Iako ne postoje konkretni statistički podaci, pored nelikvidnosti, ključni problem privrede u BiH je siva ekonomija u kojoj se, prema grubim procjenama, "završi" 30 do 50 odsto posla.
Nezaposlenost, nizak životni standard, korupcija, visoke kamate i nezainteresovanost države, osnovni su uzrok nastanka i razvoja sive ekonomije, koju ne treba potcjenjivati i represijom suzbijati jer i takvo poslovanje ima pozitivne efekte, pogotovo u BiH.
Više od polovine građevinskog i poljoprivrednog sektora je u sivoj zoni, a tu se obrću stotine miliona KM koje na kraju uglavnom završe u džepovima običnih smrtnika, raznih majstora i običnih seljaka. S druge strane, oni koji koriste njihove usluge prolaze jeftinije i tu je začarani krug na koji nijedna država na svijetu nije imuna, pogotovo BiH, gdje u istoj državi u dva entiteta i distriktu važe različita pravila.
Može li država stati u kraj sivoj ekonomiji?
Ne može, ali je može suzbiti, i to ne pooštravanjem propisa i represijom inspekcijskih organa, već isključivo edukacijom, jakom kampanjom i smanjenjem poreza i doprinosa. Sve ostalo je maska i pokušaji koji neće imati nikakve efekte.
U BiH sve ijedan privrednik, šta god da radi, ima dvije cijene - jedna je za plaćanje preko računa, a druga, obično daleko niža, za keš, i to nije izuzetak, to je pravilo, kao što je i slučaj sa prihodima i rashodima. Svi koji koliko-toliko legalno posluju u završnom računu prikazuju manje prihode i veće rashode, manipulišu dugovanjima prikazujući ih što većim, a potraživanja u većini slučajeva nenaplativim.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.