Godina 2013. će biti važna godina za Bosnu i Hercegovinu. Ako vlasti budu uspjele da mobilišu podršku za dalekosežne ekonomske reforme - uz pomoć Evropske unije, MMF-a i drugih međunarodnih partnera - Bosna i Hercegovina će biti u stanju da postigne značajan napredak na putu ka punoj integraciji u EU.
Utvrđivanje putanje za transformaciju sadašnjeg Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU u puno članstvo pružilo bi važnu mapu puta za budućnost Bosne i Hercegovine i osiguralo da ona ne zaostaje za svojim susjedima na zapadnom Balkanu. To bi, takođe, stvorilo novi osjećaj među mladim ljudima da postoji neki cilj, jer mnogi od njih gube nadu u izgradnju smislene budućnosti u Bosni i Hercegovini. Nezaposlenost mladih je iznad 60 procenata, što je zaprepašćujuće veliki broj, čak i za teško pogođenu Evropu. Nedavna anketa je pokazala da bi 80 procenata mladih ljudi sutra napustilo zemlju kada bi to mogli učiniti, usljed nedostatka mogućnosti za obrazovanje i zapošljavanje.
Da bi se stvorila radna mjesta, Bosni i Hercegovini je potreban ekonomski rast. Ali za malu, otvorenu ekonomiju, to u velikoj mjeri zavisi od toga šta se dešava na drugim mjestima. Zbog ekonomskih izazova u evrozoni koji i dalje traju, ukupni izgledi za Evropu ostaju prigušeni. Na osnovu toga, MMF predviđa da će rast u Bosni i Hercegovini u 2013. godini biti skroman - ako ga uopšte bude bilo.
Nažalost, ne postoji prostor da bi se rast podstakao povećanjem javne potrošnje. Naprotiv, vladine finansije su ograničene, kao i drugdje u Evropi. Finansijska podrška od strane međunarodne zajednice, uključujući i MMF, ublažila je potrebu za prilagođavanjem. Ali fiskalna konsolidacija će morati da se nastavi kako bi se osigurao opstanak socijalnog modela za buduće generacije u Bosni i Hercegovini. To znači da će dalje teške odluke o tome kako smanjiti obim organa vlasti i reformisati socijalne beneficije biti neizbježne. Od ključne važnosti će biti osigurati da adekvatna socijalna sigurnosna mreža ostane na raspolaganju onima kojima je najviše potrebna.
Dakle, šta se tu može učiniti? Iako Bosna i Hercegovina nema mnogo uticaja na ono što se dešava u Evropi i drugim dijelovoma svijeta, ima mnogo toga što ona može učiniti kako bi svoju ekonomiju učinila privlačnijom za ulaganja i stvorila nova radna mjesta. To, prije svega, uključuje poboljšanje poslovnog okruženja. Složeni i opterećujući propisi koče stvaranje radnih mjesta i rast, dok Bosna i Hercegovina zaostaje za zemljama u regionu po većini pokazatelja lakoće poslovanja. Pokretanje i vođenje poslovanja mora postati mnogo lakše.
Reforme za poboljšanje politike obrazovanja i tržišta rada - kao što su pomoć u traženju posla, obučavanju i programima za praksu - takođe su od bitnog značaja. Radnoj snazi potrebno je više obrazovanja i veća tehnička obučenost, a i obrazovanje i obučavanje treba da budu bolje usklađeni s potrebama privatnog sektora. Zakone o radu treba reformisati kako bi se preduzećima olakšalo da popunu radnih mjesta i plate prilagode promjenama u okolonostima, a da pritom poštuju legitimna prava radnika. To se najbolje može ostvariti kroz konstruktivni dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sindikate i predstavnike poslovnog svijeta. Nezaposlenima, takođe, treba dati glas - visok nivo zaštite onih koji su već dio radne snage otežava mladima i drugima da pronađu zaposlenje.
Ništa se od toga ne može postići bez saradnje, kako unutar same Bosne i Hercegovine tako i sa međunarodnom zajednicom.
Sa svoje strane, MMF će nastaviti da podržava Bosnu i Hercegovinu kroz ova teška vremena. Najveći doprinos koji Fond može dati za smanjenje nezaposlenosti je tako što će pomoći u održanju makroekonomske stabilnosti i sprovođenju reformi za povratak ekonomskog rasta.
Još važnija od toga jeste jača saradnja unutar same Bosne i Hercegovine. Teške odluke najbolje je donositi zajedno. Bez toga neće biti moguć bitan napredak ka cilju koji je članstvo u Evropskoj uniji. Zajedno, mi moramo osigurati da mladi ljudi žele da ostanu u Bosni i Hercegovini zato što kod kuće mogu da vide svijetlu budućnost.