ZeoMit

Milan Grubor - 18.04.2012 18:53

Civilizacije koje su obitavale na mjestu koje mi zovemo domom, zaključno sa našom, imale su svoje zakonitosti. Među njima je posebno strastvena i inspirativna bila navika da se teška vremena i teški ljudi prežive zavirivanjem u mit i legendu koji su uvijek zračili spokojem i rješenjem.

Uzmimo samo jedan primjer iz antičke Grčke - Ahilej, grčki junak, svima poznat iz Homerove "Ilijade". Poznat po svojoj besmrtnosti i po jednom malom problemu - peti - jedinoj ranjivoj tački. Priča ide ovako - kad se Ahilej rodio, majka Tetida ga je htjela učiniti besmrtnim a tad je besmrtnost podrazumijevala kupanje u rijeci Stiks. Tokom kupanja u istoj majka ga je držala za petu prilikom uranjanja, i istu (petu) je zaboravila pokvasiti, tako da je upravo ona ostala njegova jedina ranjiva tačka. I mnogo godina poslije on je nastradao tako što ga je strijela pogodila baš u tu istu petu. Još nije jasno ko je to učinio jer jedni tvrde da je Apolon, a drugi da je Paris. Holivud je dokazao da je ovaj potonji počinitelj tog nedjela.

Poznate su i Džingis-kanove fantazije o besmrtnosti. Nakon što je osvojio sve što se moglo osvojiti i nakon što je stekao neprebrojano bogatstvo ostao mu je jedan mali problem. Neosvojena priroda ili, što bi neki rekli, biologija. Njegov glavni adut je bio taoistički mudrac, kineski alhemičar Čang - Čuna koji mu je hladnokrvno saopštio da je besmrtnost, kako je on želi postići, preko eliksira, neostvariva, da to i nije pravi smisao življenja, te ga uputio u načela taoizma koja su se Džingisu veoma svidjela pa je prestao da ubija sve pokorene ljude i prešao na princip eliminisanja, tzv. par - nepar.

Idemo dalje - kralj Artur. Legenda tvrdi da onaj koji izvuče mač postaje kralj. Artur kao mladić vadi mač eskalibur iz kamena, postaje kralj i kreće u potragu za svetim gralom. E sad, sveti gral je sveti predmet, pehar iz kojeg je Isus Hristos pio za vrijeme posljednje večere. Postoji vjerovanje da sveti gral ima čudotvorne moći.

S druge strane javlja se kamen mudrosti. To je mitska supstanca koja, navodno, ima moć da bilo koji običan metal pretvori u zlato, i od koje se može napraviti eliksir života koji bi omogućio korisniku da se podmladi, odlažući smrt, po nekim izvorima i postižući besmrtnost.

Jedni smatraju da se radi o konkretnoj supstanci koju je potrebno otkriti, odnosno napraviti, dok opet drugi smatraju da je ovo čisto misaona kategorija i metafora za put ka prosvjetljenju kroz sticanje znanja o prirodi i mudrosti u postupanju. Holivud se još nije oglasio, ali je kvota da će se odlučiti na prvu tvrdnju 1.01.

Sve ove legende imaju svoje nastavke kao u kakvim latinoameričkim sapunicama, i danas. I prethodno rečeno je uvod za našu urbanu legendu. Ja zaista ne znam kako bih vam današnju, urbanu, banjalučku legendu predstavio. To je nešto između svetog grala i kamena mudrosti. Kao, recimo, kristal sa planete Kripton, sa koje je Supermen izbjegao kod nas.

Radi se o mineralu koji je istinsko čudo prirode. Taj čarobni mineral, koga su stari Grci zvali  kamen života, je vulkanskim putem došao iz utrobe zemlje. A upravo zato u njemu su deponovana jedinstvena svojstva koja ga razlikuju od svih minerala na planeti.

Naime, radi se o zeolitu - koji se naziva čarobni kamen života. Činjenica je da ovaj metal ima jonoizmjenjivačka svojstva i da se primjenjuje u  zaštiti životne sredine, hemijskoj, nuklearnoj i industrijama grijnih i rashladnih uređaja i građevinskih materijala, poljoprivredi, prečišćavanju tla i vode, a posebno u medicini gdje im se, kao antioksidansima, tek predviđa široka primjena u problemima u vezi sa imunološkim sistemom.

To ste možda i znali. Ali ovo niste znali sto odsto. Sve elektrane na nuklearni pogon obložene su zeolitom. Čudesni kamen za 90 odsto uvećava prinos kod žitarica, za 85 odsto kod paprike, 54 odsto kod krompira. Na budžet još nije testiran ali vjerujem da je jedno 200 odsto veći prinos.

Idemo dalje... "Ako vas svrbi među prstima, ako vam se znoje noge, nemojte uzalud da se češete i nervirate. Stavite ovaj kameni prašak u cipele i problem je sto odsto rešen. Ovim belim praškom možete da operete zube, slobodno, jer on leči desni i skida kamenac. Ako vam je zub, pak, pokvaren, stavite zrnce praška u šupljinu i izlečite ga.

Kad kuvate, stavite negde iznad šporeta vrećicu ovog praška i niko iz komšiluka neće znati da vi za ručak imate kupus. (već sarmu op. a.) A kad pušite, sipajte u pepeljaru malo ovog praška, i prostorija će biti sveža (a vi ćete biti sveže garavi op. a.) U staju, takođe, stavite ovaj prašak, biće kao apoteka! Naprskajte kamen dezodoransom i stavite ga u automobil, pa će sveže mirisati najmanje tri-četiri meseca. A onda, po potrebi, ponavljajte prskanje. Prašak leči i razne kožne i venerične bolesti. Ovaj čudotvorni kameni prašak zove se zeolit i potreban je svakom domaćinstvu u gradu i na selu. "

Ono što daje posebnu draž ovim "činjenicama" je to da su kod Čelinca nađena ogromna nalazišta zeolita, te jedno brdo s istim košta bogatstvo. I zaista se nudi kao izlaz iz nagomilanih socio-ekonomskih problema.

Međutim, ovaj mineral već uveliko služi narodu po kafanama kao tema za razgovor, za razbibrigu, za nadu i konačno spasenje. Drugima, pak, služi kao izlaz iz začaranog kruga prirode gdje se sve rađa i 'mre. Tako mnogi imućniji sa mnogo banaka i najmanje 70 "banki" razmišljaju kako da preteknu zub vremena.

Jer jasno je da svako ima svoju "caku" na koju je slab i na koju može glavu izgubiti. Jer je očito da nije dovoljno osvojiti svijet da bi se pobjeglo prirodi i prolaznosti. Jer gral, mistični predmet, može pronaći samo vitez čista srca. Jer sam cilj stvaranja zlata je dobijanje jednog od malobrojnih plemenitih metala, koji je indiferentan na uticaje sredine.

Kad se malo bolje pogleda vidi se da legende u stvari otvaraju put u raznim pravcima koji vode jednom ishodištu, a to je besmrtnost. Ono što je takođe interesantno je to da su akteri tih legendi često ljudi na rukovodećim mjestima tih društava jer to što su viši u društvenoj hijerarhiji trebalo bi da znači da su bliži Svevišnjem.

Pošto je naše društvo sve starije i starije, onda, slijedeći analogiju, sve više nas gleda ka legendama i hvata se za mitove ne bi li izbjeglo kraj. I društvo, a posebno viši u društvenoj hijerarhiji.

Sve nas ovo upućuje da je naša legenda dobro utemeljena u brdima. Da postoji velika potreba za njom. I da će eksploatacija biti berićetna.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Zločini bez kazne

    20.05.2015 17:41 - Jelka Jovanović

    Počećemo ovako: profesor psihologije Milenko Karan, rođen u Liježu, poreklom iz Livna, igrom sudbine zaposlen u Prištini, priča negde 1984-1985. kako mu se Svetozar Vukmanović Tempo, jedan od najuticajnijih ratnih generala NOB-a i poratnih funkcionera, žali: "Dolazi mi Luka svake noći!"

  • MMF vs Fridman u BiH

    19.05.2015 19:45 - Marko Đogo

    U svijetu ekonomije Milton Fridman nije bio bog, ali jeste čudotvorac.

  • Prebroditi katastrofe

    14.05.2015 21:00 - Ellen Goldstein

    U ovo vrijeme prošle godine Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zahvatile najjače padavine zabilježene u posljednjih 120 godina, uzrokujući obimne poplave u obje zemlje. Neposredno poslije poplava vidjela sam iz prve ruke razorne posljedice po stambene objekte, ceste, dalekovode, usjeve i stočni fond.

  • Isečci zbilje Kumanovski tamni vilajet

    13.05.2015 19:46 - Jelka Jovanović

    Sve što se napiše nedovoljno je provereno sem istine da su u sukobu makedonske policije i naružanih Albanaca u Kumanovu na Dan pobede i Dan Evrope 9. maja stadala 22 muškarca, osam policajaca i 14 terorista.

  • Sanjaš li Zalužane?

    13.05.2015 16:42 - Boris Bajić

    Prosjed muškarac srednjih godina sigurnim se korakom kretao kroz hodnik CJB Banja Luka. Stigavši do kancelarije dežurnog inspektora, ka kojoj ga je uputio službenik na prijavnici, popravio je nabore na rukavima, duboko udahnuo i samouvjereno pokucao na vrata.

  • Makedonija i domino efekt

    11.05.2015 19:45 - Nino Raspudić

    Oružani sukob terorista i policije u Kumanovu, koji je odnio 22 života, u hrvatskim medijima je, s obzirom na blizinu i mogući domino efekt kojeg bi novi balkanski rat izazvao, nedovoljno i površno popraćen.

  • Zašto je Vučić toliko nepopopularan

    07.05.2015 15:47 - Denis Kuljiš

    Zašto je Vučić toliko nepopularan? A zašto bi bio popularan? Nepopularni su političari rijetki, to su oni koji se okrenu protiv matice, pa obećavaju krv znoj i suze, ali takvih ovjede uglavnom nema!

  • Šta bi danas Tito rekao?

    06.05.2015 20:03 - Jelka Jovanović

    Josip Broz Tito umro je na sredokraći između Dana pobede nad fašizmom 1945. i njene vruće 70. godišnjice koja će biti obeležena u Moskvi 9. maja. Velikom vojnom paradom. Tvorac četvrte Jugoslavije umro je pre 35 godina u vreme kada se obeležavalo 35 godina oslobođenja od najveće pošasti XX veka.

  • Nacionalne ekonomije u globalizaciji

    04.05.2015 22:36 - Prof. dr Spasoje Tuševljak, doc.dr Marko Đogo

    Globalni procesi su se krajem prošlog stoljeća nezamislivo dinamizirali, što je generisalo optimistička očekivanja.

  • Kako je Rijeka pobijedila Fjume

    03.05.2015 12:08 - Denis Kuljiš

    Prije nekoliko dana, povela se besmislena - revizionistička - rasprava o tome zašto je Rijeka 3. maja zauzeta uz tolike gubitke snaga Jugoslavnske armije. Pošto je grad već bio u okruženju, bez izgleda na uspjeh otpora, pišu u "Novom listu", "nerazumna odluka" njemačkog zapovjednika Luwig Kueblera da pod svaku cijenu izbjegne predaju, dovela je do nepotrebnog gubitka života na obje strane…

  • Teroristi iz našeg sokaka

    29.04.2015 19:20 - Jelka Jovanović

    Eho bezumnih pucnjeva u Zvorniku sve jače se širi Srbijom i regionom. Policajac Dragan Đurić ubijen na poslu, još dvojica ranjena, mrtav napadač, uhapšena dva saučesnika. Sledeći je Beograd, piše štampa, s manje ili više opreza.

  • Jesmo li svi dužni plaćati za europsku kolonijalnu prošlost?

    27.04.2015 19:40 - Nino Raspudić

    Prošlotjedna smrt 950 ljudi, koji su se utopili u Sredozemnom moru u očajničkom pokušaju da se dokopaju europske obale, potaknula je brojne rasprave, između ostalog i onu o odgovornosti Europe za katastrofalno egzistencijalno stanje milijuna ljudi na Bliskom istoku i u Africi, koji je se žele dočepati kao ilegalni imigranti.

  • Riječ-dvije na temu korupcije u obrazovanju

    24.04.2015 19:30 - Boris Bajić

    "Moramo da radimo onaj posao za koji smo plaćeni", zaključio je danas ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, gospodin Dane Malešević na konferenciji pod nazivom "Kako osigurati kvalitet znanja bez korupcije", održanoj u Banjaluci, a u organizaciji Ministarstva prosvjete i kulture i Antikorupcijske mreže.

Milan Grubor

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.