U zemlji krvi i medija

Đorđe Latinović - 19.02.2012 18:27

Svečana premijera kontroverznog debitantskog filma Anđeline Džoli "U zemlji krvi i meda" održana je u ledenoj olimpijskoj dvorani "Zetra" u Sarajevu 14. februara, na Valentinovo ili Dan zaljubljenih i Svetog Trifuna i početka Prvog srpskog ustanka

 Kako je i najavljeno, premijeri je prisustvovala režiserka i scenaristkinja Anđelina Džoli sa porodicom i ekipom filma. Organizacija premijere filma održana je uz podršku institucija FBiH i grada Sarajeva, a gala premijeri prisustvovalo je oko 5.000 posjetilaca.

Zbog svog, po nekima neprikladnog političkog sadržaja, ovaj film je već podijelio srpsku javnost, kako u Srbiji tako i u RS, i otvorio raspravu o tome treba li ga prikazati ili ne u našim kinima. Mogao bih i ja sada u duhu "teorija zavjere" logicirati da je datum premijere namjerno izabran da bi se dodatno napakostilo Srbima, ali neću. Ionako je previše pakosti u ovoj "zemlji krvi i medija". Radije hoću da razmišljam pozitivno. Predstavnik distributerske kuće "Oskar" i multipleksa "Palas" iz Banjaluke platio je prava na distribuciju ovog filma, ali je odustao od njegovog prikazivanja u svojim kinima jer, kako je rekao, "nema dovoljno interesovanja za njega". Usput je dodao da film nije zvanično zabranjen, ali neće biti prikazivan jer se ne očekuje zarada od njega. Pravo je distributera da plati prava i čini šta hoće sa filmom, ali je malo neobično da neko ko se bavi kupovinom i prikazivanjem filmova ne želi da ga plasira na tržište gledaocima da ga vide kako bi i sam ostvario neki profit. To je mnogima dalo povoda da spekulišu kako su vlast i politika uticali na ovu čudnu situaciju.

Beogradski distributeri su odlučili da prikažu film, jer smatraju da bi zabrana prikazivanja filma bila kontraproduktivna. Tako će film biti prikazan u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu, vjerovatno i u Ljubljani, Skoplju i Podgorici, zatim u Berlinu, Parizu, Moskvi, Londonu i Njujorku. Jedino gdje neće biti prikazan biće Banjaluka, grad do koga nam je najviše stalo. Iz sličnih razloga ranije u RS nije prikazan film "Grbavica", zbog poznatog skandala glumaca na udar kritike javnosti došao je film "Montevideo, Bog te video", a sad se evo govori da se neće prikazivati ni film "U zemlji krvi i meda". Ipak, mislim da bi mnogi gledaoci u Srpskoj htjeli pogladati ovaj film i sami zauzeti stav o njemu. Ako ga ne mogu vidjeti u kinima u Banjaluci vidjeće ga na neki drugi način, na nekom drugom mjestu. Ili ga neće ni pogledati pa će po poznatom obrascu prihvatiti ono mišljenje koje mu serviraju mediji i opšta kulturna javnost.

Poziv na bojkot filma je legitiman stav, ali ljudima treba pružiti mogućnost da ga vide. To je pitanje kulturne otvorenosti jedne sredine, a ne stvar ovog ili onog političkog stava o njegovoj neizračunljivoj korisnosti i štetnosti po RS

 U svemu tome loše je to što građani Srpske nemaju istu mogućnost da vide ovaj film kao i svi drugi ljudi na bilo kojem mjestu u svijetu. Da li je njegov loš sadržaj, koji nam se ne sviđa, dovoljan razlog da nam bude oduzeto pravo da ga sami vidimo? Koja je tekovina važnija za budućnost naše mlade demokratije? Nepoznata osoba koja se na društvenoj mreži predstavila kao "Radost Strojnik" skinula je film sa Interneta i napravila njegovu premijeru u svom stanu, na koju je pozvala zainteresovane filmofile i novinare. Je li to ono što želimo? Jedno je imati svoj stav o sadržaju nekog umjetničkog djela, a drugo je onemogućavati njegovo javno predstavljanje. Koliko je knjiga, filmova, slika i pjesama koje nam se ne sviđaju? Kako smo to zaključili? Čitajući, slušajući, gledajući filmove i predstave i razgovarajući o njima sa prijateljima i stručnjacima. Ko se boji Anđeline Džoli? Ovako se Anđelina Džoli pretvara u misterioznu "Crnu Anđu", kako je domaći tabloidi pogrdno zovu, i holivudsku kalašturu opsjednutu Srbima koja smišlja načine da ocrni Srbe i ukine Srpsku.

Svaki igrani film je umjetnička fikcija zasnovana na nekoj priči. Ako je film jeftina politička propaganda gledaoci će to sami prepoznati i on će pasti u zaborav, tako da će mu to biti najveća kazna. Ovako, jedna loša vijest dobiće nepotrebno prostor u medijima i otići u svijet iz Srpske, a to je da film nije prikazan u Banjaluci. U Iranu su zabranili "Simpsonove", a u Kini brane filmove koji remete društvenu stabilnost. Ali ovo ovdje je Evropa. Nije ovo ni prvi ni posljednji igrani film u kojem su Srbi predstavljeni kao negativci i loši momci. Devedesetih godina komercijalna filmska produkcija u ratovima na Balkanu našla je idealnu prilku za tematsko oživljavanje posrnule filmske industrije i način za dobru zaradu. U proteklih dvadeset godina iz holivudske fabrike snova izašlo je nekoliko filmova u kojima su Srbi na ovaj ili onaj način prikazani kao ekstremisti, masovne ubice i ratni zločinci. Pamtim po sjećanju filmove "Mirotvorac", "Lov u Bosni", "Progonjeni", "Ekstremne opcije", "Četvrti anđeo", "Diplomatska opsada" itd. Sve smo ih vidjeli u kinima ili na lokalnim domaćim televizijama. Kakve sve filmove puštaju po ovdašnjim kinima pa se niko nije zapitao koliko su oni politički nekorektni prema crncima, ženama, invalidima, Romima, Indijancima, drugim vjerskim i etničkim zajednicama i marginalnim grupama, pa nikom ništa.

Odbijanje prikazivanja filma u našim domaćim kinima biće protumačeno kao cenzura i nespremnost da bude viđen drugačiji pogled na stvarnost. Nije film Anđeline Džoli prvi koji se suočava sa kritikama neke nacionalne grupe zbog svog sadržaja ili određene generalne poruke filma. Kroz istoriju mnogo poznatih filmova današnjih klasika bili su izloženi kritikama različitih vjerskih organizacija, udruženja građana i puritanaca svake vrste. Naročito je Katolička crkva bila kritična prema pojedinim filmskim ostvarenjima koja su tretirala vjerska pitanja ili istoriju crkve. Među njima najpoznatiji su filmovi "Posljednje Hristovo iskušenje", "Pasija", "Davinčijev kod" i mnogi drugi. I u ovom slučaju treba da vrijedi ona Volterova: "Gospodine, ne slažem se sa vašim mišljenjem, ali ću do smrti braniti vaše pravo da ga kažete".

Poziv na bojkot filma je legitiman stav, ali ljudima treba pružiti mogućnost da ga vide. To je pitanje kulturne otvorenosti jedne sredine, a ne stvar ovog ili onog političkog stava o njegovoj neizračunljivoj korisnosti i štetnosti po RS. Protivnici prikazivanja Anđelininog filma u Srpskoj naći će stotinu razloga kontra ovog mog mišljenja. Dežurni patrioti svih boja mogu me prozivati za nacionalni mazohizam i izdaju, ali ništa od toga nije važnije od optužbe da jedan evropski grad, kakav je sigurno Banjaluka, nije u stanju prikazati, po mnogima loš film slavne glumice. Nijedan prigovor filmu nije dovoljno relevantan da bi se zbog njega stvarala ovolika medijska histerija i pravila nepotrebna buka. U očima demokratskog svijeta mi ćemo biti više poštovani kao društvena i politička zajednica ako ljudi i u Banjaluci mogu vidjeti film, nego što ćemo "dobiti" njegovim prećutkivanjem. Ali, Srbi ne bi bili Srbi kada ne bi uzvratili na svoj način. Dok je u Sarajevu pripremana nabildana premijera ovog filma, u Ulici Vase Pelagića u Banjaluci nepoznata ruka ispisala je novi grafit: "Nisu Srbi krivi što je u Breda Pita mala kita".

(Autor je publicista)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Rat između ombudsmana i vlasti

    28.01.2015 19:31 - Jelka Jovanović

    Punih pet meseci senka mlađeg brata nadvija se nad premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem. Vrapci već znaju da je 28. septembra lane u vreme održavanja "Parade ponosa" u strogom centru Beograda Žandarmerija pretukla Andreja Vučića i Predraga Malog, brata aktuelnog gradonačelnika Beograda.

  • Sukob na hrvatskoj ljevici (II)

    28.01.2015 17:55 - Denis Kuljiš

    Novine su pisale da "jedino Linić radi" i pritom "jedini zna što radi", budući da se suprotstavlja bankama i štiti "malog čovjeka". U tome je prednjačio "Novi list", tvornički list riječke frakcije SDP-a.

  • Sukob na hrvatskoj ljevici (I)

    27.01.2015 17:30 - Denis Kuljiš

    Kad su se, zapravo, zavadili Ivo Josipović i Zoki Milanović?

  • Stručni saradnik za nadzor Facebooka - tri izvršioca

    27.01.2015 17:29 - Boris Bajić

    Nije daleko dan, cijenjeni čitaoci, najsjajniji od svih dana u analima ove otadžbine nad otadžbinama, kada će državnici iz inostranstva dolaziti u Republiku Srpsku da traže savjet, pomoć, uputstvo ili sugestiju od snažnih i srčanih žena i muškaraca koji Republikom Srpskom nesebično vladaju.

  • Diskriminacija po Ustavu

    26.01.2015 17:02 - Branko Perić

    Uskoro će se navršiti 12 godina kako nema Srba na čelu najviših pravosudnih institucija u Republici Srpskoj. Prvi čovjek Vrhovnog suda RS je u dva mandata Hrvat (Želimir Barić). Na čelu Republičkog tužilaštva je Bošnjak (Mahmut Švraka). Prije njega tužilačku organizaciju je vodio tužilac iz reda ostalih (Amor Bukić). Predsjednik Ustavnog suda RS je u dva uzastopna mandata bio Hrvat (Mirko Zovko). Prije godinu dana zamijenio ga je Džerard Selman (iz reda Bošnjaka).

  • Lihvarski krediti iliti stradanje modernih Frankopana

    26.01.2015 17:00 - Nino Raspudić

    Top tema zadnjih dana u Hrvatskoj su lihvarski krediti u švicarskim francima koji su o jadu zabavili oko 60.000 ljudi direktno, a posredno barem tri-četiri puta više, jer stradavaju čitave obitelji.

  • Mrski SDP i još mrži SNSD

    22.01.2015 17:14 - Nihada Hasić

    Pobjednici izbora u Federaciji BiH ne znaju šta bi sa svojom pobjedom. Niti mogu samostalno sklopiti sve kocke mozaika nove vlasti, niti mogu javno priznati da će im, ipak, trebati pomoć poraženih političkih snaga.

  • Slike po Kolindi

    21.01.2015 19:40 - Jelka Jovanović

    Buran vikend je za nama, ali između "Trepče" i "Informera" nema dvoumljenja, tim pre što su i rudarski gigant i medijski monstrum i dalje u našem dvorištu.

  • Pravda izgubljena u suđenju

    19.01.2015 16:34 - Branko Perić

    Mediji su nedavno objavili vijest da je Ramiz Džaferović, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, drugi put oslobođen optužbe za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, koje je počinio kao direktor Poreske uprave Federacije BiH 1997. i 1999. godine. Usput, mediji nisu propustili da obavijeste javnost da krivični postupak protiv Džaferovića traje punih 17 godina!

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (III)

    18.01.2015 19:30 - Denis Kuljiš

    Gabrić je u stranku kooptirao bivšu hadezeovsku premijerku Jadranku Kosor, koju je Josipović prethodno preparirao, pokazavši do koje mjere ne razumije izborno tijelo i politiku - nju mrze ljevičari, jer je hadezeovska, a desničari, jer ih je izdala i prešla neprijatelju.

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (II)

    16.01.2015 19:40 - Denis Kuljiš

    Sa stajališta zdravog razuma cijela ova pravničko-politička konstrukcija, naravno, djeluje već na prvi pogled umobolno, jer su zločini izvršeni u interregnumu, u ime države koja je nastajala ustrojavanjem vojske koja je, valjda, vodila ratne operacije - ili je sve ono što se tada događalo na terenu bila obična pijana terevenka nekih lokalnih bandita?

  • BiH i terorizam

    16.01.2015 19:30 - Branko Perić

    Terorizam je ozbiljno uzdrmao Evropu. Još nije jasno kakve će posljedice imati terorističko bezumlje u Parizu. Jedno je sigurno: ništa više neće biti kao prije. Evropske vrijednosti su potkopane. Ljudska prava i slobode, posebno. Evropom će se kao kuga širiti ksenofobija i šovinizam. Moglo bi se reći da Evropi prijeti balkanizacija.

  • Tko je Glavašu prošvercao turpiju? (I)

    15.01.2015 19:30 - Denis Kuljiš

    Poslije više od četiri godine vijećanja, hrvatski Ustavni sud donio je odluku što Branimiru Glavašu omogućuje da s robije izađe na slobodu. Zašto?

  • Smrt u medijima

    14.01.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Ko o čemu baba o uštipcima. Više volim o boraniji, pošto je moja pokojna Rajka toliko volela boraniju da je da pitanje: "Baba, šta da ti donesem", uvek odgovarala: "Buraniju!" Verujem da i na levoj obali Drine znaju šta je to i da je to češće buranija nego boranija. Pa, kao i moja Rajka, ja opet o boraniji. Medijima.

  • Kako je Hrvatska dobila prvu predsjednicu

    12.01.2015 16:54 - Nino Raspudić

    Kolinda Grabar Kitarović, kandidatkinja HDZ-ove koalicije, pobjednica je predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Đorđe Latinović

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.