Londonska drama

Hapšenje Ejupa Ganića iz mrtvih je diglo Harisa Silajdžića i njegovu Stranku za BiH.

Nakon prvih vijesti o privođenju ratnog člana Predsjedništva BiH, odmah se oglasio Sven Alkalaj, Silajdžićev kadar na čelu bh. diplomatije, a kada se desilo i hapšenje, u Londonu se hitno obreo Damir Arnaut, savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Utrkivale su se ove sedmice perjanice Stranke za BiH ko će se prije naći uz Ganićevu porodicu, ko će više napasti britansko pravosuđe, susjednu Srbiju i sve neprijatelje koji i danas prijete da unište BiH i sve prave patriote.

Sudeći po reakcijama slušalaca i gledalaca koji su se oglašavali tim povodom, Silajdžiću je pošlo za rukom da loptu na političkom terenu prebaci tamo gdje je najjači - rat, stradanja, genocid, agresija i vječita ugroženost Bošnjaka od spoljnih i unutrašnjih neprijatelja.

Za ovakvo djelovanje Silajdžić je neometano imao logistiku u institucijima BiH, na čijem su čelu on i njegovi kadrovi. Na nogama je bio dio Predsjedništva BiH, Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice uz podršku nevladinog sektora, gdje poruke o "100 posto BiH" još imaju odjeka.

Da je Silajdžićeva taktika imala efekata, potvrđuje i pres-konferencija lidera SDA Sulejmana Tihića održana tri dana nakon hapšenja Ganića. Iako je Tihić imao obrazloženje zašto tek tada reaguje, pravdajući to vjerom u rad institucija, te pravdu i pravičnost, ipak je morao ponoviti neke konstatcije koje su prilično izlizane od česte upotrebe prvaka Stranke za BiH.

Tihić nikako da shvati da priča o institucijama i institucionalnom djelovanju ne pije vode u BiH, mnogo je isplatljivija Silajdžićeva strategija, koja se zasniva na pukoj priči o važnosti institucija, a one mu služe samo da kroz njih infiltrira svoje interese i interese svoje stranke.

Zanimljivo je da se Bakir Izetbegović nije previše eksponirao u vezi sa dešavanjima sa Ejupom Ganićem, koji je završio u britanskom zatvoru zbog sumnji da je odgovoran za zločin u Dobrovoljačkoj ulici, gdje su početkom rata stradali vojnici JNA. Nejasno je da li odsustvo ove reakcije ima veze s činjenicom da je u toj ulici, toga dana u transporteru bio Bakirov otac, tadašnji predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, pa je i njegov život zavisio od bezbjednosti vojnika JNA i naredbi njegovih zamjenika.

No, i ovim zločinom baviće se (nečije) pravosuđe i to je sada već svima jasno, pa su burne reakcije došle sa svih strana, a u opštem haosu stranke pokušavaju izvući maksimum za sebe. U svom javljanju iz Londona, nakon prve vijesti da je priveden, Ganić nije isključio mogućnost da će se vratiti u politiku "ako to Bosni bude potrebno". Već se vidi i koja bi ga stranka rado prihvatila i kome bi trebalo da se oduži ako Bosni bude potrebno.

Dok se dešava londonska drama, prvenstveno za porodicu Ganić, život u jednom dijelu BiH skamenio se. Ne usvajaju budžet u najvećem kantonu FBiH, nedostaje novca za penzije, isključuju gas zbog dugova, invalidi ostaju bez naknada, sve je više nezaposlenih i gladnih...

Lako se utješiti - samo da rata ne bude.