Nezavisni stav

Šta je nama OHR?

Porediti instituciju visokog predstavnika u BiH iz tamo neke 2002. godine s ovom kakva je danas je otprilike kao kad bismo poredili operativnu moć i funkcionalnost Vijeća Evrope s lokalnim parlamentom iz Gračanice.

Svako poređenje je neusporedivo, svaka sličnost je namjerna.

Svi iz različitih pobuda, ali danas gotovo niko u BiH nije zadovoljan ulogom visokog predstavnika i načinom na koji OHR funkcionira.

Nećemo sada o platama i primanjima visokog predstavnika, budući da se OHR budžetira iz međunarodnih institucija, no u ovom slučaju bitno je naglasiti da visoki predstavnik (VP) i njegov kabinet imaju takva primanja da bi sada, ovoga trena, potpisali da se više nikada u svojim životima ne mrdnu iz BiH. Ovakve kakva je. Usporene, vječito užarene i u rukama spin-politika.

Suština su trenutna uloga i rad OHR-a. Sjeća li se neko kada je VP (ovdje namjerno ne pominjem ime, jer je ime irelevantno u udnosu na trenutne ovlasti ove institucije) povukao neki značajan potez, značajniji tim prije da bi mogao uticati na politički život, a društvu pomoći da prodiše?

Ne možete se sjetiti? I nije do vas, a bogami ni do mene, pošto toga nije bilo godinama, jer osim godišnjih izvještaja o stanju u BiH Vijeću sigurnosti UN (koji, opet, svaki put radikaliziraju stanje u državi) i jedne odluke o načinu popune Doma naroda Parlamenta FBiH, visoki predstavnik već možda i deceniju fikusira na marginama političkog života u BiH i van BiH.

Sve otprilike izgleda ovako: nesposobni bošnjački političari i dalje žive u nadi da će OHR sankcionirati antidejtonsko djelovanje. Srpski političari, koji su u prošlosti imali najviše konfrontacija s OHR-om, visokog predstavnika danas se boje koliko i babe Brke iz dječjih bajki, a poslovično mudri hrvatski političari već se godinama drže po strani.

U toj političkoj igri razvlačenja pameti ovdašnjem življu najviše gubimo mi, građani, zarobljeni između nade da će se nešto promijeniti i vlastitog očaja.

I posljednji, prekjučerašnji pokušaj VP da organizira sastanak političkih lidera je propao, iz prostog razloga jer ga još malo ko u BiH ozbiljno doživljava.

Nije li stoga uistinu krajnje vrijeme za ključ u bravu OHR-a?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije