Kolumne

Vrijeme za moralnu obnovu

Branko Perić - 25.04.2012 18:13

"Ostareli svet nema više nekadašnje snage... ispražnjene planine ne daju dovoljno mramora, iscrpljeni su rudnici zlata i srebra... na poljima nema ratara, na moru mornara, u taborima vojnika; u sudovima više nema pravde, zanatstvo je nesposobno, u običajima više nema reda..., pomor desetkuje ljudski rod..., približava se sudnji dan."

Ovako je sveti Kiprijan opisivao propast Rimskog carstva 250. godine! Poljuljana poljoprivreda i zanatstvo, nemoral i razvrat u gradskom životu, korumpirano i nesposobno činovništvo i moralni sunovrat vlasti najavljivali su propast moćnog carstva.

Opis bi po mnogo čemu mogao da podsjeća na vrijeme sadašnje. I danas ostarjeli svijet više nema snage da obrađuje zemlju. Društvo je u opasnoj demografskoj regresiji. Više ljudi umire nego što se rađa. Ako se demografski pad nastavi, čeka nas sudbina Hazara. Politike ne uspijevaju da riješe ovaj problem.

Privreda je uništena i posustala. Zatvorene i napuštene fabrike su sablasna svjedočanstva propadanja. Radnici se otpuštaju, ili su na čekanju. Sve je više obustava rada i štrajkova glađu.

Državna administracija je glomazna, parazitska, spora, neodgovorna i korumpirana. Korupcija je postala kulturološki model. BiH je najkorumpiranija zemlja u regionu. U javnom diskursu svakodnevno se govori o korupciji u visokom obrazovanju, zdravstvu, carini, inspekcijama, policiji, sudstvu, državnoj administraciji... Država bezuspješno odgovara osnivanjem agencija, imenovanjem timova i donošenjem propisa. Rezultata nema!

Sve je više zakona, a sve manje pravde. Sudovi su zatrpani tužbama. Evropski sud za ljudska prava postaje neefikasan zbog sve većeg broja apelacija za zaštitu prava. Pravda postaje sve manje dostižna. Čak i sudije podnose tužbe protiv države da bi zaštitile svoja prava. Univerzalna pravna načela se napuštaju. Međunarodni sudovi nisu nadležni za sve države i sve građane svijeta. Pravda je ozbiljno ugrožena.

Naše porodice su razbijene. Sve je više porodične patologije. Mladi se sve manje odlučuju za brakove. Sve je više razvoda. Porodica više nije koheziono jezgro društva.

Sveopšta destrukcija je djelo moralno posrnulog čovjeka. Bezdušan čovjek je naš najveći problem. Čovjek je zaboravio na obaveze prema društvu i državi. Čovjek je zaboravio na moralne vrijednosti. Loša država je proizvod lošeg čovjeka. Nisu loši političari, čovjek je loš! Nisu loši zakoni, čovjek je neodgovoran! Nisu prljave naše rijeke, čovjek je nekulturan!

Moralne i etičke vrline više nisu ljudske vrijednosti. Sve ima cijenu, ništa nema vrijednost! Opšte dobro ne postoji u svijesti naših ljudi. Pohlepa i gramzivost su postali osnovni čovjekov cilj. Nemilosrdno se krade šuma, krade struja... Sa trotoara i ulica nestaju poklopci šahtova, sa kuća se skidaju bakarni oluci. Krade se sve i svuda. Ukrasti i uzeti od države je biološki obrazac opstanka našeg čovjeka. Država se ruši, krade i potkrada na svakom koraku. Država nema mehanizme da se efikasno zaštiti.

Svakodnevni život se odvija u sjenci nasilja. Nasilje je svuda: u porodici, u školi, na ulici. Nerazjašnjena ubistva, pljačke i otmice pune crne hronike. Na našim ulicama su droga i prostitucija. Avet terorizma kruži našim prostorima.

Mržnja je postala osnovni ljudski pokretač. Mrzi se ostrašćeno i bez razloga.

Ljubav, odanost, privrženost i požrtvovanje više nisu pojmovi sa značenjem. Umjesto prijatelja, oko nas su karijeristi, poltroni i smutljivci. Ignorisanje zakona i izbjegavanje reda postaju pravila ponašanja. Mladi ne poštuju starije, djeca ne poštuju roditelje, učenici ne poštuju profesore... Ne priznaju se autoriteti u nauci, crkvi, politici, kulturi...

U organizaciji vlasti vlada zakon partijske pripadnosti umjesto principa vrijednosti. Partokratski model je unakazio društveni organizam i učinio vlast nestručnom, tromom i neodgovornom.

Školstvo razara bezvoljna pedagogija. Škole su postale gladijatorske arene pomahnitalih dječaka i djevojčica koji jedni druge nemilosrdno tuku, ponižavaju i zlostavljaju na najokrutniji način. Mladi uvježbavaju nasilništvo koje će i njima i nama obilježiti živote. Na drugoj strani, njihovi vršnjaci oduzimaju sebi život zbog loših ocjena i bezosjećajnosti kuće i škole.

Od akademskog Partenona ostale su ruševine. Više nema autoriteta znanja i pameti. Najveći dio ljudi iz svijeta nauke prodao se političarima, trgovcima duhom, birokratama i nemilosrdnom biznisu. Neki da bi preživjeli, neki da bi utolili pohlepu i glad za bogatstvom. Na privatnim fakultetima preko noći doktoriraju bahate neznalice, bogati i moćni. Ljudi oskudnih znanja, plitke pameti i sumnjivog morala postaju akademska elita. Oni će sutra obrazovati i moralu učiti našu djecu.

Bog više nije u čovjeku, nego u novcu. U crkvu se ne ide zbog vjere, nego zbog grijeha. Sve više zaokupljena stvarima, crkva sve manje brine o duhovnosti. Grijeh se oprašta, a ne osuđuje. Raskoli i omraze ušli su u naše bogomolje. Poroci razaraju naše svetinje.

Naše šume uz blagoslov države pustoše trgovci, prevaranti i lovci u mutnom. Sa našim šumama odlaze i naše vode. Potoci presušuju, vodostaji rijeka se smanjuju, suše uzimaju danak. U vodotocima je sve više otpada i smeća. Po drveću uz korita rijeka vise plastične kese, tokom pluta plastična ambalaža, iz korita vire odbačeni frižideri i karoserije auta.

Pored naših puteva su odbačene kese sa smećem. Smeće se baca u bistre šumske potoke. Putevi će nam jednog dana prolaziti kroz deponije smeća. Pretvaranje prirode u deponiju otpada je nezabilježena vrsta bezumlja, nekulture i primitivizma. Samo bezdušan čovjek može na takav način uništavati prirodu.

U kulturi dominira estradni kič i osrednjost. Institucije kulture propadaju, kulturno blago se razara. Za siromašnu državu i siromašnog čovjeka kultura je postala trošak. Duhovno stvaralaštvo nije ničija briga i prepušteno je samo sebi.

Globalna ekonomija profita prijeti da uništi naša društva. Finansijski centri moći instaliraju novo ropstvo. Podaništvo se nameće kao način opstanka.

U društvu sveopšte nemoralnosti država postaje nemoćna. Zbog toga su zakoni, strategije, agencije i akcioni planovi postali jalovi pokušaji ozdravljenja.

Sveopšta destrukcija je djelo moralno posrnulog čovjeka. Bezdušan čovjek je naš najveći problem. Čovjek je zaboravio na obaveze prema društvu i državi. Čovjek je zaboravio na moralne vrijednosti.

Loša država je proizvod lošeg čovjeka. Nisu loši političari, čovjek je loš! Nisu loši zakoni, čovjek je neodgovoran! Nisu prljave naše rijeke, čovjek je nekulturan!

Moralno posrnuće čovjeka je predvorje propasti društva. Da bi se spasilo društvo, treba spašavati čovjeka! Napori najmoralnijeg političara će biti uzaludni ako se čovjek ne uzdigne i uspravi. U društvu bez morala svaka politika je osuđena na propast. Zbog toga je neophodna hitna moralna obnova društva. Ona mora biti sveobuhvatan društveni zadatak. I mora biti prioritetan zadatak pojedinca, porodice, škole, crkve, medija, politika i države.

Neko bi to napokon morao da kaže!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Od izbora do izbora!

    22.07.2014 14:50 - Dragan Jerinić

    Kad razgovarate sa ovdašnjim privrednicima kažu da nikad nije bilo teže poslovati. Svaka godina je teška, ali ova nekako najteža. Sve se u njoj skupilo - od krize do katastrofe uzrokovane poplavama.

  • Kako se sazna da počinje svjetski rat?

    21.07.2014 17:01 - Nino Raspudić

    U par dana mi je nekoliko ljudi, na različitim mjestima i u različitim štimunzima, od kave u pauzi znanstvenog kongresa u Zagrebu pa do prvog ljetnog piva u kafiću na moru, pod dojmom zadnjih događanja u svijetu spomenulo Treći svjetski rat.

  • Čekali donacije, dočekali kandidate

    20.07.2014 19:30 - Nihada Hasić

    Poplavom poharanoj Bosni i Hercegovini prijatelji i kreditori iz svijeta obećali su oko 800 miliona eura za hitnu sanaciju posljedica majske prirodne katastrofe. Predstavnici vlasti u BiH oduševljeni su ovom najavom jer su očekivali mnogo manje dokaza solidarnosti iz svijeta.

  • Srpski scenario

    16.07.2014 18:03 - Jelka Jovanović

    Ukrajinski i bosanski scenario opet su oživeli u Srbiji. Pre nekoliko meseci u vreme kampanje za vanredne izbore ovom kletvom po zemlju gađana je već tada opoziciona Demokratska stranka; navodno je prizivala U-B scenario pošto na izborima ne može da pobedi Srpsku naprednu stranku.

  • Tri od šesn'est

    15.07.2014 17:03 - Dragan Jerinić

    Konačno u partijama mogu malo da odahnu. "Velik" je teret prešao preko njih jer nije nimalo lako sastaviti liste, predati ih na vrijeme u CIK, a da svi stranački aktivisti budu zadovoljni.

  • Koga je briga za Gavrila Principa?

    15.07.2014 13:41 - Denis Kuljiš

    Koja su načela vodila Gavrila Principa? Kakvi su bili njegovi motivi? Na to su pitanje pokušavali odgovoriti sudionici okrugloga stola održanog na Brijunima: Biljana Srbljanović, pomodna dramatičarka prisutna na važnim europskim pozornicama, sarajevski redatelj Dino Mustapić koji je za Ulysses teatar režirao njen komad o Gavrilu Principu i neopisivi Srećko Horvat, vedeta hrvatske kvaziintelektualne revolucionarne scene, koji polaže ispite na drugoj godini zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na temeljno pitanje o liku koji je izvršio sarajevski atentat, moglo bi se odgovoriti protupitanjem - ali, koga je za to briga?

  • Kvantna ekonomija u RS

    13.07.2014 16:51 - Marko Đogo

    Kažu da je samo u kvantnoj fizici moguće da istovremeno jedan predmet bude na dva ili više mjesta. Nije mi baš najjasnije kako je to moguće, ali se ponekad pitam da li postoji i kvantna ekonomija i da li upravo danas živimo u njoj? Ili je čak ekonomija oduvijek bila kvantna/dualna, samo što ekonomisti željni slave nikada nisu željeli da prihvate takvo njeno stanje.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    13.07.2014 15:21 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je Romano Bolković primijetio na Facebooku, pitanje je hoće li pape skupa gledati prijenos?

  • Dan američke nezavisnosti u Sarajevu

    11.07.2014 15:28 - Nino Raspudić

    Već tradicionalno u BiH proslava 4. srpnja, dana američke neovisnosti, prigoda je za simboličko potvrđivanje ovisnosti zemlje u kojoj se prigodni prijem održava. Paralelna suvremena povijest BiH mogla bi se napisati analizirajući prijeme u američkom veleposlanstvu u Sarajevu.

  • Razumiju li Balkanci svoju strogu učiteljicu?

    10.07.2014 17:56 - Denis Kuljiš

    Supersunday je, naravno, trinaestoga i, kao što je primijetio netko na Facebooku, pitanje je hoće li oba pape skupa gledati prijenos? Papa Bergolio navijat će za Messija, a papa Benedikt za Nijemce, no ti Nijemci više nisu stereotipni Vikinzi poput Andrea Schurrlea iz Chelseja, pa londonski "Daily Mail" na naslovnu stranicu tendenciozno stavlja upravo tri drukčija reprezentativna negermanska Nijemca: Miroslava Klosea, Mesuda Ozila i Samija Khediru.

  • Nemoguća misija

    09.07.2014 18:27 - Jelka Jovanović

    Da je na snazi zakon koji je važio kada sam počinjala da radim, lagano bih sakupljala papire za penziju. Dobru, razume se, jer mi je pripravnička novinarska plata 1984. bila veća od očeve zarade VKV majstora s više od četvrt veka staža.

  • Obratio sam pažnju

    06.07.2014 18:39 - Srđan Barašin

    Obrazovanje je najveći i najsuvlji cvijet u Republici Srpskoj. Korijen tog cvijeta, oni što se zovu "prosvjetni radnici" (termin zaostao iz komunizma u kojem su svi bili radnici, pa i profesori) nose najveću odgovornost za to.

  • Zablude pacifizma (II)

    04.07.2014 17:17 - Denis Kuljiš

    To je, dakle, historija, kompleksna, zapanjujuća, s uvijek novim slojevima tajni koje se otkrivaju skrupuloznom istrživaču, kao u onoj metafori Guenthera Grassa o guljenju glavice luka... Ali što nam ta storija govori danas, nama današnjima?

  • Bila jednom jedna poplava

    04.07.2014 17:07 - Boris Bajić

    Sjećate li se onih poplava što su nekad davno bile? Ima od toga jedno mjesec - mjesec i po dana. Sakupljala se neka pomoć, zvao se neki broj, neki ljudi volontirali, svi se nešto bili uzvrtili oko toga.

  • Zablude pacifizma (I)

    03.07.2014 17:19 - Denis Kuljiš

    Što je Hekuba nama i što smo mi Hekubi? To se pita Hamlet kad promatra glumicu koja iskazuje bol Prijamove žene u drami o opsadi Troje. Što se nas tiče njena patnja, kako nas pogađa ta priča, kao i priča Hamletova, s njegovim snatrenjima, strahovima i nedoumicama?

Branko Perić

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner