • Orah, orašari i ekokokošari

    03.04.2014 17:36 - Denis Kuljiš

    Kad se u televizijskim vijestima pojavio mladi Mihael Peklar, gimnazijalac na listi stranke OraH - Održivi razvoj Hrvatske - i loše performirao ali ne zbog treme nego, bit će, kao mladić posve neizgrađenih osobnih svojstava, lišen intelekta i temperamenta svojstvenog njegovoj vitalnoj dobi, nametnula se ominozna usporedba s književnim i filmskim likom Chaunceya Gardinera zvanog Mr. Chance iz jako popularnog posljednjeg filma Petera Sellersa "Being There".

  • Iskušenja Aleksandra Monomaha (II)

    01.04.2014 17:36 - Denis Kuljiš

    Vučić je ostvario totalnu pobjedu jer je govorio samo ispravne stvari, samo ono što svi žele čuti - obećao je kraj korupcije, likvidaciju korumpirane političke kaste, teške reforme, "krv, znoj i suze"...

  • Legenda o Ivanu Žiliću

    01.04.2014 16:03 - Dragan Jerinić

    Niko se odavno nije tako dobro našalio, da ne kažem neku prostiju, ali primjereniju riječ, kao sprdao na primjer, posljednjih mjeseci sa ovdašnjim pojedinim privrednicima i političarima kao Ivan Žilić iz Luksemburga.

  • Iskušenja Aleksandra Monomaha

    31.03.2014 18:17 - Denis Kuljiš

    Do jučer u Srbiji se nije smjelo ništa pisati - ni da se "najmoćniji čovek u Vladi" rastavlja i ženi - a već danas više se nema o čemu pisati…

  • Kakva šteta!

    31.03.2014 08:49 - Hoze Graciano da Silva

    Koliko često ste išli u supermarket u potrazi za najljepšim jabukama ili bananama? U prirodi nam je da biramo voće lijepog izgleda, što znači da se bacaju tone voća i povrća koje imaju tek neki mali nedostatak.

  • Zakoniti sukob interesa

    30.03.2014 18:54 - Nihada Hasić

    Funkcioneri u institucijama BiH i FBiH od sredine novembra prošle godine mogu, bez straha da će biti kažnjeni, novac iz budžeta usmjeravati na račune svojih prijatelja, rođaka i stranačkih kolega.

  • Sve naše ofanzive

    25.03.2014 14:38 - Dragan Jerinić

    Čitam ovih dana kako se na BiH sprema prava diplomatska ofanziva iz Evropske unije. Tako bi do kraja sedmice ovdje trebalo da doputuju ministri Velike Britanije Vilijam Hejg, Hrvatske Vesna Pusić, Austrije Sebastijan Kurc i Mađarske Janoš Martonji. To bi, valjda, trebalo da praktično pokaže odlučnost Brisela u toj nekakvoj novoj politici Evrope prema nama.

  • Polarizirana Hrvatska složna jedino oko BiH

    24.03.2014 18:09 - Nino Raspudić

    Politika prema BiH, prije svega prema Hrvatima u njoj, zadnjih dvadeset godina bila je stalni predmet dnevnopolitičkih prepucavanja u Hrvatskoj.

  • Tema za razmišljanje

    23.03.2014 17:12 - Marko Đogo

    Kada vam neko kaže da se u BiH može otvoriti 100.000 novih radnih mjesta, većina ljudi će to doživjeti kao iluziju, zamlaćivanje naroda, Potamkinova sela itd. U svakom slučaju, reakcija je, parafraziram, koja budala bi kod nas otvorila tolika radna mjesta!

Đorđe Latinović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Štedni kalkulator

*Štedni kalkulator je informativnog karaktera, preciznu računicu tražite prilikom oročavanja.