Samim koncem godine iza nas, javnost je upoznata da je u Sarajevu održana izborna sjednica Skupštine i prvo zasjedanje Svjetskog bošnjačkog kongresa.
Prezentovana je osnivačka deklaracija s akademicima Feridom Muhićem predsjednikom Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) Mustafom Cerićem i Muhamedom Filipovićem.
Prvi predsjednik ovog kongresa akademik Cerić nam je, između ostalog, poručio i: "...Bošnjaci sa Kosova koji nisu mogli doći zato što im je ova država BiH, za koju su Bošnjaci dali svoju krv, ne da da uđu u nju, u BiH, jer nemaju vize zato što im Dodik to ne da. Dodik se mora zaustaviti u ugrožavanju Bošnjačke slobode. Ovdje u BiH i, naravno, u čitavom regionu. Dodik mora shvatiti da mora prestati sa provokacijama i da mora shvatiti da se njegova arogancija i njegova drskost u odnosu na slobodu Bošnjaka mora zaustaviti. I mi ćemo to zaustaviti ako bog da. Ako smo zaustavili Karadžića, onda ćemo zaustaviti i Dodika ako bog da. Inšalah. Svako je u Bosnu dobrodošao ko voli Bosnu. Onaj ko ne voli Bosnu, nije dobrodošao..."
Nakon novogodišnjih praznika stižu nam reakcije intelektualnih krugova iz Sarajeva. Tako se, pored generalnih stavova, kojima ovaj kongres ima za cilj "raditi na ostvarenju pune slobode Bošnjaka", kritike upućuju na "isključivost stavova kongresa kroz prisjećanje na stradanja". Zatim na sesiji "Kruga 99" osnivačima prigovaraju što osnivaju parainstituciju, jer kroz istu tu "parainstituciju žele da ostvare političku, kulturološku, duhovnu i svaku drugu dominaciju nad Bošnjacima". Na kraju, slijedi poruka da je "riječ o getoizaciji jednog naroda koji ima za posljedicu antibosanski, antidržavni i antibošnjački čin sa nepredvidivim posljedicama".
Pokušaću da vam predstavim ovaj događaj iz druge perspektive. Možemo na neki način reći uslovno banjalučke. Vjerujem da je dobro što se u BiH razvija i diferencira civilni sektor. Istina je ta da BiH nema iskustvo u ovom društvenom formatu, jer u prethodnoj federativnoj zajednici, civilni sektor sa svojim prednostima - prije svega u komunikaciji i nuđenju riješenja - nije postojao kao takav.
Zato bi svaka nova civilna ili nevladina organizaciija trebalo da nam bude korisna. Pa samim tim i Svjetski bošnjački kongres. Pojava ovog kongresa bi mogla da ohrabri i druge zajednice da na taj način artikulišu svoje interese te bismo tako, na primjer, imali zajednice s kojima bi se moglo razgovarati o interesima Bošnjaka, Srba i Hrvata, neopterećeno od političkih odluka i uslovnog političkog pragmatizma. Valjda bi to i bilo da smo naivni i slijepi da ne vidimo da ovaj kongres ima pretenzije da, baveći se problemima bošnjačke zajednice, uzurpira prava drugih zajednica u BiH.
Iz onog što se moglo čuti od njihovih predstavnika jasno nam je da su njihovi planovi i aktivnosti isključivo političke prirode. Sad nije problem u toj, kako kazaše, "parainstituciji", jer nema ništa sporno u tome što jedna civilna - nevladina organizacija ima političke stavove. Već je neprihvatljivo to što ovaj kongres ima političke ambicije koje govore o političkom suverenitetu kod Bošnjaka. Posebno su upozoravajuće poruke kongresa koji, predstavljajući Bošnjake kao najveću zajednicu u BiH, ima ambiciju da i drugim zajednicama nametne svoje stavove. Tako je putem prijetnji i putem sile uočljiva ambicija za uzurpacijom tuđih prava.
Da se Svjetski kongres bošnjaka ne želi baviti svojom zajednicom, kaže nam akademik Cerić u svom obraćanju kada koristi govor mržnje pozivajući na zaustavljanje rukovodstva RS. Kako to predsjednik svih građana Republike Srpske ugrožava bošnjačku slobodu? Svijet prepoznaje ljudska i građanska prava i slobode, a nikako etničke. Da li je "zaustavljanje" Karadžića kao i "zaustavljanje" Dodika - rat? Vidimo da se iz Cerićevog govora postiče nasilje i terorizam.
Očito je da ideja konrgesa ne leži u rješavaju problema svoje, bošnjačke, zajednice nego u ataku na one druge pojedince i zajednice, izvan njihove zajednice. Tako da je jasna poruka da kongres želi da svrgava i zaustavlja demokratski izabrane političare, jer nisu saglasni s njihovim političkim stavovima. Da li je to uvod u destabilizaciju? Zašto kongres ima ambiciju da predstavlja svoju zajednicu kao onu koja je protiv demokratije, izbora i institucija?
Kongres daje još jednu dimenziju svome djelovanju, a to je posebna ambicija da održavotvore svoj politički uticaj eksteritorijalno. Tako se bave Bošnjacima u Republici Srpskoj i na Kosovu, iako su nevladina organizacija registrovana u Federaciji BiH. To što nose epitet "svjetski" je lijepo u kozmetičkom smislu, ali konkretno njihova aktivnost tiče se Federacije BiH. Po Zakonu o udruženjima i fondacijama Republike Srpske iz 2001. godine, ova organizacija ne prepoznaje se u formalnom smislu kao nevladina organizacija u Republici Srpskoj.
Zašto nas na sve ovo nisu upozorili učesnici sesije "Kruga 99"? Da li je moguće da im je ovo ostalo nedokučivo? Ili nisu smjeli ukazati ? Ili možda nemaju problem s ovim? Prepoznaje li li "Krug 99" ikakve druge zajednice i interese, izuzev bosanksih, državnih i bošnjačkih?
Poruka akademika Cerića da je BiH Bošnjačka jer su, po njegovom, za nju dali krv kao i da onaj kome samo Svjetski kongres Bošnjaka da potvrdu na kojoj piše - ovaj čovjek voli Bosnu, govori o tome da su maske pale, jer ključni političari i politički krugovi iz BiH koji su se zalagali za demokratsku, građansku BiH sada žele da samo rješavaju interese Bošnjaka i nikoga drugog. Još teža je činjenica da je upravo ova doktrina natjerala druge zajednice, u nemogućnosti da nađu svoje mjesto pod suncem u tako projektovanoj BiH, da pođu svojim vlastitim etničkim putem. Podrška Bošnjačke akademije nauka ovom kongresu daje nam do znanja da je ogromna nestrpljivost ovih krugova, jer napuštajući priču o građanskoj BiH, poručuju nam da nikada nisu ni vjerovali u tu ideju, već je ona bila paravan za ovakvu BiH po mjerama kongresa.