Nezavisni stav

Hoće li Evropa postati tvrđava?

U vrijeme kad je prema Njemačkoj nadirao najveći talas izbjeglica, u toj zemlji se vodila debata kako bi trebalo postupiti u slučaju da se veći broj njih uputi prema toj zemlji. Dobro se sjećam izjave predsjednika udruženja njemačkih poslodavaca u večernjem dnevniku ARD-a da Njemačkoj "odmah" treba oko 750.000 radnika, i da bi većina migranata, u slučaju da završe u Njemačkoj, mogla naći posao.

Međutim, nada da bi potrebne radnike mogli naći u migrantima imala je samo jednu manu: prevelike su kulturne razlike između Evropljana i migranata s Bliskog istoka. Sviđalo se to nekom ili ne, Evropljani, pa ni Nijemci, nisu bili oduševljeni politikom otvorenih vrata prema ratnim izbjeglicama i ekonomskim migrantima s Bliskog istoka. Pokazalo se da je Evropa manje multi-kulti nego što su neki pretpostavljali. Posljedica je rast desnog ekstremizma u Njemačkoj i drugim zemljama zapadne Evrope, populističke vlade desnice na istoku Evrope, istupanje Velike Britanije iz EU i opasnost da taj evropski bastion liberalizma i otvorenosti postane tvrđava sa visoko podignutim zidovima prema došljacima s jugoistoka.

Sada se u Evropi vodi debata o tome kako spriječiti dalji dolazak migranata, a da pritom ne izgubi humanost. Iako to mnogi nevoljko priznaju, rješenje će biti stvaranje izbjegličkih centara u zemljama van EU na migrantskoj ruti. Ukoliko te zemlje budu voljne da privremeno zbrinu izbjeglice, EU će otvoriti izdašne fondove. Na taj način - bar je takav plan - Evropa će sačuvati obraz humanosti, a istovremeno riješiti problem migranata koji su izazvali neviđeni rast nacionalizma i desničarskog ekstremizma širom Evrope. Većina ovakvih centara bi se, po svemu sudeći, uspostavila u zemljama Bliskog istoka, poput Turske, s kojom EU već ima milijarde vrijedan sporazum o zbrinjavanju izbjeglica.

Ako dio njih bude zbrinut u BiH, mogli bismo prihvatiti dio tih ljudi u zamjenu za evropsku pomoć, pod uslovom da se oni vrate u svoje matične zemlje nakon završetka sukoba.

Pitanje je osjetljivo i složeno jer testira i našu humanost - kako treba zemlja koja je i sama pretrpjela rat i izbjeglištvo da postupi prema ljudima koji su se danas našli u istoj poziciji? Humanost bi trebalo da bude iznad politike, a da li će stvarno biti tako - biće najviše do nas samih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije